Mateus 10
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 G̃wemimbo'ehara'g̃a dozeve'g̃a mbuhurukarame ojipyri, kiro Jesus'ga g̃a mbopopoakari tombojipe'a ti g̃a anhag̃a ojipe'g̃a hugwi javo. Kiro ga g̃a mbopopoakari tokwaha pa ti g̃a karugwara imombiga itetirũave'g̃a hugwi javo. Kiro ga g̃a mbopopoakari tokwaha pa ti g̃a ipopoakare'ỹve'g̃a mbopopoaka javo.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Dozeve'g̃a ko Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a gamoirũhara'g̃a. G̃a ko nahã:
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Mokonha'g̃a ko Filipe'ga Bartolomeu'ga pavẽi.
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 Mokonha'g̃a ko Simão'ga Judas Iscariotesva'ea pavẽi. Simão'ga ko zelotes'g̃a nde'yja'ga – kiroki g̃a ndokoi governo rehe romanos'g̃a ndehe. Judas Iscariotesva'ea aerẽ Jesus'ga mondouka okote'varuhuve'g̃a pe ga pyhyguka g̃a pe.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 G̃ahã dozeve'g̃a Jesus'ga g̃a mondoukari tomombe'u ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a javo. G̃a mondoukarame ga ei g̃a pe:
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 —Nhandere'yja'g̃a pyri jate israelitas'g̃a pyri jate ti peho. G̃a ko ovelhas ja. Ovelhas oka'nhy jipi herekoe'ymame gwepiakatuharamo. Akoja ja ko nhandere'yja'g̃a ika'nhyva'ea ja, ei Jesus'ga.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Pehorame g̃a pyri ti pemombe'u katu g̃a pe. Pe'ji ti g̃a pe: “Tupana'ga oko g̃werĩ nhanderuvihavuhuhetero nhande repiakatuavo yvya koty nhande mongovo onhi'ig̃a rupi.” A'ea ti pe'ji g̃a pe, ei Jesus'ga.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Pemombi ti karugwara itetirũave'g̃a hugwi. Pemoka'ẽ ti g̃ajagwa ijaijauhuve'g̃a hugwi. Pembogwera ti omanove'g̃a g̃amanoa hugwi. Pembojipe'a ti Diabo'gapyriva'ea anhag̃a ojipe'g̃a hugwi. Nahanahã ti pepokopoko nhandere'yja'g̃a.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 —Taperohoi ti itambere'ia pehorame, ei Jesus'ga.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Taperohoi ti sacola pehorame. Taperohoi ti irũa tapy'ynhapira camisa'java'ea. Taperohoi ti irũa sapatos. Taperohoi ti yvyra pejikohavamo. A'ea nhaporemo ti taperohoi. Pevove'g̃a po pe poraka pe pokoga hamo, ei Jesus'ga g̃a pe.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 —Pevahemame g̃acidades pe g̃acidades'i pe no pe'ji ti cidadespeve'g̃a pe: “Ma'g̃a pyry avova'ero? Ga pyri ore pytapotari.” A'ea ti pe'ji. Pyryve'ga repiagame ti peju ga pyri jate pejijyje'yma garonga hugwi. Aerẽ po ti pe hoi ojipe pe cidade pe nehẽ. A'ero jate ti pejijyi garonga hugwi pejigwovo a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Pepytarame g̃anonga pype ti pe'ji ongapypeve'g̃a pe pendoryvamo g̃a ndehe. Pe'ji ti g̃a pe: “Tu katu ti pepy'a!” A'ea ti pe'ji g̃a pe.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Po g̃a pyryvamo, a'ero po ti g̃apy'a rukatui tuhẽ nehẽ.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Po ongapypeve'g̃a ndohoryvi pe ndehe tapepytai ore pyri javo, a'ero ti tapepytai g̃anonga pype. Po g̃a nohendupotari pe imombe'urame Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a pe, a'ero ti tapepytai g̃anonga pype, ei Jesus'ga.