Mateus 9
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 A'ero Jesus'ga hoi ypiahu pe o'ava yharuhua pype tajivyra'ja javo. Ga jivyra'javi a'ero Gadarapeve'g̃a hugwi ua aherovai ovahema ocidade de Cafarnaum me.
1 Jesu wa afe’en yen naatu matabir maiye rabon na ana bar ana meraramaim tit.
2 Nanime pevove'g̃a ga reruri itetirũave'ga nomyive'ga gakupeupava pype. G̃a ndepiagame Jesus'ga ei oyvyteri pe: “Ojiko hete g̃a ji rehe ga rerua ji pyri tomopo'ã ti ga ga javo,” ei Jesus'ga oyvyteri pe.
2 Nati’imaim sabuw afa orot ta an uman murubin emo’emomaim hiwan hi’abar hina Jesu biyan hitit, naatu Jesu sabuw hai baitumatum itin, basit orot an uman murubin isan eo, “Natu men iniyababan, o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
3 Nanime g̃ambo'ehara'g̃a noarõi Jesus'ga ea. “Jesus'ga onhimongouhu Tupana'ga'java'ero,” ei g̃a oyvyteri pe. “A'ereki Jesus'ga e'i nomyive'ga pe: ‘Amombo ji nderekote'varuhua.’ Tupana'ga jate e'i a'ea,” ei g̃a. “Po Jesus'ga nde'i hamo,” ei g̃ambo'ehara'g̃a.
3 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib.”
4 Jesus'ga ikwahahetei reki g̃a nhi'ig̃ame oyvyteri pe. A'ero ga ei g̃a pe:
4 Jesu abisa hinotanot itin naatu eo, “Kwa aisim dogor wanawanan not kakafih kwanotanot?
5 A'e ji nomyive'ga pe ko: Amombo ji nderekote'varuhua nde hugwi. Emo pe ndapehepiagi aherekote'varuhua mombora. A'ero pe ndaperoviari jipopoakara, ei Jesus'ga g̃a pe. Po ji ei ga pe nehẽ: Epo'ã egwovo, a'ero po ti pe hepiagi gahoa nehẽ. A'ero po ti pe heroviari jipopoakara nehẽ.
5 Ef menatan i hamehamen, orot ana kakafih notawiyen isan anao i hamehamen ai anau namisir nabat nareremor i hamehamen?
6 Nurã po ti ji ga mopo'ami kiro tapekwaha ti javo, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. A'ero po ti pe ei nehẽ: “Tupana'ga ombuhuruka tuhẽ Jesus'ga avo yvya koty ga mongovouka yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua momboharamo,” ei Jesus'ga g̃a pe.
6 Baise kwakakasiy, imih ani’obaiyi kwana’itin, orot Natun i tafaramamaim fair bai bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo, “Kumisir a ir kunuw kubai a ubar kwen.”
7 A'ero nomyive'ga po'ami herogwovo g̃wonga pe.
7 Orot misir ana ir nuw bai ana ubar in.
8 A'ea repiagame g̃a nhimomby'ai Tupana'ga mboheteavo onhimongyavo.
8 Sabuw iti na’atube matar hi’i’itin ana mar hai hibir ra’at naatu God wabin hibora’ara’ah fair iti na’atube orot bitih isan.
9 Aerẽ ohorame cidade hugwi ogwovo Jesus'ga Mateus'ga repiagi. Pevo Mateus'ga õi itambere'ia ryrua pype ipyhyga itambere'ia judeus'g̃a hugwi imono'og̃a governo pe. Ga repiaga Jesus'ga ei ga pe:
9 Jesu efan nati ihamiy remor inan auman, kabay o’onayan wabin Matthew ana bowabow efanamaim ma’am itin naatu iu, “Kumisir kwi’ufnunu.” Matthew ma’am misir Jesu iufunun hairi hin.
10 Aerẽ Jesus'ga hoi onga pe i'gwovo g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi. Ga i'urame itambere'ia mono'og̃uhũhara'g̃a nduri i'gwovo ga pyri ojipe'g̃a pavẽi. Judeus'g̃a e'i g̃a pe jipi: “G̃a ko okote'varuhuva'ero hendukatue'yma Moisésva'ea remimbo'eagwera,” ei g̃a. Nanongara'g̃a uhu Jesus'ga pyri i'gwovo.
10 Jesu Matthew ana baremaim ma bay hi’au, ana maramaim kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow hina Jesu ana bai’ufununayah bairi hikofanih bay aa ana efanamaim himare.
11 G̃a ndepiagame fariseus'g̃a ndopotari. A'ero g̃a ei Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a pe:
11 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hi’itih ana maramaim, Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim kwa a bai’obaiyenayan kabay o’onayah naatu sabuw kakafih bairi hima bay te’aa?”
