Romanos 2
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs ARA
1 Pe'ji po pe ojipe'g̃a pe: “Ite'varuhu g̃a okote'varuhuavo.” Pehe reki peko te'varuhu no. A'ereki pe g̃a javijitehe peko te'varuhu. Pe ndehe tuhẽ reki ijari a'ero pe erame g̃a pe ite'varuhu g̃a javo. Pe'erame a'ea g̃a pe pe pemboja reki pejihe. A'ereki pe peko te'varuhu jitehe.
1 Portanto, és indesculpável, ó homem, quando julgas, quem quer que sejas; porque, no que julgas a outro, a ti mesmo te condenas; pois praticas as próprias coisas que condenas.
2 A'itituhẽva'ea rupi katu Tupana'ga imbohahyukari nanongara'g̃a pe okote'varuhuve'g̃a pe. A'ea tikwaha pa nhande.
2 Bem sabemos que o juízo de Deus é segundo a verdade contra os que praticam tais coisas.
3 Oro pe, Tupana'ga po ti ombohahyuka tuhẽ pe me nehẽ no. A'ereki pe peko te'varuhu no. Pe'ji pe ojipe'g̃a pe: “Ite'varuhu g̃a okote'varuhuavo.” Pe ki a'e te peko te'varuhu jitehe no. Ombohahyuka tuhẽ po ti Tupana'ga pe me nehẽ.
3 Tu, ó homem, que condenas os que praticam tais coisas e fazes as mesmas, pensas que te livrarás do juízo de Deus?
4 Ga pyry hete pe me novĩa. Nonhimbaekwahivi ve ga pe me. A'ereki ga e'i pe me: “Perojijyi na'ẽ ti pejeaporog̃ita pejipohia pejikote'varuhua hugwi,” ei Tupana'ga pe me. “Pe pohirame pejikote'varuhua hugwi po ti ji nambohahya'javi pe me a'ero nehẽ,” ei ga pe me. Emo pe ndapekoi gapyryhetea rehe. Ndapekwahavi pe naerũ? Ga pyry hete pe me topohi ti g̃a okote'varuhua hugwi javo.
4 Ou desprezas a riqueza da sua bondade, e tolerância, e longanimidade, ignorando que a bondade de Deus é que te conduz ao arrependimento?
5 — ausente —
5 Mas, segundo a tua dureza e coração impenitente, acumulas contra ti mesmo ira para o dia da ira e da revelação do justo juízo de Deus,
6 — ausente —
6 que retribuirá a cada um segundo o seu procedimento:
7 Jara'g̃a oko katue'ymi. “Tihendu pota nhande Tupana'ga nhi'ig̃atua nhande ve,” ei g̃a. “Tihendu pota nhande garemimbohetea nhandejihe. Xako pota nhande ga pyri avuirama,” ei g̃a. G̃ahã po ti Tupana'ga omongo ojipyri yvagi pe nehẽ.
7 a vida eterna aos que, perseverando em fazer o bem, procuram glória, honra e incorruptibilidade;
8 Jara'g̃a ki a'e te g̃wemimbotarimova'ea reheuhu g̃a oko. G̃a nohendukatui a'itituhẽva'ea Tupana'ga nhi'ig̃a. Oho reki g̃a okote'varuhua rupi. Tupana'ga po ti onhimboahivuhu g̃a pe g̃a nderekovo nehẽ onhimonha'ngavo g̃andekote'varuhua rehe nehẽ.
8 mas ira e indignação aos facciosos, que desobedecem à verdade e obedecem à injustiça.
9 Ombohahyuka po ti ga g̃a pe nehẽ. Okote'varuhuve'g̃a pe nhaporemo po ti ga imbohahyukari nehẽ judeus'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ no.
9 Tribulação e angústia virão sobre a alma de qualquer homem que faz o mal, ao judeu primeiro e também ao grego;
10 Okokatuve'g̃a po ti Tupana'ga g̃a mbohetei nehẽ. “Pepyry hete pe,” e po ti ga g̃a pe nehẽ. Onog̃atu po ti ga g̃apy'a nehẽ no. Nahã po ti ga imombyryvi g̃a pe nehẽ judeus'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ no.
10 glória, porém, e honra, e paz a todo aquele que pratica o bem, ao judeu primeiro e também ao grego.
