Mateus 25

Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 —Ji rura'jahava koty marã po ti hekoi nehẽ yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? ei Jesus'ga g̃a pe. A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei Jesus'ga. Kunhangwera'g̃a ivojave'g̃a ipyhygi lamparinas dezve'g̃a, ei Jesus'ga. A'ea g̃a herohoi ga rovatiamo – kiroki ga hembireko a'ea rupi.
1 — Então o Reino dos Céus será semelhante a dez virgens que, pegando as suas lamparinas, saíram a encontrar-se com o noivo.
2 —Jara'g̃a cincove'g̃a okwaha hete gweaporog̃itakaturo kunhangwera'g̃a. Jara'g̃a cincove'g̃a ndokwahahetei gweaporog̃itate'varuhuavo kunhangwera'g̃a, ei Jesus'ga.
2 Cinco delas eram imprudentes, e cinco, prudentes.
3 Ikwahave'ỹve'g̃a ndogwerohoi querosene'java'ea herohorame lamparinas.
3 As imprudentes, ao pegar as suas lamparinas, não levaram óleo consigo,
4 Ikwahave'g̃a ki a'e te gweroho querosene'java'ea nhumbi'a pype herohorame lamparinas.
4 mas as prudentes, além das lamparinas, levaram óleo nas vasilhas.
5 Mbaigwe ga ruri – kiroki ga hembireko. A'ero kunhangwera'g̃a kiri gwopehyiro, ei Jesus'ga.
5 E, como o noivo estava demorando, todas ficaram sonolentas e adormeceram.
6 —Ypyhaji katu g̃a henduvi g̃anhi'g̃a. “Poro ga ruri. Peho ti ga rovatiamo,” ei g̃a.
6 Mas, à meia-noite, ouviu-se um grito: “Eis o noivo! Saiam ao encontro dele!”
7 —A'ea henduvame kunhangwera'g̃a vyri ikytiavo imondyhava pavio japokatuavo tombokojahu katu ti javo, ei Jesus'ga.
7 — Então todas aquelas virgens se levantaram e prepararam as suas lamparinas.
8 A'ero ikwahave'ỹve'g̃a ei ikwahave'g̃a pe: “Pembuhu ore ve querosene'java'ea. A'ereki ogwe oreapoa lamparinas,” ei g̃a.
8 E as imprudentes disseram às prudentes: “Deem a nós um pouco do óleo que vocês trouxeram, porque as nossas lamparinas estão se apagando.”
9 A'ero ikwahave'g̃a ei: “Noromondoi po ti ore nehẽ. A'ereki oreapoa querosene'java'ea ndohygi nhandeapoa rehe nhaporemo lamparinas rehe nhaporemo. Peho ti ima'ẽhara'g̃a pyri ipyhyga pejive,” ei g̃a ikwahave'ỹve'g̃a pe, ei Jesus'ga.
9 Mas as prudentes responderam: “Não! Porque então vai faltar tanto para nós como para vocês! Vão aos que o vendem e comprem óleo para vocês.”
10 —A'ero ikwahave'ỹve'g̃a hoi toropyhy ti javo. G̃andakykweri ga ruri reki – kiroki ga hembireko. Onhimboavujikweve'g̃a hoi ga rupi toryvi pe okiavo onga pype. G̃wovapytỹ ga a'ero, ei Jesus'ga.
10 E, saindo elas para comprar, chegou o noivo, e as que estavam preparadas entraram com ele para a festa do casamento. E fechou-se a porta.
11 —Aerẽ ikwahave'ỹve'g̃a nduri javo: “Ehovapytymba'vo ti ore ve. Toroki,” ei g̃a.
11 Mais tarde, chegaram as virgens imprudentes, dizendo: “Senhor, senhor, abra a porta para nós!”
12 —A'ero ga ei g̃a pe: “Nahovapytymba'vogi po ti ji pe me nehẽ. Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Peko pe ambotehero ji hugwi pejikoangave'yma jireheva'ero,” ei ga g̃a pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.
12 Mas o noivo respondeu: “Em verdade lhes digo que não as conheço.”
13 —Nahã po ti hekoi nehẽ. Nurã nane'ymi ti pepota jirura'java penhimomiranama ji mbuhua, ei Jesus'ga. A'ereki pe ndapekwahavi maranime po ti nhandepojykaharete'ga rura'javi nehẽ javo, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.
13 Portanto, vigiem, porque vocês não sabem o dia nem a hora.
14 —Jirura'jahava koty marã po ti hekoi yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei Jesus'ga. Akwaimbae'ga hoi paivouhu ojipe'g̃a gwyri pe. Ohoa renonde ga ojipyrive'g̃a mbuhurukari ojipyri. Ga omondomondo g̃a pe ombatera oitambere'ia no tombohe'yjuhu ti g̃a ji ve javo, ei Jesus'ga.
