Mateus 20

Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ojo'java'ea pyvõ Jesus'ga g̃a mbo'e. A'ero ga ei:
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 A'ero ga hoi ovahema g̃a pyri. “Peporavyky ti ji ve nhiremitymipyra pype videira repiakatuavo. Amondo katu po ti ji itambere'ia um dia rupiara ikwepykava pe me a'ero nehẽ,” ei ga g̃a pe.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 —Aerẽ nove horas rupi ga hoa'javi ogwovo ima'ẽhai pe feira pe, ei Jesus'ga. Pevo ga ojipe'g̃a ndepiagi. Ndoporavykyi g̃a o'ama.
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 Nurã ga ei g̃a pe: “Pe na jitehe ti peho uva tymipyra pype pejiporavykyavo ji ve no. Amondo katu po ti ji pe me itambere'ia peporavykya kwepykava nehẽ,” ei ga g̃a pe, ei Jesus'ga.
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 —Aerẽ ahaji katu ga hoa'javi ojipe'g̃a mondouka g̃a mboporavykyavo ojive, ei Jesus'ga. Aerẽ ka'aru gwere rupi ga hoa'javi ojipe'g̃a mondouka g̃a mboporavykyavo ojive, ei Jesus'ga.
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Ka'aruva'ea rupi ga hoa'javi ojipe'g̃a ndepiaga, ei Jesus'ga. Ndoporavykyi g̃a o'ama. A'ero ga ei g̃a pe: “Gara rehe pe ãtehei agwa ara rupi ve pejiporavykye'yma?” ei ga g̃a pe, ei Jesus'ga.
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 —A'ero g̃a ei ga pe: “Ndoroporavykyi ore g̃a pe. A'ereki g̃a nde'i ve ore ve,” ei g̃a ga pe, ei Jesus'ga.
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 —Kwara ihorẽ kohoa jara'ga ei ojipyrive'ga pe – kiroki ga omboporavykyuka ko pe oporavykyve'g̃a – ga pe ga ei: “Embuhuruka ti oporavykyve'g̃a ejipyri. Emondo ti ikwepykava g̃a pe mbapavava'earupive'g̃a pe – kiroki g̃a ka'aru oporavykyahi'vi tehe – g̃a pe ti emondo ypy. Aerẽ ka'arugwererupive'g̃a pe ti emondo. Aerẽ ahajikaturupive'g̃a pe ti emondo. Aerẽ nove horasrupive'g̃a pe ti emondo. Mbapavamo ti emondo jypyve'g̃a pe – kiroki g̃a oho ypy ypyhajive oporavykyypyavo ji ve,” ei ga ojipyrive'ga pe, ei Jesus'ga.
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 —A'ero ga g̃a mbuhurukari ojipyri. G̃a ndurame – kiroki g̃a oporavyky ka'aruva'ea rupi – g̃a pe g̃a nag̃anani ga imondoi itambere'ia um dia rupiara ikwepykava, ei Jesus'ga. Na jitehe um dia rupiara ikwepykava ojo'jajo'ja ga imondoi ka'arugwererupive'g̃a pe ahajikaturupive'g̃a pe no nove horasrupive'g̃a pe no. G̃a pe g̃a nag̃anani ga imondoi g̃a ndurame ojipyri, ei Jesus'ga.
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 —Mbapavamo jypyve'g̃a nduri no. Oyvyteri pe g̃a ei: “Um dia rupiara ikwepykava ga imondoi g̃a pe – kiroki g̃a oporavykyahi'vi ga pe. Nurã po ti ga imbuhuri koji'iva'ea nhande ve kiro nehẽ. A'ereki ypyhaji hete nhande poravykyhetei ka'aru nhandepohia jugwi,” ei g̃a oyvyteri pe, ei Jesus'ga.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 Ipyhygame itambere'ia ga hugwi g̃a ijara'ga rayvari okoe'yma hehe, ei Jesus'ga.
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 Ga pe g̃a ei: “Mbapavava'earupive'g̃a – kiroki g̃a uhu ka'aruva'ea rupi – g̃ahã oporavyky uma hora rupi jate. Ojo'jaime nde eremondo g̃a pe ore ve no. Ypyhaji hete ore poravykyi ka'aru hete oropohia jugwi kwarahyahiva po'ruavo,” ei g̃a ijara'ga pe, ei Jesus'ga.
