Lucas 5
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Aerẽ Jesus'ga hoi o'ama okovo ypiahua rembeyvyri pe Genesaré rembeyvyri pe. Ga pyri he'yjuhuve'g̃a nduvi. Onhombotymbotyvahi g̃a upa ga mbotyva no tihendu katu ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo.
1 Veya ta Jesu Genesaret harew kukuf rewarewan batabat sabuw rou’ay gagamin na’in God ana tur nowaramih hinahinah hina biyan hitit.
2 O'amame pevo mokõi Jesus'ga hepiagi yharuhua ypiahua rembeyvyri pe. Ahã g̃a ipype. A'ereki g̃a oheohei pira mboahava upa.
2 Naatu nati dones yanamaim siy bowayah hai wa rou’ab hitain hiyen hi’inu’in Jesu itah, baise siy bowayah hin hai buwat hisasouwen.
3 Simão Pedro'ga yharuhua pype Jesus'ga avi javo ga pe:
3 Jesu wa nati awar hibatabat wanawanahimaim Simon ana wa bai afe’en yen mare iu inatait tetenane rouw. Naatu Jesu mare sabuw rau’ay gagamin ma i’obaibiyih. Jesus wa efe’en ma sabuw ebi’obaiyih|alt="Jesus teaching from boat" src="CN01705B.TIF" size="col" loc="Luk 5.3" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.3"
4 Aerẽ g̃a mbo'epigame ga ei Simão'g̃a pe:
4 Bi’obaibiyih ufunamaim, Simon iu, “A’wa kukutait itit taiyomaim a sabuw bairi buwat kwaya kwaway.”
5 A'ero Simão'ga ei:
5 Simon eo, “Regah, fai manin buwat aya ama’am mar to men kafai siy ta eon, baise o kuo’o imih boro anasinaf.”
6 A'ero g̃a hoi ypyteri pe imomboa ipypira imboahava. Imotynyhemi reki pira mboahavuhua. Otarararara gwere pira pohyja rerekovo.
6 Basit, buwat hitaiy re, siy batabat wanawanan run buwat kafa’imo tatakweb.
7 Nurã g̃a jipoerueruri onhimoirũhara'g̃a pe jara pype yharuhua pype togweru ti g̃a ore pokoga javo. A'ero g̃a heruri oyharuhua ovahema g̃a pokoga. Oyharuhua memei g̃a imotynyhenyhemi pira pyvõ. A'ero g̃a nderohoi gwerevi ypy pe!
7 Turahinah wa ta afe’en hima’am na baibaisih isan himan, naatu turahinah hina bairi siy hibow wa rou’ab hiwan yen awah karatan, wa hairi kafa’imo hita’unun.
8 Hepiagame Simão Pedro'ga renypy'andurugi Jesus'ga pyri.
8 Abisa matar Simon Peter i’itin ana maramaim Jesu nanamaim sun yowen re eo, “Regah, kwihamiyu sa’ab kwen, ayu i bowabow kakafin wairafu.”
9 Nahã Pedro'ga ei. A'ereki ga onhimomby'a pira mbo'aruhua rehe. Onhimomby'a pa gapavẽive'g̃a hehe no.
9 Naatu Simon ana ofonah bairi siy moumurih na’in hibowabow isan hifofofor men kafaita.
10 Simão Pedro'ga moirũhara'g̃a Zebedeu'ga ra'yra'g̃a onhimomby'a no Tiagova'ea João'ga pavẽi.
10 Zebedee natunatun James naatu John hairi auman hifofofor men kafaita (Simon ana ofonah).
11 A'ero g̃a heruri yharuhua memei inog̃a imboja yembe'yi pe. Ombatera g̃a hejapavi. Jesus'ga remimbo'eharamo g̃a ndekoi kiro ogwovo ga rupi jipi.