11 A'ereki a'itituhẽva'ea rupi katu Tupana'ga e'i ikwepyga nhande ve nhaporemo.
11 Porque para com Deus não há acepção de pessoas.
12 Ymya Tupana'ga ombo'euka Moisésva'ea pe onhi'ig̃a rehe hako ikwatijaruka ahe ve inog̃auka hako. A'ero judeus'g̃a gwereko Moisésva'ea remimbo'eagwera. Judeus'g̃arũive'g̃a ki a'e te ndogwerekoi Moisésva'ea remimbo'eagwera aherembikwatijaragwera. Oho po ti g̃a hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. G̃a ndekote'varuhuro g̃waramo po ti Tupana'ga g̃a mondoi ipype nehẽ. Emo po ti ga nde'i g̃a pe nehẽ: “Napehendukatui pe Moisésva'ea remimbo'eagwera.” A'ea po ti ga nde'i g̃a pe nehẽ. A'ereki g̃a ndogwerekoi Moisésva'ea remimbo'eagwera. G̃a ndekote'varuhuro g̃waramo po ti ga g̃a mondoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.
12 Assim, pois, todos os que pecaram sem lei também sem lei perecerão; e todos os que com lei pecaram mediante lei serão julgados.
13 G̃a henduteherame a'ea Tupana'ga nde'i g̃a pe: “Pepyry pe pejikovo.” G̃a ndekorame ganhi'ig̃a rupi Tupana'ga ei a'ea g̃a pe.
13 Porque os simples ouvidores da lei não são justos diante de Deus, mas os que praticam a lei hão de ser justificados.
14 Moisésva'ea remimbo'eagwera e'i judeus'g̃a pe: “Peko katu ti.” Judeus'g̃arũive'g̃a reki ndogwerekoi Moisésva'ea remimbo'eagwera. G̃wemimbotarimo tehe po g̃a ndekoi Tupana'ga nhi'ig̃a rupi, a'ero po jukwaha tuhẽ g̃andekokatukwahava.
14 Quando, pois, os gentios, que não têm lei, procedem, por natureza, de conformidade com a lei, não tendo lei, servem eles de lei para si mesmos.
15 Nhande ikwahavame g̃andekokatua nhande ei: Moisésva'ea remimbo'eagwera e'i: “Peko katu ti.” A'ea kwahave'ymame g̃a ikwahavi reki oyvyteri pe okokatuavo. Gweaporog̃ita pe g̃a nhimombaragwahavi aherekokatua rehe. A'ereki okokaturame g̃a e'i oyvyteri pe: “Nanongara ko pyry.” Okote'varuhurame g̃a ikwahavi okote'varuhua no.
15 Estes mostram a norma da lei gravada no seu coração, testemunhando-lhes também a consciência e os seus pensamentos, mutuamente acusando-se ou defendendo-se,
16 Aerẽ po ti Tupana'ga ei Jesus Cristo'ga pe a'ero te'i ti ga yvyakotyve'g̃a pe javo. A'ero po ti ga ei g̃andeaporog̃ita pe ikwepyguka g̃a pe nehẽ. Ojipe'g̃a ndeaporog̃ita onhimi nhande ve. Tupana'ga okwaha pa reki. A'ero po ti ga ei ikwepyguka g̃a pe nehẽ. Nahã ji ei jipi imombe'urame Tupana'ga remimombe'ua.
16 no dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgar os segredos dos homens, de conformidade com o meu evangelho.
17 Oro pe judeusramo pe'ji reki pe: “Nhande ko judeusramo. Tireko nhande Moisésva'ea remimbo'eagwera. Nurã nhande pyryvamo,” pe'ji tehe reki pe pejive. Penhimboheteuhu tehe pe nhande ko Tupana'gareheva'ea javo.
17 Se, porém, tu, que tens por sobrenome judeu, e repousas na lei, e te glorias em Deus;
18 Pekwaha pe Tupana'ga remimbotarimova'ea novĩa. Moisésva'ea remimbo'eagwera pe mbo'embo'e. Nurã pe ei: “Xanhimombaragwaha nhande aherekokatua rehe,” pe'ji pe novĩa.
18 que conheces a sua vontade e aprovas as coisas excelentes, sendo instruído na lei;
19 Hehae'ỹve'g̃a ndokwahavi hepiage'yma g̃waramo. Nurã ahe g̃a nderohoi. Ypytunarupive'g̃a na jitehe ndokwahavi hepiage'yma. Nurã ahe hyapei g̃a pe tohepia ti g̃a ikwahava javo. Nurã pe ei nanongara'g̃a'jave'g̃a pe – kiroki g̃a ndokwahavi Tupana'ga – g̃a pe pe ehetei: “Nhande tikwahavuka Tupana'ga pe me,” pe'ji hete pe g̃a pe.
19 que estás persuadido de que és guia dos cegos, luz dos que se encontram em trevas,
20 “Timog̃ita nhande okokatue'ỹve'g̃a. Timbo'embo'e nhande g̃a no – kiroki g̃a ndokwahapavi,” pe'ji tehe pe. “A'ereki nhande tikwaha pa a'itituhẽva'ea Moisésva'ea remimbo'eagwera rerekoro g̃waramo,” pe'jiteheuhu pe.