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 —Oporavykyve'g̃a pyteripeve'ga pe ijara'ga ei reki:
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 “Eroho ti itambere'ia um dia rupiara ikwepykava herogwovo tuhẽ,” ei ijara'ga ga pe.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 “Pyry ji imondoi ga pe nhiremimbotarimova'ea rupi. A'ereki jiapoa tuhẽ ko ji amondo ga pe. Erenhimyrõ nde ga rehe a enhimonha'ngavo ji rehe. A'ereki ji jipyry ga rerekokatuavo,” ei ga ga pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 —A'ea ji amombe'u ikwahavuka ojo'java'ea pe me, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a huvihava rũi ag̃wamo – g̃ahã po ti huvihava nehẽ, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a huvihava ag̃wamo – g̃ahã po ti ndokoa'javi huvihavamo nehẽ, ei Jesus'ga. Nombojoavyavyi ti Tupana'ga g̃a nderekokatuavo a'ero, ei Jesus'ga. A'ereki Tupana'ga e'i he'yjuhuve'g̃a pe: “Herejo. Ejiko ti ji rehe ekovo jireheva'ero. Tako ti ji nderuvihavuhuhetero,” ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo. Ndahe'yive'g̃a reki ojiko Tupana'ga rehe okovo gareheva'ero, ei Jesus'ga.
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 Jesus'ga hoi ogwovo cidade de Jerusalém me. Gweroho ga dozeve'g̃a g̃wemimbo'ehara'g̃a ojupi. Irupe'i ga g̃a nderohoi ojipe'g̃a hugwi onhi'ig̃a g̃a pe g̃a horame pea rupi.
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 Kiro ga ei g̃a pe a'ero:
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 A'ero po ti g̃a ji mondoukari judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ tojigwarai ti g̃a ga rehe javo, ei Jesus'ga. A'ero po ti judeus'g̃arũive'g̃a ji rerekomemui okote'varuhuavo ji ve nehẽ. Ipira apopyra pyvõ po ti g̃a ji nupanupãi ji mondohondohoga nehẽ, ei Jesus'ga. Kirẽ po ti g̃a ji mbovyri yva rehe nahã ji jukavo nehẽ. Ko'emameva'ea py'rovo mokõi jikira py'rovo po ti ji kweravi nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 Kiro Zebedeu'ga rembirekohẽa ruri Jesus'ga pyri. Gweru hẽa gwa'yra'g̃a mokonha'g̃a akoja'g̃a – kiroki g̃a Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a dozeve'g̃a nde'yja'g̃a. G̃a nderovahemame hẽa renypy'andurugi Jesus'ga pyri ga mboheteavo.
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 A'ero ga ei hẽa pe:
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 Hẽara'yra'g̃a pe Jesus'ga ei reki:
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 A'ero ga ei g̃a pe:
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 Aerẽ jara'g̃a dezve'g̃a ikwahavi hẽa'ea Jesus'ga pe.
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 A'ero Jesus'ga g̃a mbuhurukapavi ojipyri dezve'g̃a mokonha'g̃a ndeheve. A'ero ga ei g̃a pe:
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 G̃a ja rũi ti pejogwereko pejikovo g̃waramo jireheva'ero. Po pe peko pota jireheve'g̃a nduvihavamo penhiirũ'g̃a nduvihavamo, a'ero ti peko katu g̃a pe g̃a pokoga, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 Po pe peko pota g̃a hohe pa okovo g̃anduvihavuhuro, a'ero koji'i ti peko katu g̃a pe g̃a pokoheteavo.
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 Ji ja ti pepoko g̃a pejikorame g̃anduvihavamo, ei Jesus'ga g̃a pe. Yvyakotyva'ero yvagipeva'ero jirurame yvya koty nda'ei ji g̃a pe: Ji poko ti. A'ea rũi ji ei. A'ereki tapoko ti g̃a javo ji ajo. Tamano ti ji he'yjuhuve'g̃a ndepyga g̃a mbopiro'yavo g̃andekote'varuhua hugwi. A'ero po ti g̃a ndohoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, a'e ji jijoa, ei Jesus'ga g̃a pe.
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Jesus'ga hoi cidade hugwi Jericó hugwi ogwovo g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi. G̃a horame he'yjuhuve'g̃a hoi g̃a ndupi.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Nanime pea rembeyvyri pe mokonha'g̃a apygi heakwagweve'g̃a. G̃a ikwahavi Jesus'ga kiro okwa javo. A'ero g̃a hapukai torerendu ti Jesus'ga javo.
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 A'ero he'yjuhuve'g̃a ei g̃a pe:
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 A'ero Jesus'ga pytai g̃a nderuruka ojipyri. Kiro ga ei g̃a pe:
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 A'ero g̃a ei ua Jesus'ga pyri:
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 A'ero Jesus'ga g̃a porogwetygi. Opoko ga g̃andeakwara rehe. Nanime pyry g̃andeakwara. Kiro g̃a hoi Jesus'ga rupi a'ero.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.