11 Naatu wa hibow hirun dones yan hitain hiyen, sawar etei’imak hihamiyen himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
12 Aerẽ Jesus'ga ruvi cidade pe pevo. Kiro ijaijauhuve'ga ruri. Ohy ga rehe gajagajauhua gara'oa rehe. Jesus'ga repiagame ga hoi onhinog̃a ojovapyvo yvyvo Jesus'ga pyri jihoheva'ero ji poko javo. Ga e'i:
12 Ana veya ta Jesu tafaram ta in orot biyan kokom ani’anin ma bi’akiramaim tit. Orot Jesu i’itin ana maramaim tit nanamaim sun yowen ifefeyan eo “Regah inakokok na’at basit iniyawasu!”
13 A'ero Jesus'ga jipoapyhoi opokoga ga rehe javo ga pe:
13 Jesu uman bora’ah orot butubun eo, “Ayu akokok o inayawas!” Iti na’at eo mar ta’imon orot biyanamaim kokom etei na’am in sawar.
14 Jesus'ga e'i ga pe:
14 Jesu orot eofafar eo “Men sabuw hai tur ina’owen, baise, inan a firis biyan inatit biya nanutitiy na’itin. Imaibo Moses iu’uwi na’atube Regah isan sibor inayai, saise sabuw hina’itin hinitumatum o biya i turobe igewasin.”
15 Emo g̃a omombe'umbe'u ojipe'g̃a pe. Kotihĩ a'ero he'yjuhuve'g̃a ikwahavi. Koji'i reki g̃a uhu Jesus'ga rendupota onhipohanoanog̃uka ga pe.
15 Baise Jesu ana tur ra’at tasasar tit etei’imak hinowar, sabuw rau’ay gagamin na’in hina ana tur hinowar naatu baiyawasih isan hifefeyan iyawasih.
16 Aerẽ Jesus'ga hoi g̃a hugwi ogwovo ongae'ỹi me. Pevo ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe okovo.
16 Baise mar etei Jesu efan nautanubinamaim akisinamo ma yoyoban isan en ema eyoyoyoban.
17 Aerẽ Jesus'ga g̃a mbo'ea'javame fariseus'g̃a apygi ga pyri upa judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi. G̃ambo'ehara'g̃a ombo'e jipi Moisésva'ea rembikwatijara rehe. Uhu g̃a Galiléiapeve'g̃a cidade hugwi nanani Judéiapeve'g̃a cidade hugwi nanani no. Uhu g̃a cidade hugwi Jerusalém hugwi no. Opopoakara pyvõ Tupana'ga imombigukari Jesus'ga pe karugwara itetirũave'g̃a hugwi.
17 Veya ta Jesu binan sabuw hima hinonowar wanawanahimaim i Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hina hima tur hinowar. Iti sabuw i tafaram Galilee naatu Judea wanawanan bar merar tata’ane hina, naatu Jerusalemane auman hina. Nati ana maramaim yawas ana fair Regah biyanane i na Jesu biyan tit sabuw sawusawuwih baiyawasih isan.
18 Nanime jara'g̃a ga reruri itetirũave'ga nomyive'ga gakupeupava pype. Gweroho pota g̃a ga onga pype Jesus'ga pyri novĩa.
18 Sabuw afa orot an uman Kafikafirin hibai emo’em hiwan hi’abar hina, hikok kwanekwan bar wanawanan hitarun Jesu nanamaim hitayare.
19 G̃a ndogwerohoi ga ipype reki Jesus'ga pyri. A'ereki he'yjuhuve'g̃a onhombotymbotyvahi onga pype. Nurã g̃a ga rerojiupiri g̃ajiupihava rupi onga arimo iperehuva'ea arimo. G̃a ipe'ape'ai tujuga apopyra onga arimova'ea japovo ikwara. Ikwara rupi g̃a ga mbojyvi Jesus'ga pyri gakupeupava pype he'yjuhuve'g̃a mbyteri pe.
19 Baise sabuw i ra’at kwanekwan men ana mahar ta ma boro orot hitab hitarun. Imih hibai hiyen bar faifiy afe’en hiyare, kabay hibosaisiren sou hikuyouw imaim orot emo’em auman hiruru sabuw hima’am hai founafoun ra’iy, Jesu ma’am nanamaim tit. Orot kwafe’en faifiy wan hitarakwib orot an uman kafilafirin hruru ere’er|alt="men making hole in roof for paralytic" src="CN01686B.TIF" size="col" loc="Luk 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19"
20 G̃a ndepiagame Jesus'ga ei oyvyteri pe: “Ojiko hete g̃a ji rehe ga rerua ji pyri tomopo'ã ti ga ga javo,” ei Jesus'ga oyvyteri pe.