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Aerẽ mbapava koty po ti g̃a hepiagi hahyva'ea ojihe Tupana'ga omanove'g̃a mono'ombavame g̃a ndeheve nehẽ. G̃a mono'ombavame po ti ga ei g̃a pe nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo. A'ereki g̃a nohendukatupotari ganhi'ig̃a. Koji'i po ti hahy g̃a pe Sodomapeve'g̃a hohe Gomorrapeve'g̃a hohe no, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 —Ji rendu ti, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. Kiro po ti ji pe mondoi okote'varuhuve'g̃a pyteri pe. Peko po ti pe ovelhas ja ipopoakare'ỹva'ea ja pejigwovo g̃apyteri pe nehẽ. Onharõ ja'gwara'java'ea lobos ovelhas pyhyga otiruahũro jupe. Na jitehe po ti okote'varuhuve'g̃a tiruahũro pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Nurã po ti mboja ja penhimboko'i hete ikwahaheteavo penhimombaragwahava g̃a ndehe nhaneirũa rũi ko g̃a javo. Inambua nomondoi hahyva'ea nhande ve. Inambua ja ti tapemondoi hahyva'ea ojipe'g̃a pe. Peko katu katu ti ojipe'g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 —Penhimboko'i ti okote'varuhuve'g̃a hugwi pejikovo. A'ero po ti g̃a pe pyhygi pe nderohoahyavo imohig̃atuhara'g̃a ndovai pyteri pe ojatykahai pe nehẽ. Pevo po ti g̃a pe nupanupãi yvyra pyvõ, ei Jesus'ga g̃a pe.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Governador'g̃a ndovai pyteri pe po ti g̃a pe nderohoukari gwuvihavuhu'g̃a ndovai pyteri pe no. G̃andovai pyteri pe po ti g̃a pe nderohoukari nehẽ timboja tehe ti g̃a ndehe javo. Nahã po ti g̃a ndekote'varuhui pe me nehẽ pendekoro g̃waramo jireheva'ero, ei Jesus'ga. A'ea rupi po ti pe ji mombe'ukatui g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe nhaporemo tojiko ti g̃a Jesus'ga rehe javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 —G̃a pe nderohoukarame g̃andovai pyteri pe ti tape'ei na'ẽ pejiyvyteri pe: “Maramarã po ti nhande nhi'ig̃i g̃a pe nehẽ? Gara po ti nhande ei g̃a pe nehẽ?” A'ea ti tape'ei pejivy'are'yma, ei Jesus'ga g̃a pe. G̃a pe nderohoukarame g̃andovai pyteri pe po ti Tupana'ga penduvete'ga okwahaheteuka pe me nehẽ nahanahã ti pe'ji g̃a pe javo.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Hehe po ti gara'uva pe monhi'ig̃uka pe mbo'eavo nehẽ. Nurã po ti penhi'ig̃a rũi pe imombe'ui g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 Aerẽ po ti peirũ'g̃a pe nderohoahyukari gwuvihava'g̃a pe nehẽ tojuka ti g̃a g̃a javo. Penduva'g̃a no, g̃a po ti pe nderohoahyukari gwuvihava'g̃a pe nehẽ no tojuka ti g̃a g̃a javo. Penda'yra'g̃a vehevi po ti napearõa'javi pe nderohoahyuka gwuvihava'g̃a pe nehẽ no tojuka ti g̃a g̃a javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 G̃a nhaporemo po ti oko pa pe ndehe pe arõe'ỹheteavo pejikoga g̃waramo ji rehe. Po ti pe nhimboitai avuirama pepohire'yma ji hugwi, a'ero po ti ji pe nderohoi yvagi pe pe mongovo avuirama jijipyri nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 —G̃a ndekote'varuhurame pe me ti penhiminhimi g̃a hugwi. Pejijyjijyi ti pejigwovo ojipejipe pe cidades pe. A'ero he'yjuhuva'e pe cidades pe po ti pe hoi ji mombe'gwovo g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Pehoa renonde cidades pe nhaporemo Israelpeve'g̃a gwyri pe po ti ji ajora'ja yvya koty yvyakotyva'ero yvagipeva'ero nehẽ, a'e ji pe me imombe'ukatuavo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 —A'e ji kiro pe me: G̃ambo'ehara'ga koji'i garemimbo'ehara'g̃a hohe, ei ga. Na jitehe g̃apojykahara'ga koji'i gapyrive'g̃a hohe, ei Jesus'ga.