12 Henduvame Jesus'ga ei:
12 Jesu hio nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih boro adanafur orot hinakok.
13 Ymyahũ Tupana'ga ei hako:
13 Kwa Buk Atamaninamaim kwabiyab tur yabin kwa’itin? ‘Ayu i akokok kabeber, men sibor.’”
14 Aerẽ João Batistava'ea remimbo'ehara'g̃a nduri Jesus'ga pyri. Ovahemame g̃a ei ga pe:
14 Naatu John Baptist ana bai’ufununayah hina Jesu hibatiy hio, “Aisim aki naatu ofafar bai’ufununayah bairi mar etei ayoyohar naatu o a bai’ufununayah i en?”
15 A'ero Jesus'ga ei ikwahavuka g̃a pe:
15 Jesu iyafutih eo, “Men karam sabuw orot boubun tatatabin ana yasisir isan hitaruru’ay, hitama orot yawasin hitabotouw, baise mar boro nanan orot boro hinabosair naatu nati ana veya’amaim imaibo hinifoufur hinirowarow.
16 —Po ahe oapokatua'ja pota tapy'ynhapirymyana tararaga, a'ero itararaga rehe ahe nomondoi tapy'ynhapirapyahua ndotyryrygiva'ea imboja hehe, ei Jesus'ga. Po ahe ipyahuva'ea imbojari ymyahũva'ea rehe, a'ero ipyahuva'ea jikyi ymyahũva'ea hugwi koji'i imbotararaga ymyahũva'ea. Igwaigwavete imohehãi ikwara ymyahũva'ea pype a'ero, ei Jesus'ga.
16 Na’atube faifuw atamanin boro men karam hinab faifuw boubun hinafitimih, anayabin faifuw boubun hinasasauw ana veya boro nakaro’om natakweb mahar nara’at.
17 Na jitehe vinho aporame ahe ndoheka'vogi vinhopyahua hyruymyana pype mbiara pirymyana pype, ei Jesus'ga. Po ahe heka'vogi vinhopyahua ipirymyana pype, a'ero ipirymyana ipugi. A'ero vinho tururui jugwi. Nahã ahe jigwarai ipirymyana rehe no, ei Jesus'ga. Ipipyahua pype tuhẽ ahe toheka'vo vinhopyahua. Nahã ahe gwereko katu vinho ipira reheve.
17 Na’atube men yait ta wine boubun ebai wine ana kibub atamaninamaim eriririmih, anayabin wine boubun boro nara’at naatu kibub natafofor wine nasuwa na re, imih wine boubun i boro wine ana kibub boubunamaim hinarir, saise hairi boro gewasih hinabat.”
18 Jesus'ga a'ea mombe'urame g̃a pe nanime huvihava'ga ruri Jesus'ga pyri g̃wenypy'anduruga jihoheva'ero ji poko javo.
18 Iti na’atube eo auman Tafaror Bar kaifenayan orot ta na Jesu biyan tit nanamaim sun yowen eo, “Ayu natu babitai i veya boun morob, baise akokok inan umawat inabutubun nayawas.”
19 —Kwa, ei Jesus'ga.
19 Basit Jesu misir ana bai’ufununayah bairi orot hi’ufunun hin.
20 Nanime hẽa ruri ga reviri no itetirũavehẽa gwypovehẽa. He'yi doze anos hẽatetirũa imbokwara'ari hẽa rehe opige'yma hẽa hugwi. A'ero hẽa ruri Jesus'ga reviri opokoga gatapy'ynhapira rembeyvyra rehe.
20 Naatu babin ta ana faifuwamaim rara bota’ar ma’am kwamur etei 12 sasawar, na Jesu ufunane tit,
21 A'ereki hẽa e'i oyvyteri pe: “Po ti ji pokogi jitehe gatapy'ynhapira rehe, a'ero po ti nhitetirũa ipigi ji hugwi nehẽ,” ei hẽa.
21 ana notamaim eo, “Jesu ana faifuw tainin ana butubun boro ana yawas.” Naatu ana faifuw tainin butubun.
22 A'ero Jesus'ga pyryrymi reki. Hẽa repiagame ga ei hẽa pe:
22 Jesu tatabir babin itin eo, “Natu men iniyababan, abai tumatumamaim kubigewasin.” Iti na’at eo ana veya’amaim, mar ta’imonamo babin igewasin.
23 Kiro huvihava'ga ronga pe Jesus'ga hoi ogwovo tahepia ti gara'yrahẽa javo. Ovahemame ga imonhi'ĩhara'g̃a ndepiagi – kiroki g̃a omonhi'ĩ jiru'a ahe manorame. He'yive'g̃a ga g̃a ndepiagi no. Hahyahi g̃ajehe'ohetea.
23 Imaibo Jesu na Kou’ay Bar kaifenayan orot ana bar wanawanan run. Sabuw hiru’ay hima hirerey itih, naatu rerey ana fik hibababin nowar.
24 G̃a pe nhaporemo Jesus'ga ei:
24 Jesu eo, “Iti kek babitai i matan fot inu’in, men morobomih, kwamisir ufun kwatit.” Baise sabuw isan himarib, anayabin i hiso’ob kek i morob.