20 instrutor de ignorantes, mestre de crianças, tendo na lei a forma da sabedoria e da verdade;
21 Pembo'e pe ojipe'g̃a. Maraname pe napenhimbo'ejuhu reki naerũ? Pe'ji pe g̃a pe: “Tapemimuhũi ti ojipe'g̃a mbatera,” pe'ji pe g̃a pe. Maraname pe tuhẽ imimuhũi reki naerũ?
21 tu, pois, que ensinas a outrem, não te ensinas a ti mesmo? Tu, que pregas que não se deve furtar, furtas?
22 Pe'ji pe g̃a pe: “Taperekoi ti ojipe'g̃a nembireko'g̃a,” pe'ji pe. Maraname pe ojipe'g̃a nembireko'g̃a nderekouhui naerũ? “Tapekoi ti g̃anemimbohetehara rehe,” pe'ji pe ojipe'g̃a pe. Maraname pe ndekouhui itambere'ia rehe g̃anemimbohetehara rongapeva'ea rehe imima jugwi naerũ?
22 Dizes que não se deve cometer adultério e o cometes? Abominas os ídolos e lhes roubas os templos?
23 Pe'ji pe: “Tireko nhande aherembikwatijara Tupana'ga nhi'ig̃a,” pe'ji pe penhimboheteavo. Emo pe napehendukatui reki Tupana'ga nhi'ig̃a. A'ero ojipe'g̃a e'i te'varuhu Tupana'ga pe.
23 Tu, que te glorias na lei, desonras a Deus pela transgressão da lei?
24 Tupana'ga mombe'uhava e'i:
24 Pois, como está escrito, o nome de Deus é blasfemado entre os gentios por vossa causa.
25 Nahã pe ei judeusramo: “Nhande ko Tupana'gareheva'ero xako nhanderakwanhapira ikytiro g̃waramo.” A'ea pe ei. Pyry tuhẽ pejikytiagwera pe hendukaturame Moisésva'ea remimbo'eagwera. Hendukatue'ymame ndatekwava'javi reki pejikytiagwera rehe. Pejikyti tehe pe a'ero.
25 Porque a circuncisão tem valor se praticares a lei; se és, porém, transgressor da lei, a tua circuncisão já se tornou incircuncisão.
26 Oro judeus'g̃arũive'g̃a ojikytie'ỹve'g̃a, g̃a ndekorame Tupana'ga nhi'ig̃a rupi, a'ero po ti ga ei g̃a pe nehẽ: “Pe ko ojikytive'g̃a ja ji ve kiro,” e po ti ga nehẽ. “A'ereki pe jireheva'ero peko kiro nhinhi'ig̃a rendukaturo g̃waramo,” e po ti Tupana'ga judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ.
26 Se, pois, a incircuncisão observa os preceitos da lei, não será ela, porventura, considerada como circuncisão?
27 Pehe judeusramo pereko pejikytiagwera novĩa. Pereko pe Moisésva'ea rembikwatijaragwera no novĩa. Emo pe napehendukatui a'ea. Judeus'g̃arũive'g̃a ki a'e te ndogwerekoi okytiagwera. Ndogwerekoi g̃a aherembikwatijara. Emo g̃a oko Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Nurã g̃a imboukwahavi pendekote'varuhua pe hendukatue'ymame ganhi'ig̃a.
27 E, se aquele que é incircunciso por natureza cumpre a lei, certamente, ele te julgará a ti, que, não obstante a letra e a circuncisão, és transgressor da lei.
28 Pe'ji pe: “Nhande ko judeusramo xako Tupana'gareheva'ero,” pe'ji pe. Emo o'eteheuhuro g̃waramo rũi ahe oko Tupana'gareheva'ero. Okytiro g̃waramo rũi ahe oko Tupana'gareheva'ero.
28 Porque não é judeu quem o é apenas exteriormente, nem é circuncisão a que é somente na carne.
29 G̃a ndeaporog̃itapyryvame jate oyvyteri pe Tupana'ga ei g̃a pe: “Pehe ko jireheva'ero.” Pe herekoteherame Moisésva'ea rembikwatijaragwera Tupana'ga nde'i a'ea pe me. Tupana'ga ra'uva imbopyahurame pendeaporog̃ita a'ero Tupana'ga ei pe me: “Pe ko jireheva'ero.” Tupana'ga tuhẽ ombohete nanongara'g̃a a'ero. Ojipe'g̃a rũi ombohete g̃a.
29 Porém judeu é aquele que o é interiormente, e circuncisão, a que é do coração, no espírito, não segundo a letra, e cujo louvor não procede dos homens, mas de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.