14 — Pois será como um homem que, ausentando-se do país, chamou os seus servos e lhes confiou os seus bens.
15 —A'ero cinco itambere'ia hehanhuhũva'ea ga imondoi ojipe'ga pe g̃a hohe ga ombohe'yi kwaha javo. Dois itambere'ia hehanhuhũva'ea ga imondoi ojipe'ga pe ga gwyre'i ga ombohe'yi kwaha javo. Ojipeji itambere'ia hehanhuhũva'ea ga imondoi ojipe'ga pe g̃a gwyre'i ga ombohe'yi kwaha javo. A'ero ga ei: “Pepyhypyhy ti mbatera nhiitambere'ia pyvõ. Aerẽ ti pema'ema'ẽ mbatera itambere'ia ipyhyga koji'iva'ea,” ei ga g̃a pe. “Nahanahã ti peporavyky nhiitambere'ia pyvõ koji'iva'ea imono'ono'og̃a aerẽ imbuhua ji ve,” ei ga g̃a pe, ei Jesus'ga.
15 A um deu cinco talentos, a outro deu dois e a outro deu um, de acordo com a capacidade de cada um deles; e então partiu.
16 —A'ero gapyrive'ga – kiroki ga opyhy cinco itambere'ia ga hugwi – gaha nambegwei'i'i ogwovo ipyhypyhyga mbatera ipyvõ. Aerẽ ga ima'ema'ẽi mbatera ipyhypyhyga koji'iva'ea itambere'ia. Ima'ema'embavirẽ ga gwereko dez itambere'ia hehanhuhũva'ea gwuvihava'ga pe, ei Jesus'ga.
16 O servo que tinha recebido cinco talentos saiu imediatamente a negociar com eles e ganhou outros cinco.
17 —Na jitehe ojipe'ga – kiroki ga opyhy dois itambere'ia gwuvihava'ga hugwi. Ga oho ipyhypyhyga mbatera ipyvõ. Aerẽ ga ima'ema'ẽi mbatera ipyhypyhyga koji'iva'ea itambere'ia. Ima'ema'embavirẽ ga gwereko quatro itambere'ia hehanhuhũva'ea gwuvihava'ga pe, ei Jesus'ga.
17 Do mesmo modo, o que tinha recebido dois ganhou outros dois.
18 —Ojipe'ga ki a'e te – kiroki ga opyhy ojipeji itambere'ia gwuvihava'ga apoa – gaha gwyvykoi itambere'ia inog̃a yvykwara pype imima tareko katu ti javo, ei Jesus'ga.
18 Mas o servo que tinha recebido um talento, saindo, fez um buraco na terra e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 —Aerẽ mbaigwehu g̃anduvihava'ga rura'java paivohua hugwi ua, ei Jesus'ga. Ovahemame ogwyri pe kiro ga ojipyrive'g̃a mbuhurukari ojipyri – kiroki g̃a pe ga omondo oitambere'ia tombohe'yjuhu ti g̃a ji ve javo. Ga g̃a mbuhuruka ojipyri. A'ereki ga e'i oyvyteri pe: “Maramomi kiro nhiitambere'ia g̃a imbohe'yjuhurame? Koji'i po g̃a ipyhygi ji ve jirakykweri,” ei ga oyvyteri pe, ei Jesus'ga.
19 — Depois de muito tempo, o senhor daqueles servos voltou e fez um ajuste de contas com eles.
20 —A'ero ga ruri ga pyri – kiroki ga opyhy cinco itambere'ia gwuvihava'ga hugwi, ei Jesus'ga. Ga gweru gwuvihava'ga pe dez itambere'ia. “Jiruvihavamo erembuhu nde ji ve cinco itambere'ia ikwehe'i. Ehepia! Ikwepygame ji ipyhygi dez,” ei ga ga pe, ei Jesus'ga.
20 Aproximando-se o que tinha recebido cinco talentos, entregou outros cinco, dizendo: “O senhor me confiou cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.”
21 —A'ero garuvihava'ga ei ga pe: “Ereporavyky katu nde! Ndepyry nde eporavykykatuavo ji ve. Mbohapyrete'i nde erembohe'yjuhu ji ve. Nurã po ti ji imondoi he'yiheteva'ea nde ve nehẽ embohe'yjuhu ti ji ve javo. Ejo ti ejoryjoryvamo ji pavẽi,” ei ga ga pe, ei Jesus'ga.
