Mateus 11
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Aerẽ g̃wemimbo'ehara'g̃a mbo'epavirẽ dozeve'g̃a mbo'epavirẽ Jesus'ga hoi. Imbojoapiapiavo ga hoi cidades pe pevove'g̃a mbo'embo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe imombe'ukatuavo g̃a pe.
1 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 roube’aten tur bitih ufunamaim efan nati itumar naatu na Galilee wanawanan bar merar afa imaim sabuw i’obaibiyih naatu binan.
2 — ausente —
2 John Baptist dibur bar ma’am Jesu bowabow bigan nowar, basit ana bai’ufununayah orot afa iyunih hin Jesu hibatiy.
3 — ausente —
3 “Ku’o anowar, John isa eo anonowaraban o iti ina, ai aki boro orot tabo isan anama anakaif?”
4 Henduvirẽ Jesus'ga ei mokonha'g̃a pe João Batistava'ea remimbo'ehara'g̃a pe:
4 Jesu iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itin naatu kwanonowar i John ana tur kwana’owen.
5 “Oma'eg̃atu kiro heakwagweve'g̃a okovo. Opo'ag̃atu kiro ipyka'naka'nauhũve'g̃a ogwovo katu. Oka'ẽ g̃ajagwa ijaijauhuve'g̃a hugwi. G̃wendu katu kiro japyakware'ỹve'g̃a okovo. Okwera kiro omanove'g̃a okovo. Imbatere'ỹve'g̃a g̃wendu kiro pyryva'ea Jesus Cristo'ga mombe'ua.” A'ea nhaporemo ti pemombe'u João Batista'ga pe, ei Jesus'ga.
5 Matah fim higewasin, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, sabuw biyah kokom ani’anih etei higewasin, tainih gugurih tur tenonowar, murumurubih hiyawas maiye timimisir, naatu Tur Gewasin i yababan sabuw isah tibibinan.
6 “Pyry hete ga pe – kiroki ga ndojikopigi ji rehe.” Nahã ti pe'ji João Batista'ga pe, ei Jesus'ga mokonha'g̃a pe João Batistava'ea remimbo'ehara'g̃a pe.
6 Orot yait ayu asisinaf isan erekasiy auman ebitumatum, i boro men baigegewasin nab.”
7 A'ero g̃a hoi javo katu João Batistava'ea pe.
7 John ana bai’ufununayah hinan ufut, Jesu sabuw ibatiyih, “Arar yan kwatit kwanan John abisa sisinaf itinamih kwanot kwan? Kotar wadar i’inuwas inu’in itinamih kwan?
8 —Marãi pe a'ero pejiyvyteri pe garepiaga renonde? Pe'e po pe: “Xaho ga repiaga – kiroki ga omongi tapy'ynhapipyryva. Gweroho pa po itambere'ia gapira.” A'ea pe ndape'ei oji'i, ei Jesus'ga. A'ereki João Batista'ga ndokohetei mbatera rehe. Ji rendu ti! João Batista'ga nomongi tapy'ynhapipyryva. Kiroki g̃a omongi pyryheteva'ea – g̃ahã u huvihavuhu'g̃a nonga pype.
8 Ai abisa itinamih kwan? Orot eabur gewas batabat itinamih kwan? Baise sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
9 —Marãi pe a'ero pejiyvyteri pe? Pe'e po pe: “Xaho Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga repiaga.” A'ea pe ekatui, ei Jesus'ga. Kiro ji ei pe me: João Batista'ga ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga tuhẽ. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga jate rũi ko ga, ei Jesus'ga g̃a pe.