25 G̃a mbojipe'avo ga g̃a mondoi. Okirame onga pype ga kujahẽa popyhygi. A'ero hẽa kweravi opo'ama.
25 Basit sabuw etei himisir ufun hitit sawar, imaibo Jesu run in kek inu’in ana efanamaim tit, naatu babitai uman bai imisiruw yawas misir.
26 Ombojoapiapi g̃a hẽa mombe'gwombe'gwovo Jesus'ga reheve ojipe'g̃a pe. G̃agwyripeve'g̃a nhaporemo ikwahavi a'ero hẽambogwerava.
26 Iti sisinaf ana tur ra’at tasasar in nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
27 Jesus'ga horame onga hugwi ogwovo heakwagweve'g̃a hoi ga reviri mokonha'g̃a. Hahyahi g̃anhi'ig̃a g̃a erame ohapukaita:
27 Jesu efan nati itumar tit remor inan, orot rou’ab matah fim hitit hi’ufunun hin hi’af hio, “David uwan, kwiwanbabani.”
28 Ga kirame onga pe g̃a nduri ovahema ga pyri. G̃a pe Jesus'ga ei:
28 Jesu na bar wanawanan run naatu orot rou’ab hina biyan hitit, Jesu ibatiyih eo, “Kwabitumatum ayu boro aniyawasi?” Hairi hiya’afut hio, “Regah abitumitum.”
29 A'ero ga pokogi g̃andeakwara rehe javo.
29 Basit Jesu hairi matah botobonen eo, “Kwabitumatum na’atube isa namatar.”
30 G̃andeakwara ma'eg̃atui a'ero. A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
30 Hairi matah higewasin hinuw naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen.”
31 Ombojoapiapi g̃a reki imombe'gwombe'gwovo ogwyripeve'g̃a pe nhaporemo nahã Jesus'ga ore mboheakwa katu javo.
31 Baise hairi hitit hin Jesu ana tur hibosemor ra’at, nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
32 G̃a horame onga hugwi ojipe'g̃a onhi'ig̃e'ỹve'ga reruri Jesus'ga pyri. Tegwete ganhi'ĩhava anhag̃a ga pojykaro g̃waramo Diabo'gapyriva'ea.
32 Orot rou’ab hinan ufut sabuw afa orot ta yoyom hirab awan igug ma’am hibai hina Jesu biyan hitit.
33 Jesus'ga anhag̃a mbojipe'ai ga hugwi. Nurã onhi'ig̃e'ỹve'ga nhi'ig̃i. A'ero pevove'g̃a nhimomby'ai onhimongyavo.
33 Naatu Jesu yoyom mowan nun tit orot busuruf tur eo sabuw etei hifofor hio, “Sawar iti na’atube Israel wanawananamaim men ta i’itin bounabo ta’i’itin.”
34 Fariseus'g̃a e'i reki:
34 Baise Ofafar Bai’obaiyenayah hio, “Iti i Demon Hai Ukwarin fair itin imih demon nunih titit.”
35 Aerẽ Jesus'ga imbojoapiapi cidades repiaga cidades'ia repiaga no. G̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe ga hogahoi g̃ajatykahai pe. Pyryva'ea ga imombe'ui Tupana'ga pe poko katu pota okovo pota penduvihavuhuhetero javo.
35 Jesu bar awan awan run tit sabuw inanawanih bar merar hai Kou’ay Baremaim sabuw i’obaibiyih, mar ana aiwob isan Tur Gewasin eo hinowar naatu sabuw hai sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyayawasih.
36 Ojatykave'g̃a ndepiagame Jesus'ga g̃a porogwetygi. A'ereki g̃a he'ouhũ onhimongyavo tiruahũro g̃waramo ojive. Ndipokohavi g̃a no. Nahanahã g̃a ndekoi ovelhas ja – kiroki ovelhas ndogwerekoi gwepiakatuhara'ga.
36 Jesu iti rou’ay gagamin maiyow hinan itih yan baban, anayabin hai not kwaris naatu aurih baibais en, ana itinin i sheep na’atube aurih nabatanenayan orot en.
37 A'ero Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:
37 Basit ana bai’ufununayah isah eo, “Masaw i gagamin na’in baise ana fourayah i men moumurih.
38 Pe'ji ti Tupana'ga pe a'ero. Gaha ko koapora jara'ga ja. Pe'ji ti ga pe: “Koji'i jitehe ti embuhurukara'ja g̃a pyri ejiheve'g̃a. Tomombe'u ti g̃a nenhi'ig̃a he'yjuhuve'g̃a pe tojiko ti g̃a Tupana'ga rehe javo. A'ero po ti g̃a ndekoi upa avuirama nde pyri nehẽ.” A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
38 Imih masaw matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah afa niyafarih hinan bay hinafour, anayabin bay i hiyamur.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.