21 O senhor disse: “Muito bem, servo bom e fiel; você foi fiel no pouco, sobre o muito o colocarei; venha participar da alegria do seu senhor.”
22 —Aerẽ ojipe'ga ruri – kiroki ga opyhy dois itambere'ia gwuvihava'ga hugwi, ei Jesus'ga. “Jiruvihavamo erembuhu nde ji ve dois itambere'ia ikwehe'i. Ehepia! Ikwepygame ji ipyhygi quatro,” ei ga ga pe, ei Jesus'ga.
22 — E, aproximando-se também o que tinha recebido dois talentos, disse: “O senhor me confiou dois talentos; eis aqui outros dois que ganhei.”
23 —A'ero garuvihava'ga ei ga pe: “Ereporavyky katu nde! Ndepyry nde eporavykykatuavo ji ve. Mbohapyrete'i nde erembohe'yjuhu ji ve. Nurã po ti ji imondoi he'yiheteva'ea nde ve nehẽ embohe'yjuhu ti ji ve javo. Ejo ti ejoryjoryvamo ji pavẽi,” ei ga ga pe, ei Jesus'ga.
23 Então o senhor disse: “Muito bem, servo bom e fiel; você foi fiel no pouco, sobre o muito o colocarei; venha participar da alegria do seu senhor.”
24 —A'ero ojipe'ga ruri – kiroki ga opyhy ojipeji itambere'ia gwuvihava'ga hugwi, ei Jesus'ga. “Jiruvihavamo ko nde,” ei ga. “Akwaha ji ndereaporog̃itate'varuhua. Nde ndereporavykyi. Emo nde erepyhy ojipe'g̃a hugwi ejive. Nde neretymi. Emo nde eremondoro ojipe'g̃a nemitymipyra ejive,” ei ga ga pe, ei Jesus'ga.
24 — Chegando, por fim, o que tinha recebido um talento, disse: “Sabendo que o senhor é um homem severo, que colhe onde não plantou e ajunta onde não espalhou,
25 “Akyhyji ji nde hugwi. A'ero ji hoi imima neitambere'ia yvy pe – akoja nde erembuhu ji ve ikwehe'i. Ehepia neitambere'ia – akoja jitehe!” ei ga ga pe, ei Jesus'ga.
25 fiquei com medo e escondi o seu talento na terra; aqui está o que é seu.”
26 —A'ero garuvihava'ga ei ga pe: “Ereko te'varuhu nde evevugwero. Nde tuhẽ ere'ere'e ji ve: ‘Erepyhy nde ejive eporavykye'yma. Nde neretymi. Emo nde eremondoro ojipe'g̃a nemitymipyra ejive.’ Nahã nde ei ji ve. Nde ji kwahavipe ji imondorame nhiitambere'ia nde ve embohe'yi ti javo, ei ga.
26 Mas o senhor respondeu: “Servo mau e preguiçoso! Você sabia que eu colho onde não plantei e ajunto onde não espalhei?
27 Nurã po nde eremondo nhiitambere'ia ikwepykara'g̃a pe banco pype hamo. A'ero imbuhu'rag̃irẽ ojipe'g̃a pe po g̃a ombuhu koji'iva'ea nde ve hamo, ei ga ga pe. Nahã po nde herekoi nhiitambere'ia jirakykweri hamo. A'ero ji rura'javame po ji ipyhyga'javi nde hugwi nhiitambere'ia irũa reheve hamo,” ei ga ojipyrive'ga pe, ei Jesus'ga.
27 Então você devia ter entregado o meu dinheiro aos banqueiros, e eu, ao voltar, receberia com juros o que é meu.”
28 —Ojipe'g̃a pe ga ei: “Pepyhy ti nhiitambere'ia ga hugwi imondovo akoja'ga pe – kiroki ga ombohe'yi nhiitambere'ia nahã herekovo dez itambere'ia,” ei garuvihava'ga, ei Jesus'ga.
28 — “Portanto, tirem dele o talento e deem ao que tem dez.
29 —A'ero ji ei pe me, ei Jesus'ga. Kiroki ga gwereko a'ea pyvõ oporavyky pota ji ve – ga pe po ti ji koji'iva'ea imondoi toporavyky ti ga a'ea pyvõ javo. Gwereko ranuhũ po ti ga nehẽ, ei Jesus'ga. Kiroki ga ndogwerekoi gwerevi oporavykypotare'yma – aru po ti ji ga hugwi a'ero toporavykya'javyme ti ga ji ve javo, ei Jesus'ga.