9 Kwa’o anowar, abisa itinamih kwan, dinab orot? Turobe, baise a tur ao’owen iti orot i dinab etei natabirih.
10 —Ymyahũ Tupana'ga okwatijaruka ahe ve João Batista'ga mombe'gwovo hako ga po ti nhinhi'ig̃a mombe'ui nehẽ javo, ei Jesus'ga. Aherembikwatijara e'i:
10 Anayabin iti orot John isan i Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum.
11 —Imombe'ukatuavo ji ei pe me: João Batista'ga ko koji'i huvihava ymyahũva'ea hohe pa, ei Jesus'ga. Ag̃wamo turi Tupana'ga rembiepiakatuhava apiavo. Ag̃wamo po ti Tupana'ga he'yjuhuve'g̃a nduvihavuhuhete'ga nehẽ, ei Jesus'ga. A'ero ji ei: Ymyahũva'ea hohe pa João Batista'ga koji'i huvihava. Ag̃wamove'g̃a ki a'e te Tupana'ga rembiepiakatuhara'g̃a ko koji'i huvihava João Batista'ga hohe. Kiroki g̃apyteripeve'g̃a huvihava rũi – g̃a vehevi koji'i huvihava João Batista'ga hohe, ei Jesus'ga g̃a pe.
11 “Anababatun a tur ao’owen John Baptist baibin hitatoub wanawanahimaim i orot gagamin ta hitoub hiyai. Baise orot yait mar ana aiwobomaim ebikek boro John nan natabir.
12 —João Batista'ga g̃a mbo'eypyagwera jate pyryva'ea rehe, garenduve'g̃a ojirokwa heroviapotaheteavo ganhi'ig̃a. A'ero g̃a ei: “Kwa. Kiro ti Tupana'ga toko oreruvihavuhuhetero ore repiakatuavo.” A'ea g̃a ei ipotaheteavo ojikoga Tupana'ga rehe. Ag̃wamo na jitehe g̃a ei a'ea jitehe ipotaheteavo, ei Jesus'ga g̃a pe.
12 John Baptist bibinan ana veya na iti boun titit, sabuw fairih i mar ana aiwob bain isan hai fairamaim hibiturafef.
13 —Nahã g̃a ndekoi ikwahava. A'ereki ymyahũva'ea omombe'u nanongara no. “Aerẽ po ti Tupana'ga oko g̃anduvihavuhuhetero g̃a ndepiakatuavo nehẽ.” Nahã Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea epaepavi Moisésva'ea pavẽi, ei Jesus'ga g̃a pe.
13 Anayabin Dinab oro’orot naatu ofafar bukamaim hikikirum i hima hio inan John natit.
14 Ahe e'i: “Tupana'ga po ti oko g̃anduvihavuhuhetero nehẽ. Elias'ga po ti uhu na'ẽ nehẽ,” ei ahe, ei Jesus'ga. Omombe'u ahe João Batista'ga Eliasva'ea mombe'urame. Ag̃wamo João Batista'ga ruri oji'i ahe nhi'ĩpo'ruavo a'ero. Marã? Perovia pota pe a'ea a'ero naerũ? ei Jesus'ga.
14 Imih iti tur inanowar bainamih inakokok na’at basit kubai, anayabin dinab orot Elijah matabir maiye namih hio kikirum, i John ana efan bai na titika.
15 Peapyakwa pe. Pehendu katu ti ji'ea a'ero! ei Jesus'ga g̃a pe.
15 Imih o yait tain nama’am na’at tur inanowar.
16 —G̃a pe Jesus'ga ei: Marã po ti ji ei pe me ag̃wamova'ea pe a'ero nehẽ? Gara ja pe ndekoi a'ero? Kiro ji pe mombe'ui pe me. Tayri'g̃a ja ko pe ndekoi. Oapy tayri'g̃a ima'ẽhai pe feira pe. A'ero g̃a hapukai ojipe'g̃a pe tayri'g̃a pe – kiroki g̃a ojikoty'a g̃a pavẽi. Onhi'ig̃a mondovo g̃a pe g̃a ei:
16 “Itinin boro abisa’amaim iti boun ana sabuw isah anao kwanowar, sabuw iti boun hai itinin i kek gidigidih ahar efanamaim tema, hai ofonah bairi fafowamih tibi’afa’afa na’atube.
