Mateus 6
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 —Tape'ei ti pejiyvyteri pe: “Nahanahã po ti ji rekokatui jirekokatua repiuka ojipe'g̃a pe. A'ero po ti g̃a ji mbohetei nehẽ.” A'ea ti tape'ei. Po pe ndekokatui tanhimbohete ti g̃a javo. Po pe ndekokatui a'ea rehe jate, a'ero po ti penduvete'ga yvagipeve'ga nomondoi pendekokatua kwepykava pe me nehẽ, ei Jesus'ga.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 —Nurã imondoteherame imbatere'ỹve'g̃a pe ti terekoi okokatu'ãve'g̃a ja. A'ereki ojatykahava pype g̃a omondo tehe imbatere'ỹve'g̃a pe cidade rapea rupi no. A'ereki pevo he'yjuhuve'g̃a ohooho jipi g̃a ndepiaga g̃a imondorame. A'ero g̃a ndepiagame g̃a g̃a mbohetei. G̃anemimbohetea jate ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe g̃anemimondotehea kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 —Imondoteherame imbatere'ỹve'g̃a pe ti teremboukwahavi ojipe'g̃a pe a'ero.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Tokwahavyme ti g̃a. Nderuvete'ga reki gwepia pa neremimondonhimima. Ga tuhẽ po ti omondo neremimondotehea kwepykava nde ve nehẽ, ei Jesus'ga.
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 —Tapekoi ti okokatu'ãve'g̃a ja penhi'ig̃ame Tupana'ga pe. A'ereki ikatu hete g̃a pe g̃a amame ojatykahava pype cidade rapea peahai pe no onhi'ig̃a Tupana'ga pe. A'ereki g̃a nhi'ig̃ame Tupana'ga pe he'yjuhuve'g̃a gwepia g̃a mboheteavo oko katu g̃a javo, ei Jesus'ga. G̃anemimbohetea jate oko ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe g̃anhi'ig̃a kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 —Ndehe reki, enhi'ig̃ame Tupana'ga pe, nde tehe ti eho enhonga pe hyrua pype hovapytyma. Pevo ti enhi'ĩ nhimi ejuvete'ga pe Tupana'ga pe. Ga gwepia pa reki. A'ero po ti ga ikwahavi nenhi'inhimima ojive nehẽ. A'ero po ti ga imondoi nenhi'ig̃a kwepykava nde ve nehẽ, ei Jesus'ga.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 —Penhi'ig̃ame Tupana'ga pe ti tapenhi'inhi'ĩtehei, ei Jesus'ga. Tupana'ga kwahave'ỹve'g̃a ja rũi ti penhi'ĩ ga pe. A'ereki onhi'ig̃ame Tupana'garũiva'ea pe g̃wemimbohetehara pe g̃a onhi'imbukuhu jupe. “A'ero po ti turi pyryva'ea nhande ve nehẽ,” ei g̃a novĩa ikwahave'yma, ei Jesus'ga.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Tapekoi ti g̃a ja a'ero. A'ereki penduvete'ga okwaha pendekoa g̃wig̃wia ti g̃a togwereko javo. Peporanduva renonde ga hugwi ga okwahavipe pe mbatere'ymame, ei Jesus'ga.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 —Marã po ti pe nhi'ig̃i Tupana'ga pe a'ero? Kiro ti ji imombe'ui pe me. Penhi'ig̃ame nhanderuvete'ga pe Tupana'ga pe nahã ti pe'ji ga pe:
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Herejo ti yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero ekovo.
10 A aiwob tan,
11 Embuhuruka ti ore ve mbatera jipi toro'u ti a'ero.
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 Ore ndorokwahava'javi ojipe'g̃a ndekote'varuhua orojihe henonhe'yma.
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Satanás'ga ore mongo te'varuhu pota.
