Mateus 22
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Jesus'ga g̃a mbo'ea'javi he'yiva'ea pyvõ ojo'java'ea pyvõ javo g̃a pe:
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 —Marã hekoi kiro Tupana'ga rekorame yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero g̃a nderekovo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei ga. G̃anduvihavuhu'ga japoi toryva tahembireko ti jira'yra'ga javo, ei Jesus'ga imombe'gwovo.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 Ojipyrive'g̃a pe g̃anduvihavuhu'ga ei: “Peho ti javo g̃a pe – kiroki g̃a ji g̃a momoranduvipe – tuhu ti g̃a kiro toryvi pe javo.”
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 —A'ero ikwahavame g̃anduvihavuhu'ga ojipe'g̃a mbuhurukari ojipyri ojipyrive'g̃a jitehe. “Peho ti javo g̃a pe – kiroki g̃a ji g̃a momoranduvipe. Tuhu ti g̃a kiro toryvi pe. G̃a pe ti pe'ji: ‘Pehendu ti! ei ga pe me. Amboavujikweruka ji toryva. Ajuka ji yuranuhũa'javuhuva'ea bois bezerros reheve – kiroki a'ea ji amboky'rauhu. Amboavujikwepavuka ji mbatera, ei ga pe me. Kirog̃we tuhẽ ti pejo toryvi pe hepiaga jira'yra'ga hembirekorame, ei ga pe me.’ Nahã ti pe'ji g̃a pe,” ei ga ojipyrive'g̃a pe g̃a mondovo, ei Jesus'ga.
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 G̃a pyri g̃a vahemi imombe'gwovo g̃a pe a'ero. Ndojapyakai g̃a g̃anhi'ig̃a rehe ohoe'yma toryvi pe, ei Jesus'ga. Oporavykya rehe reki g̃a hoi. Ojipe'ga oho ko pe. Ojipe'ga oho ima'eamo mbatera, ei Jesus'ga.
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 Ojipe'g̃a, ojigwaraita gwuvihavuhu'gapyrive'g̃a ndehe, g̃a g̃a pyhygi g̃a jukavo, ei Jesus'ga.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 —Ikwahavame g̃anduvihavuhu'ga nhimonha'ngai. A'ero ga osoldados'g̃a mondoi g̃a pyri g̃a moka'nhymbavuka imbokajuka g̃acidade, ei Jesus'ga.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 —Ojipe'g̃a pe ojipyrive'g̃a pe g̃anduvihavuhu'ga ei: “Amboavujikwe pa ji toryva novĩa. Kiroki g̃a pe ji a'e tuhu ti g̃a javo – g̃ahã oko te'varuhu reki upotare'yma,” ei ga, ei Jesus'ga.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 “Peho ti pepukuhua rupi nanani a'ero,” ei ga. “Pe'ji ti pevove'g̃a pe: ‘Pejo ti toryvi pe. Nhanderuvihavuhu'ga oapo toryva tahembireko jira'yra'ga javo.’ Nahã ti pe'ji g̃a pe nhaporemo g̃a ndepiagame,” ei ga, ei Jesus'ga.
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 —“Kwa,” ei g̃a. Pepukuhua rupi g̃a hoi a'ero g̃a ndepiaga g̃a mono'ono'ombava, ei Jesus'ga. Ite'varuhuve'g̃a g̃a omono'õ pyryve'g̃a ndeheve g̃a nderovahema toryvi pe. Nahã he'yjuhuve'g̃a nduri hepiaga toryva. Ohygahi g̃a toryva rehe gara'yra'ga hembirekorame, ei Jesus'ga.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 —Toryva repiave'g̃a pyri g̃anduvihavuhu'ga hogahoi g̃wonga pe g̃a ndepindepiaga onhi'ig̃a g̃a pe, ei Jesus'ga. G̃a ndepindepiagame ga ojipe'ga repiagi. Gapira ko tapy'ynhapipyryva rũi – kiroki toryva repiagame g̃a ndopo'rui, ei Jesus'ga.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Nurã g̃anduvihavuhu'ga ei ga pe: “Kwãi,” ei ga ga pe. “Tapy'ynhapipyryva rũi ko nde eremongi. Marã nde ruri avo ekiavo toryva repiaga naerũ?” ei ga ga pe, ei Jesus'ga.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 A'ero g̃anduvihavuhu'ga ei ojipyrive'g̃a pe: “Pekwa ti gapya gapoa reheve! Peroho ti ga agwa hugwi ga momboa ypytunahiva pype. Pevo po ti ga jehe'oi ojihe onhimonha'ngavo hahyrame ojive nehẽ,” ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo.
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 —A'ea ji amombe'u ikwahavuka pe me, ei Jesus'ga. Nahã Tupana'ga g̃a nderekoukari okorame yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero, ei Jesus'ga imombe'gwovo. A'ereki he'yjuhuve'g̃a pe Tupana'ga ei: “Herejo. Ejiko ti ji rehe ekovo jireheva'ero. Tako ti ji nderuvihavuhuhetero,” ei Tupana'ga, ei Jesus'ga. Ndahe'yive'g̃a reki ojiko Tupana'ga rehe okovo gareheva'ero, ei Jesus'ga.
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 Fariseus'g̃a ndopotari Jesus'ga imombe'urame nahã hekoi kiro Tupana'ga rekorame g̃anduvihavuhuhetero javo. A'ero g̃a hoi Jesus'ga hugwi. Ojohupe g̃a nhi'inhi'ig̃i.
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 A'ero g̃a g̃wemimbo'ehara'g̃a mondoi Jesus'ga pyri Herodes'gareheve'g̃a ndeheve nahanahã ti pe'ji Jesus'ga pe javo.