29 Porque a todo o que tem, mais será dado, e terá em abundância; mas ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
30 —Nurã g̃anduvihava'ga ei javo ojipyrive'g̃a pe: “Akoja'ga – kiroki ga nombohe'yi nhiitambere'ia – gaha ti toporavykya'javyme ji ve ipotare'yma g̃waramo. Pemombo ti ga ypytunahiva pype. Pevo po ti ga jehe'oi ojihe onhimonha'ngavo hahyrame ojive a'ero nehẽ,” ei ga, ei Jesus'ga ojo'java'ea imombe'gwovo.
30 Quanto ao servo inútil, lancem-no para fora, nas trevas. Ali haverá choro e ranger de dentes.”
31 —Aerẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero po ti ji rura'javi yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero nehẽ, ei Jesus'ga. Nhirendy'javuhua pyteri pe jikatukatuva'ea pyteri pe po ti ji rura'javi nehẽ, ei Jesus'ga. Pyryve'g̃a pavẽi nhaporemo po ti ji rura'javi nehẽ Tupana'gapyrive'g̃a pavẽi yvagipeve'g̃a pavẽi.
31 — Quando o Filho do Homem vier na sua majestade e todos os anjos com ele, então se assentará no trono da sua glória.
32 Amono'ono'og̃uka po ti ji yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a jirovai pyteri pe nehẽ. Ovelhas repiakatuhara'ga ope'a ovelhas cabritos hugwi jipi. Na jitehe po ti ji yvyakotyve'g̃a pe'ai nehẽ, ei Jesus'ga.
32 Todas as nações serão reunidas em sua presença, e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos:
33 Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe po ti ji ei nehẽ: Pejo ti ji pyri kokoty jijohukoty rũi, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Ojipe'g̃a pe po ti ji ei nehẽ: Peho ti kikoty jijohukoty, a'e po ti ji nehẽ, ei Jesus'ga. Nahã po ti ji Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe'ai ojipe'g̃a hugwi avo yvya koty nehẽ, ei Jesus'ga.
33 porá as ovelhas à sua direita e os cabritos, à sua esquerda.
34 —Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe po ti ji ei g̃anduvihavuhuhetero nehẽ jijohukotyrũive'g̃a pe nehẽ: Tupana'ga jiruva'ga omombyry pe me. Nurã ti pejo pejikovo g̃anduvihavamo Tupana'ga pyri ga rekorame g̃anduvihavuhuhetero, ei Jesus'ga. Ymyahũ yvya aporame Tupana'ga omboavujikwe pe me toko ti g̃a g̃anduvihavamo javo.
34 — Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: “Venham, benditos de meu Pai! Venham herdar o Reino que está preparado para vocês desde a fundação do mundo.
35 A'ereki ty'ara ji jukarame pe pembuhu mbatera ji ve, a'e po ti ji Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Ji ygweirame pe pembuhu yhya ji ve, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Ji hajiheva'ea pe me. Emo pe pe'e ji ve: “Eapy ti ore pyri i'gwovo. Eki ti oreronga pype.” A'ea pe pe'e ji rerekokatuavo, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
35 Porque tive fome, e vocês me deram de comer; tive sede, e vocês me deram de beber; eu era forasteiro, e vocês me hospedaram;
36 Ji pire'ymame pe pemondo jipira ji ve, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ. Ji tetirũarame pe pejo ji pyri ji pokoga. Ji imombe'urame Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a ji mongi cadeia pype. Pevo pe nduri ji pyri ji pokoga, a'e po ti ji Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
36 eu estava nu, e vocês me vestiram; enfermo, e me visitaram; preso, e foram me ver.”
37 —A'ero po ti ganhi'ig̃arupive'g̃a ei ji ve nehẽ opojykaharetea pe nehẽ: “Maranime ore nde repiagi ty'ara nde jukarame?” e po ti g̃a nehẽ. “Ndorohepiagi tuhẽ reki ore! Nurã ore noromondoi mbatera nde ve,” e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga. “Maranime ore nde repiagi nde ygweirame? Ndorohepiagi tuhẽ reki ore! Nurã ore noromondoi yhya nde ve,” e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga.
37 — Então os justos perguntarão: “Quando foi que vimos o senhor com fome e lhe demos de comer? Ou com sede e lhe demos de beber?
38 “Maranime ore nde repiagi nde rekorame hajiheva'ero ore ve? Ndorohepiagi tuhẽ reki ore! Nurã ore ndoro'ei nde ve a'ero: Ejo ti i'gwovo ore pyri ekiavo oreronga pype. Na rũi ore ei nde ve,” e po ti g̃a nehẽ. “Maranime ore nde repiagi nde pire'ymame? Ndorohepiagi tuhẽ reki ore! Nurã ore noromondoi ndepira nde ve,” e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga.