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 —Nahã ji pe mbo'ei tapekwahava'javi ti ojipe'g̃a ndekote'varuhua pejihe javo. Pe ikwahava'jave'ymame g̃andekote'varuhua pejihe henonha'jave'ymame po ti penduvete'ga omombo pendekote'varuhua pe hugwi ikwahava'jave'yma henonhe'yma nehẽ.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Po pe ikwahava'javi g̃andekote'varuhua pejihe henonha'java, a'ero po ti penduvete'ga nomombori pendekote'varuhua pe hugwi ikwahava'java nehẽ, ei Jesus'ga.
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 —Pe'e po pe: “Ti'uyme ti kiro timbohete ti Tupana'ga javo.” A'ea po pe ei i'ue'yma. Nahã i'ue'ymame ti tapekoi okokatu'ãve'g̃a ja. A'ereki i'ue'ymame g̃a okoveveuhu'ã gwova rerekokatue'yma hahy nhande ve javo. Nahã g̃a ndekoi i'ue'ymame tokwaha ti ojipe'g̃a nhande i'ue'ymame javo. A'ereki g̃a e'i oyvyteri pe: “Ikwahavame po ti g̃a nhande mbohetei g̃a oko katu Tupana'ga mboheteavo i'ue'yma javo.” G̃anemimbohetea jate ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe i'ue'yma kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 —Ndehe, tambohete ti Tupana'ga javo ndere'ui po nde. Po a'ea rehe nde ndere'ui, a'ero ti emongy nhandya e'ava rehe. Ejovahei ti no.
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 A'ero po ti ndiukwahavi ojipe'g̃a pe nde i'ue'ymame. Nderuvete'ga reki gwepia pa. A'ero po ti ga ikwahavi nde i'ue'ymame nehẽ. A'ero po ti ga imondoi i'ue'yma kwepykava nde ve nehẽ, ei Jesus'ga.
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 —Tapemono'ono'og̃uhũi ti pejive he'yjuhuva'ea ikatuva'ea avo yvya koty. A'ereki avo aryry'ia ombote'va aheapoa. Jypopo aheapoa avo no. Iporomive'g̃a uhuraha aheronga pe imima aheapoa avo no, ei Jesus'ga.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Pejiko ti Tupana'ga rehe pejikokatuavo pejikovo garemimbotarimova'ea rupi jate. Nahã po ti pe pemono'ono'og̃atu pejive ikatuheteva'ea yvagi pe nehẽ. Aryry'ia nombote'varuhui aheapoa yvagi pe. Nomombupugi aheapoa pevo no. Iporomive'g̃a ndohoi yvagi pe imima aheapoa, ei Jesus'ga.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Nurã ji ei pe me: Pejiko hete ti Tupana'ga rehe pejikokatuavo pejikovo garemimbotarimova'ea rupi jate. Po avo yvya koty peapoa uvame, a'ero yvyakotyva'ea rehe pe pemondo pejeaporog̃ita imohina jipi. Po yvagi pe peapoa uvame, a'ero yvagipeva'ea rehe pe pemondo pejeaporog̃ita imohina jipi, ei Jesus'ga.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 —Ndereakwara ko lamparina ja nde ve, ei Jesus'ga. Ndereakwakaturame po ti nde hepiakatui egwovo kojahua rupi ikwahava nehẽ. Na jitehe ndereaporog̃itakaturame ekovo pota Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde rekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 —Ndereakwate'varuhurame po ti nde nderehepiagi egwovo ypytuna rupi ikwahave'yma nehẽ. Na jitehe ndereaporog̃itate'varuhurame ekopotare'yma Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde nderekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga. Ejeaporog̃ita katu ti a'ero. Po nde nandeaporog̃itakatui, a'ero po ti nde nderekokatukwahavi'i'i ekote'varuhuavo nehẽ! ei Jesus'ga g̃a pe.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 —Tiruahũ ahe poravykyrame mokonha'g̃a pe opojykahara'g̃a pe. Po ahe oporavyky mokonha'g̃a pe, a'ero po ahe ojipe'ga arõhetei ojipe'ga arõe'yma. Ovy'a hete po ahe onhimiarõve'ga rehe ojipe'ga koty ojirovage'yma.