17 “Oropy ore jiru'a pe me xajory ti nhanerembirekoa rehe javo.
17 ‘Aki tabin ana ew atatabor,
18 —Tayri'g̃a ja pe ndekoi. A'ereki pe pe'epe'e João Batista'ga pe jipi. A'ereki ga rurame pe pyri ga ndo'uahivuhui mbatera vinho reheve tambohete ji Tupana'ga javo, ei Jesus'ga. A'ero pe epe'ei ga mombe'gwovo: “Anhag̃a opyhy ga.” Nahã pe João Batista'ga mombe'ute'varuhui ga arõe'yma, ei Jesus'ga g̃a pe.
18 “John nan ana veya’amaim i yohar naatu harew fokarih men tom, naatu sabuw etei hio, iti orot i yoyom koun hiyen ema’am.
19 —Tayri'g̃a ja pe ndekoi. A'ereki pe pe'epe'e ji ve no, ei Jesus'ga g̃a pe. Yvyakotyva'ero yvagipeva'ero ji ajo pe pyri mbatera i'gwovo vinho i'gwovo no. A'ero pe epe'ei ji mombe'gwovo: “Ehepia Jesus'ga! O'uheteuhu ga. Ga ko heagwyryve'ga vinho gwovo,” pe'e pe ji ve, ei Jesus'ga. “Ite'varuhuve'g̃a – kiroki g̃a omono'og̃uhũ itambere'ia governo pe – g̃a pavẽi Jesus'ga ojikoty'a ojipe'g̃a pavẽi okote'varuhuve'g̃a pavẽi,” pe'e pe. Nahã pe euhui ji mombe'gwovo ji arõe'yma, ei Jesus'ga.
19 Baise Orot Natun nan i bay eaa, harew fokarin tom, sabuw etei hio, ’Iti orot kwa’itin, anaa, anatom kakafin! Kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah bairi hiof tema’am.’ Baise God ana so’ob i turobe sinafumaim tit yabin emamatar.”
20 Kiro Jesus'ga nhi'ig̃ahyi cidadepeve'g̃a pe. A'ereki g̃acidades pe ga japorame ahemonhimomby'aheteva'ea g̃a ndopohiri ote'varuhua hugwi. Ndogwerojijyi g̃a ojeaporog̃ita ojikoge'yma ga rehe. Nurã ga ei g̃a pe:
20 Bar merar moumurih maiyow Jesu ina’inanen moumurih na’in sinaf, baise sabuw men hikokok boro hai kakafihine hisisinaf dogor baikitabir hitab, imih Jesu yan so’ar iuwih eo.
21 —Tiruahũ ti pe me Corazimmeva'ea pe nehẽ! ei Jesus'ga. Tiruahũ ti pe me Betsaidapeva'ea pe nehẽ! ei ga. A'ereki pe ndapepohiri pejikote'varuhua hugwi. Pehepia ko pe Tupana'ga popoakara novĩa ji japorame ahemonhimomby'aheteva'ea. Hepiagame po pe pepohi pejite'varuhua hugwi hamo.
21 “Kwa Chorazin sabuw bai’akir kakafin boro kwanab, naatu kwa Bethsaida sabuw bai’akir kakafin boro kwanab! Iti ina’inan kwa biyamaim asisinaf, Taiya sabuw naatu Sidon sabuw wanawanahimaim atasisinaf na’at, marasika boro ar faifuw kakafih hita’osen, yuh wah gao hitarab, hai kakafihine dogor baikitabir hitabaika.
22 —Ymyahũ Tiropeva'ea ndohepiagi reki Tupana'ga popoakara ahemonhimomby'ava'ea repiage'yma Sidommeva'ea pavẽi, ei Jesus'ga. Ndopohiri ahe a'ero okote'varuhua hugwi. Nurã po ti ahe hepiagi hahyva'ea ojihe nehẽ Tupana'ga omanove'g̃a mono'ombavame ahe reheve nehẽ. G̃a mono'ombavame po ti ga ei ahe ve nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo, ei Jesus'ga cidadepeva'ea mombe'gwovo.