38 E quando foi que vimos o senhor como forasteiro e o hospedamos? Ou nu e o vestimos?
39 “Maranime ore nde repiagi nde tetirũarame? Ndorohepiagi tuhẽ reki ore nde tetirũarame. Nurã ore ndoropokogi nde,” e po ti g̃a nehẽ. “Maranime ore nde repiagi nde rekorame cadeia pype? Ndorohepiagi ore nde rename cadeia pype. Nurã ore ndoropokogi nde,” e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga.
39 E quando foi que vimos o senhor enfermo ou preso e fomos visitá-lo?”
40 —A'ero po ti ji ei g̃a pe jirekorame g̃anduvihavuhuhetero nehẽ: Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Pe nhiirũ'ga pokokaturame jihi tuhẽ pe ji poko katu a'ero. Po okoteheva'ero ga rekoi novĩa nhiirũ'ga jireheve'ga. Pe ga pokokaturame jihi tuhẽ pe ji poko katu a'ero, a'e po ti ji Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
40 — O Rei, respondendo, lhes dirá: “Em verdade lhes digo que, sempre que o fizeram a um destes meus pequeninos irmãos, foi a mim que o fizeram.”
41 —Ojipe'g̃a pe jijohukotyve'g̃a pe po ti ji ei nehẽ: Pejipe'a ti pejigwovo ji hugwi. Pendekote'varuhua ko pehoag̃wama tata pype. Nurã ti peho hahyva'ea ruvihava pype tata pype – kia Tupana'ga oapo toho ti Diabo'ga gapyriva'ea pavẽi ipype nehẽ javo, a'e po ti ji nehẽ, ei Jesus'ga. Pevo tata pype po ti hahy avuirama pe me nehẽ, a'e po ti ji jijohukotyve'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
41 — Então o Rei dirá também aos que estiverem à sua esquerda: “Afastem-se de mim, malditos, para o fogo eterno, preparado para o diabo e seus anjos.
42 A'ereki ty'ara ji jukarame pe napembuhuri mbatera ji ve, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Ji ygweirame pe napembuhuri yhya ji ve, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
42 Porque tive fome, e vocês não me deram de comer; tive sede, e vocês não me deram de beber;
43 Ji hajiheva'ea pe me. Ndape'ei pe ji ve: “Eapy ti ore pyri i'gwovo. Eki ti oreronga pype.” A'ea rũi pe'e pe ji rerekokatue'yma, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Ji pire'ymame pe napemondoi jipira ji ve, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ. Ji tetirũarame pe ndapejori ji pyri ji pokoge'yma. Pe ndajipokogi ji rekorame cadeia pype, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
43 sendo forasteiro, vocês não me hospedaram; estando nu, vocês não me vestiram; achando-me enfermo e preso, vocês não foram me ver.”
44 —A'ero po ti g̃a ei ji ve nehẽ opojykaharetea pe nehẽ: “Maranime ore nde repiagi ty'ara nde jukarame?” e po ti g̃a nehẽ. “Ndorohepiagi tuhẽ reki ore. Maranime ore nde repiagi nde ygweirame? Maranime ore nde repiagi nde rekorame hajiheva'ero ore ve? Ndorohepiagi tuhẽ reki ore,” e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga. “Maranime ore nde repiagi nde pire'ymame? Maranime ore nde repiagi nde tetirũarame?” e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga. “Maranime ore nde repiagi nde rekorame cadeia pype? Nahanahã nde rekorame ore ndorohepiagi tuhẽ reki. Nurã ore ndoropokogi nde,” e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga.
44 — E eles lhe perguntarão: “Quando foi que vimos o senhor com fome, com sede, forasteiro, nu, enfermo ou preso e não o socorremos?”
45 —A'ero po ti ji ei g̃a pe nehẽ: Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Pe nhiirũ'ga pokokatue'ymame jihi tuhẽ pe ndajipokokatui a'ero. Po okoteheva'ero ga rekoi novĩa nhiirũ'ga jireheve'ga. Pe ga pokokatue'ymame jihi tuhẽ pe ndajipokokatui a'ero, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
45 — Então o Rei responderá: “Em verdade lhes digo que, sempre que o deixaram de fazer a um destes mais pequeninos, foi a mim que o deixaram de fazer.”
46 —G̃a po ti oho hahyva'ea ruvihava pype tata pype upa avuirama nehẽ, ei Jesus'ga. Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a po ti oho yvagi pe okovo avuirama Tupana'ga pyri upa nehẽ, ei Jesus'ga.
46 E estes irão para o castigo eterno, porém os justos irão para a vida eterna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.