20 Jesu iti sabuw hai baitumatum itin basit orot isan eo, “Au begon o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
21 Kiro judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a noarõi Jesus'ga ea fariseus'g̃a pavẽi.
21 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah hima’ama taiyuwih hio, “Iti orot i menatan God ebi’ib? God akisinamo boro bowabow kakafih nanotawiyen.”
22 Jesus'ga ikwahahetei g̃a nhi'ig̃ame ojohupe. A'ero ga ei g̃a pe:
22 Abisa hinotanot Jesu so’ob basit iuwih, “Kwa dogor wanawanah not kakafih nati na’atube aisim kwanotanot?
23 A'e ji nomyive'ga pe ko: Amombo ji nderekote'varuhua nde hugwi, ei Jesus'ga g̃a pe. Emo pe ndapehepiagi aherekote'varuhua mombora. A'ero pe ndaperoviari jipopoakara, ei ga g̃a pe. Po ji ei ga pe nehẽ: Epo'ã egwovo, a'ero po ti pe hepiagi gahoa nehẽ. A'ero po ti pe heroviari jipopoakara nehẽ.
23 Ef menatan i hamehamen, ana bowabow kakafih notawiyen isan anao, i hamehamen o misir bat remor, isan anao i hamehamen?
24 —Nurã po ti ji ga mopo'ami kiro tapekwaha ti javo, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. A'ero po ti pe ei nehẽ: “Tupana'ga ombuhuruka tuhẽ Jesus'ga avo yvya koty ga mongovouka yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua momboharamo,” ei Jesus'ga g̃a pe.
24 Baise ayu anasinaf kwana’itin saise kwanitumatum. Orot Natun i God eonowah tafaramamaim sabuw hai bowabow kakafih notawiyen isan.” Basit Jesu orot an auman kafikafirin isan eo, “Kumisir a emo’em kubai a ubar kwen!”
25 Nanime nomyive'ga po'ami pevove'g̃a gwepiagame onhimongyavo. Ga ipyhygi ojikupeupava herogwovo g̃wonga pe Tupana'ga mboheteavo.
25 Orot mar ta’imonamo nahifunik inu’in misir ana emo’em bai e’abar tit God ana merar yi bora’ara’ah auman ana ubar in.
26 Onhimomby'a pa g̃a okyhyjiheteavo. A'ero g̃a Tupana'ga mbohetei.
26 Sabuw etei’imak hima’am hifofofor men kafaita, yah birubir fafar auman, naatu God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio, “Ina’inan iti men na’atube ta’i’itin efa’efanin bounabo matar taitin.”
27 Aerẽ Jesus'ga hoi cidade hugwi. Ogwovo Jesus'ga gwepia itambere'ia mono'õhara'ga Levi'ga. Itambere'ia ryrua pype Levi'ga õi ipyhyga itambere'ia judeus'g̃a hugwi imono'og̃a governo pe. Ga pe Jesus'ga ei:
27 Iti ufunamaim Jesu tit in orot kabay o’onayan wabin Levi ana bowabow baremaim ma’am itin basit isan eo, “Kumisir ayu kwi’ufnunu.”
28 A'ero Levi'ga oapoa rejapavi opo'ama ogwovo Jesus'ga rupi okovo garemimbo'eharamo. Nomono'og̃a'javi ga itambere'ia governo pe.
28 Levi ma’am misir sawar etei’imak ihamiyen Jesu i’ufunun.
29 Jesus'ga pe ga japoi toryva g̃wonga pype. Hehanhuhũva'ea ga oapo. He'yjuhuve'g̃a nduri itambere'ia mono'õhara'g̃a ojipe'g̃a pavẽi. A'ero g̃a apygi i'gwovo Jesus'ga pyri Levi'ga pyri no. Judeus'g̃a e'i g̃a pe jipi g̃a ko okote'varuhuva'ero hendukatue'yma Moisésva'ea remimbo'eagwera javo. G̃ahã uhu Jesus'ga pyri i'gwovo.