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Po g̃a jigwarai g̃ambo'ehara'ga rehe, a'ero po na jitehe g̃a jigwarai garemimbo'ehara'g̃a ndehe no. A'ero po a'ea pyry garemimbo'ehara'g̃a pe hamo, ei Jesus'ga. G̃a erame Belzebu onga jara'ga pe g̃a ete'varuhui ga pe ojigwaraita ga rehe. A'ereki Belzebu irũa Diabo'ga rera. Po g̃a ei Belzebu onga jara'ga pe, a'ero koji'i po ti g̃a ete'varuhui garongapypeve'g̃a pe gapyrive'g̃a pe ojigwaraita g̃a ndehe nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 —Tapekyhyji ti g̃a hugwi, ei Jesus'ga. A'ereki ji a'e pe me: Tupana'ga po ti imboukwahavi onhimiva'ea hepiuka ikwahavuka henduvukapava nehẽ, ei Jesus'ga.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 —Kiroki a'ea ji amombe'u ypytunimo pe me – a'ea ti pemombe'u arimo ojipe'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. A'ea ji ei javo: Kiroki a'ea ji amombe'u nhimi pe me – a'ea jitehe ti pemombe'u g̃andovaki tohendu pa ti g̃a javo, ei Jesus'ga g̃a pe.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 —Tapekyhyji ti pejukapotave'g̃a hugwi. Pe jukarẽ tegwete pemondohavag̃wama hahyva'ea ruvihava pype, ei Jesus'ga. Tupana'ga hugwi ti pekyhyji. Gaha ipopoaka hete ahe jukavo ahe momboa tata pype hahyva'ea ruvihava pype ipotarame, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 —Maramomi itambere'ia gwyra'ia rehe? Ndahe'yi po hehe. Dois rehe gwyra'ia rehe po ojipeji'i jate itambere'ia. Tupana'ga gwepia katu gwyra'ia penduvete'ga. Ga ipotare'ymame gwyra'ia ndohiri'i'i. Ga ipotarame jate gwyra'ia ihiri yvyvo omanomo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 —Koji'i hete reki Tupana'ga pe ndepiakatui. A'ereki ga okwaha jitehe reki pe'ava nhaporemo he'yjuhuva'ea. Okwaha pa ga pe'ava nhaporemo he'yje'ỹva'ea. Nahã ga pe kwahahetei pe ndepiakatuavo.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Tapekyhyji ti a'ero. A'ereki Tupana'ga e'i pe me: “Ahepia katu ji gwyra'ia he'yjuhuva'ea. Koji'i ji rekoi pe ndehe pe ndepiakatuavo,” ei Tupana'ga, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 —E'i po ahe ji mombe'gwovo a'ero, ei Jesus'ga. “Ajiko ji Jesus Cristo'ga rehe. Ga oko jipojykaharetero.” A'ea po ahe ei ojipe'g̃a pe hamo. Po nahã ahe ji mombe'ui, a'ero po ti ji ahe mombe'ui jiruva'ga pe yvagipeve'ga pe nehẽ g̃a ko jireheva'ero javo ga pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 —E'i po ojipe'g̃a ji mombe'gwovo: “Ndajikogi ji Jesus Cristo'ga rehe. Ga ndokoi jipojykaharetero.” A'ea po g̃a ei ojipe'g̃a pe. Po nahã g̃a ji mombe'ui, a'ero po ti ji g̃a mombe'ui jiruva'ga pe yvagipeve'ga pe nehẽ g̃a ndokoi jireheva'ero javo ga pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 —Marãi pe ji mombe'gwovo? ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. “Jesus'ga rura g̃waramo po ti yvyakotyve'g̃a py'a rukatui nehẽ.” Nahã po pe ei pejiyvyteri pe naerũ? Tape'ei ti a'ea. Jirura g̃waramo po ti g̃apy'a ndukatui nehẽ. Ojogwayva po ti g̃a ji rehe nehẽ, ei Jesus'ga.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Ojipe'g̃a po ti ji arõhetei nehẽ. Ojipe'g̃a po ti nanhiarõi nehẽ. Nurã po ti g̃a jogwayvari ji rehe nehẽ.