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 —Nurã ji ei pe me: Tape'ag̃ataruhui ti mbatera rehe. Tape'ei ti: “Maramarã po ti ji rekoi nehẽ? Gara po ti ji a'u nehẽ? Ahã po ti ji ve nehẽ. Gara po ti ji amongi nehẽ? Aerẽ po ti jipira itoropavi nehẽ.” Tape'ei ti nahã penhi'ag̃ataruhue'yma.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 —Pehepia ti gwyra'ia ikwahava. Notymi ojive gwyra'ia. Ndohetygi g̃wemityma i'gwovo a'ero. Nomono'og̃i mbatera opoitava ryrua pype aerẽ po ti ti'u javo. O'u reki gwyra'ia. A'ereki penduvete'ga yvagipeve'ga ouka jupe. Pe me ga ei: “Koji'i ji rekohetei pe ndehe,” ei Tupana'ga pe me. Nurã po ti ga imondoi pe me nehẽ no, ei Jesus'ga.
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 —Pe'ag̃ataruhu po pe javo: “Koji'i po ji nhimomboakari hamo. Um meio metro po ti ji nhimomboakara'javi nehẽ.” Nahã po pe ei. Pe'ag̃ataruhu po pe a'ea rehe javo novĩa. Napenhimomboakara'javi tuhẽ po ti pe nehẽ, ei Jesus'ga.
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 —Tape'ag̃ataruhui ti pejipira rehe no gara po ti amongi nehẽ javo. Pehepia ti yvoty'ria nhuhũ me. Henhui onhimomboaka onhimongyavo yvoty'ria. Ndoporavykyi ipyhyga i'gwovo. Ndoapoi opi'ria.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 A'e ji pe me: Ymya aheruvihavuhuva'ea Salomãova'ea omongi tapy'ynhapipyryva jipi. Ikatu hete tuhẽ ahepipyryva onhimongyavo. Ahepipyryva hohe reki yvoty'ria ikatuhetero.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Tupana'ga ombokatu ipira nhungwavuhua pira okovo hehe. Nhungwavuhua horyory nhuhũ me kiro. Ko'emame ahe omombo nhungwavuhua tata pype tamohendy ti tata javo. Nombokwara'ari nhungwava.
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 —Tape'ag̃ataruhui ti. Tape'ei ti: “Gara po ti ti'u nehẽ? Gara po ti timongi nehẽ?” A'ea rũi ti pe'ji.
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 A'ereki a'ea rehe nhaporemo judeus'g̃arũive'g̃a gentios'g̃a nhag̃ataruhu jipi – kiroki g̃a ndojikogi Tupana'ga rehe. Tape'ag̃ataruhui ti hehe a'ero. A'ereki penduvete'ga yvagipeve'ga okwaha pe mbatere'ymame togwereko ti g̃a g̃wig̃wia nhaporemo javo, ei Jesus'ga.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 —Tupana'ga ko penduvihavuhuhetea. Pejirokwa ti pejikovo ganhi'ig̃a rupi gaha ko jiruvihavuhuhetea tuhẽ javo, ei Jesus'ga. Kiroki a'ea rehe Tupana'ga omondo gweaporog̃ita imohina – a'ea rehe jitehe ti pemondo pejeaporog̃ita imohina no. Pe ndekorame na po ti Tupana'ga imbuhupavi mbatera pe me nehẽ togwereko paravuhu ti g̃a javo, ei Jesus'ga.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Nurã ti tape'ag̃ataruhui ko'emameva'ea rehe. Tape'ei ti: “Marã po ti ji ve ko'emame?” Tape'ei ti na. Ko'emame po ti Tupana'ga pe pokogi nehẽ no. Nane'ymi hekoi tiruahũva'ea ag̃wamo ko'emame jipi. Kirog̃we tape'ag̃ataruhui ti ko'emameva'ea rehe, ei Jesus'ga.
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.