29 Levi baitab gagamin ta ana baremaim Jesu isan itab, Levi ana ofonah bairi hai bowabow ta’imon naatu sabuw afa auman hiru’ay.
30 A'ero fariseus'g̃a ndopotari judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi. G̃ambo'ehara'g̃a ko fariseus'g̃a no. Fariseus'g̃a ei Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a pe:
30 Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah himisir higam Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Kwa aisim nati kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sabuw bairi kwama kwa’aa kwatomatom?”
31 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
31 Jesu iyafutih eo, “Sabuw iyab gewasih adanafur orot men tekokok, baise sabuw sawow wairafih adanafur orot i tekokok.
32 —A'ereki a'ea rehe ji ajo yvya koty tapoko ti ji g̃a javo – kiroki g̃a e'i ojive: “Ako te'varuhu ji. Marã po ti ji ve a'ero nehẽ?” Ta'e ti ji g̃a pe: Perojijyi ti pejeaporog̃ita a'ero. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejikoga Tupana'ga rehe. Nahã ti ji ta'e okote'varuhuve'g̃a pe. Ojipe'g̃a pyri rũi ji ajo javo – kiroki g̃a e'i ojive: “Jipyry hete ji.”
32 Ayu i men sabuw gewasih bow dogoroh baikitabirin isan anamih, baise sabuw bowabow kakafin wairafih.”
33 G̃a e'i ga pe:
33 Sabuw afa Jesu hibatiy hio, “John ana bai’ufununayah i mar etei teyohar teyoyoyoban naatu Pharisee hai bai’ufununayah i na’atube tisisinaf, baise o abai’ufununayah i hi’aa tetomatom.”
34 A'ero Jesus'ga ei a'ea kwahavuka g̃a pe:
34 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot tabin boubun ana sabuw a baitab isan hinaruru’ay boro na’uwih aamoromorob hinamatabir maiye hinan? Men karam.
35 Aerẽ po ti tiruahũve'g̃a hẽarembirekoruama'ga rerohoi nehẽ. Kiroki g̃a ojikoty'a ga pavẽi – g̃a hugwi po ti g̃a ga rerohoi nehẽ. A'ero po ti g̃a ndo'ua'javi nehẽ.
35 Baise veya ta tabin boubun orot boro hinabosair sa’ab nan ana sabuw nihamiyih, imaibo i boro hinayohar.”
36 Kiro Jesus'ga imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe. G̃a mbo'eavo ga ei:
36 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Men yait ta faifuw boubun e’afuw faifuw atamanin fitimih, nati na’atube nasinaf faifuw boubun boro natakweb. Naatu faifuw boubun hinab atamanin hinafitifit ana itinin boro men gewasin.
37 —Vinho aporame ahe ndoheka'vogi vinhopyahua hyruymyana pype mbiara pirymyana pype, ei Jesus'ga. Po ahe heka'vogi vinhopyahua ipirymyana pype, a'ero vinho imombugi ipirymyana otururupava jugwi. Nahã vinho imbotegwetei mbiara pira.
37 Na’atube men yait ta wine boubun bai wine atamanin ana kibubumaim ririmih. Anayabin wine boubun ana kibub inab atamaninamaim inaririr wine boro nara’at kibub atamanin natafofor naatu wine nasuwa nare.
38 Ipipyahua pype tuhẽ ahe toheka'vo vinhopyahua, ei Jesus'ga.
38 Imih wine boubun ibo kibub boubunamaim tiririr.
39 Kiroki ga o'uo'u vinhoymyana – ga ndougwei vinhopyahua. A'ereki ga e'i: “Pyry hete nhymyana,” ei ga, ei Jesus'ga.
39 Baise men yait ta wine atamanin tomatom ufunamaim wine boubun tom isan kokomih, aiyab. Anayabin nati orot iti na’atube eo, “Wine atamanin i gewasin anababatun.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.