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 Nurã ore ei nde ve torembo'e ti javo. Marã ndereaporog̃ita? César'gareheve'g̃a e'i: “Pemondomondo ti itambere'ia César'ga pe nhanderuvihavuhu'ga pe ga imono'og̃ukarame,” ei g̃a. Mara'ngu po nde javo: “Timondo ti”? Mara'ngu po nde javo: “Timondoyme ti”? ei g̃a Jesus'ga pe.
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Ojohupe g̃a ei:
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 Pehepiuka ti ji ve itambere'ia – akoja pe g̃a ei: “A'ea ti pemondomondo nhanderuvihavuhu'ga pe.” A'ea pehepiuka ji ve, ei Jesus'ga g̃a pe.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Kiro Jesus'ga ei g̃a pe:
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 A'ero g̃a ei:
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Henduvame g̃a nhimomby'ai tegwete gamoandyihava javo. A'ero g̃a hoi ga hugwi ogwovo.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 A'ea rupi jitehe saduceus'g̃a nduri Jesus'ga pyri. Saduceus'g̃a ndogweroviari omanove'g̃a mbogwerahava. Kiro g̃a nduri Jesus'ga pyri ovahema. A'ereki g̃a e'i ojohupe:
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 A'ero, orembo'eharamo javo, g̃a ei Jesus'ga pe:
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 —Ymya seteva'ea ruvi avo onhoirũva'ea kako, ei g̃a Jesus'ga pe. Ojihuvypyva'ea rembirekoro kako. Ndata'yri ahe kunhangwerava'ea pe. Aerẽ akwaimba'eva'ea manoi, ei g̃a. A'ero aheakoindava rembirekoro aherembirekokwerava'ea pavẽi oirũva'ea py'rovo Moisésva'ea nhi'ĩpo'ruavo.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 Na jitehe aheakoindava pe a'ero. Omano ahe ta'yre'yma aherembirekokwerava'ea pe, ei g̃a. Na jitehe jarava'ea onhoirũva'ea nhaporemo ahe rembirekoro aherembirekokwerava'ea pavẽi. Ndata'ypavi reki seteva'ea aherembirekokwerava'ea pe. Omanomba ahe kako. Nahã ahe rekoi ojopy'ropy'rovo.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Aerẽ mbapavamo aherembirekokwerava'ea manoi kako kunhangwerava'ea, ei g̃a Jesus'ga pe.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 —Marã po ti a'ero nehẽ? ei g̃a Jesus'ga pe. Omanove'g̃a mbogweravame po ti Tupana'ga seteva'ea mbogweravi kunhangwerava'ea reheve nehẽ. Ma'g̃a nembirekoro po kunhangwerava'ea rekoi nehẽ ahe kwerava'javame nehẽ? A'ereki seteva'ea onhoirũva'ea hembireko kunhangwerava'ea pavẽi, ei g̃a. Emombe'u ti ore ve. Marã po ti a'ero nehẽ? ei g̃a Jesus'ga pe.
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Kiro Jesus'ga ei g̃a pe:
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Nahã ji ei pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga g̃a mbogweravame g̃amanoa hugwi po ti akwaimbae'g̃a nahembirekoa'javi nehẽ. Ojipe'g̃a po ti nomohembirekoa'javi kunhangwera'g̃a nehẽ no. Yvagi pe Tupana'gapyrive'g̃a oko g̃wembirekoe'ymamo. Tupana'gapyrive'g̃a ja yvagipeve'g̃a ja po ti g̃a nahembirekoi nehẽ no, ei Jesus'ga saduceus'g̃a pe.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 —Pemonhi'ĩ pe Tupana'ga rembikwatijarukara novĩa – kiroki omombe'u ahembogwerahava. Abraãova'ea manorẽ Tupana'ga ei ikwatijaruka hako:
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 “Jihi ko Tupanamo.
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Jesus'ga nhi'ig̃a renduvame he'yive'g̃a nhimomby'ai garemimbo'ea rehe onhimongyavo.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 — ausente —
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 — ausente —
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 —Orembo'eharamo emombe'u ti ore ve, ei ga Jesus'ga pe. Manamo Moisésva'ea remimbo'eagwera huvihavamo joheva'ero? ei ga Jesus'ga pe.
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 A'ero Jesus'ga ei ga pe:
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 A'ea ko joheva'ea huvihava Moisésva'ea remimbo'eagwera, ei Jesus'ga.
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 —Hehohyva'ea ko a'ea'java'ea Moisésva'ea remimbo'eagwera. A'ea e'i:
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 A'ea memei huvihava. A'ero hehe nhanderekorame nhande rekoi Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe nhaporemo nhandekovo Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea remimbo'eagwera rehe nhaporemo no, ei Jesus'ga ga pe.
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Fariseus'g̃a nhimbojatykarame Jesus'ga pyri Jesus'ga ei g̃a pe:
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 —Marã pendeaporog̃ita Tupana'ga remimbuhurukara'ga rehe Cristo'ga rehe? Ma'g̃a rymyminoa po ti ga uhurame nehẽ? ei Jesus'ga g̃a pe.
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 Kiro Jesus'ga ei g̃a pe:
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 “Tupana'ga e'i jipojykaharete'ga pe:
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 —A'ea Daviva'ea ei imombe'gwovo Cristo'ga ko jipojykaharetero oko javo. Ga ko Daviva'ea rymymino'ga jate rũi naerũ, ei Jesus'ga onhimombe'gwovo g̃a pe g̃a mbojapyakavo.
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 G̃a pe tegwete Jesus'ga nhi'ĩpondekwava. A'ero kiro g̃a nde'ia'javag̃wami Jesus'ga pe: “Maramarã?” A'ereki g̃a ga pojihu.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.