35 Ayu anan anayabin
36 Ongapypeve'g̃a po ti nonhoarõhetei nehẽ,” ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 —Kiroki g̃a oarõ hete uva'g̃a nhiarõa hohe – g̃ahã ti tokoyme nhiremimbo'eharamo. A'ereki nanongara'g̃a ndapyryvi. Kiroki g̃a oarõ hete oy'g̃a nhiarõa hohe – g̃ahã ti tokoyme nhiremimbo'eharamo no, ei Jesus'ga. A'ereki nanongara'g̃a ndapyryvi. Kiroki g̃a oarõ hete gwa'ykwaimbe'g̃a nhiarõa hohe – g̃ahã ti tokoyme nhiremimbo'eharamo, ei Jesus'ga. A'ereki nanongara'g̃a ndapyryvi. Kiroki g̃a oarõ hete gwa'ykunha'g̃a nhiarõa hohe – g̃ahã ti tokoyme nhiremimbo'eharamo no. A'ereki nanongara'g̃a ndapyryvi.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 —Kiroki g̃a oko pota nhiremimbo'eharamo – po ti ojipe'g̃a imbohahyukari g̃a pe g̃a jukavo vehevi nehẽ peko pe Jesus'ga reheva'ero javo g̃a pe, toko jitehe ti g̃a nhiremimbotarimova'ea rehe opohire'yma ji hugwi. Okoe'ymame nhiremimbotarimova'ea rehe, g̃a ti tokoyme nhiremimbo'eharamo nehẽ. A'ereki nanongara'g̃a ndapyryvi, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 —Kiroki g̃a ndokopotari nhiremimbo'eharamo tajijukayme ti g̃a javo – g̃a po ti omano ogwovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 —Kiroki g̃a horyory pe ndehe g̃a ko Jesus'gareheva'ero javo – g̃a ndoryndoryvamo ji rehe reki, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a horyory ji rehe nde ko Tupana'ga repykaramo javo – g̃a ndoryndoryvamo nhimbuhurukara'ga rehe reki, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 —Po Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga ruri g̃a pyri. Po g̃a ndoryndoryvamo ga rehe ga ko omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a javo, a'ero po ti g̃a pe Tupana'ga imondoi ikwepykava nehẽ. Nanongara jitehe po ti Tupana'ga imondoi ikwepykavamo g̃a pe nehẽ – kiroki ikwepykava Tupana'ga omondo onhi'ig̃a mombe'uhara'ga pe no, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a horyory pyryve'ga rehe ga ko oko Tupana'ga nhi'ig̃a rupi javo – g̃a pe po ti Tupana'ga imondoi ikwepykava nehẽ. Nanongara jitehe po ti Tupana'ga imondoi ikwepykavamo g̃a pe nehẽ – kiroki ikwepykava Tupana'ga omondo pyryve'ga pe no, ei Jesus'ga.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 —Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Po g̃a omondo yhya vehevi iroyxag̃ahiva'ea ipyahuve'ga pe nhiremimbo'ehara'ga pe to'u ti ga javo. Po g̃a imondoi ga pe ga ko oko Jesus'ga remimbo'eharamo javo – g̃a pe po ti Tupana'ga ikwepykava imondoi a a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.