22 Baise a tur aowen, baibatebat ana veya’amaim Taiya sabuw naatu Sidon sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa abai kwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.
23 Cidadepeve'g̃a pe Cafarnaummeve'g̃a pe Jesus'ga ei:
23 Naatu kwa Capernaum sabuw wab yen maramaim inu’in boro nare moroboyah hai efanamaim na’in. Ina’inan iti boun kwa biyamaim asisinaf marasika Sodom sabuw biyahimaim ata sisinaf na’at, iti boun ana veya i boro tama.
24 —Ymyahũ Sodomapeva'ea ndohepiagi reki Tupana'ga popoakara ahemonhimomby'ava'ea. Ndopohiri ahe a'ero okote'varuhua hugwi. Nurã po ti ahe hepiagi hahyva'ea ojihe nehẽ Tupana'ga omanove'g̃a mono'ombavame ahe reheve nehẽ. G̃a mono'ombavame po ti ga ei ahe ve nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo, ei Jesus'ga Sodomapeva'ea mombe'gwovo. Pe me, Cafarnaummeva'ea pe, pe me koji'i po ti hahy Sodomapeva'ea pe hohe a'ea rupi nehẽ, ei Jesus'ga Cafarnaummeve'g̃a pe.
24 Baise a tur ao’owen, baibatebat ana veya, Sodom sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa a baikwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.”
25 Onhi'ig̃ahypavame g̃a pe nhaporemo Jesus'ga ei Tupana'ga pe:
25 Nati ana veya’amaim Jesu yoyoban eo, “Tamai mar tafaram ana Regah a merar ayiyi, anayabin not gewasih sabuw so’oso’obayah hai notamaim ibun wa’ir ma’am natunat bereberefiy biyahimaim iwa’an ebirerereb.
26 Na tuhẽ, Apĩ. A'ereki nahã nde erepota, ei Jesus'ga Tupana'ga pe.
26 Turobe Tamai, abisa kokokomaim isinaf temamatar imih gewasin.
27 Kiro Jesus'ga ei:
27 “Sawar etei’imak i ayu Tamai itu. Men yait ta so’ob ayu i God Natun, naatu men yait ta so’ob God i ayu Tamai, imih sabuw iyab ayu arurubinih boro ani’obaiyih i auman hiso’ob God i ayu Tamai.
28 —Pepoka pa po pe. Pekwerai po pe no. A'ereki pe pe'ag̃ata hete tiruahũ ji ve javo. Po nahã pe ndekoi, a'ero ti pejo ji pyri. Jihi ti topopoko inog̃atuavo pepy'a nehẽ.
28 “Kwa iyabowat bit kwa’abar tun rarabi, kwana ayu biyau, ayu boro efan anit kwaniyarir.
29 Peko ti nhiremimbo'ea rehe. Nahã po ti ji pe mbo'ei nehẽ. A'ereki ji ako nhyrõ nhinhimbohetee'yma jireaporog̃itapyryvamo jitekovo. Ji ve penhimbo'eukarame nhiremimbo'ea rehe po ti pe ikwahavi pejipy'a nog̃atua nehẽ.
29 Ayu au bai’obaiyen hamehamen kwanab kwani’ufunun, anayabin ayu i taiyuwu ayara’iyu anutanub, imih kwanan ayu biyu’umaim boro biya tuniwa’an.
30 Ndapekwerai po ti pe pendekorame nhiremimbo'ea rehe nonhimimiva'ea rehe penhimbo'euka hehe pejikovo nehẽ. A'ero po ti pe ndaperekouhui pejivy'are'yma nehẽ ji nhi'ĩpo'ruavo nehẽ.
30 Anayabin ayu au bai’obaiyen i kiririn imih an bi’obaiyi i boro hamehamen.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.