Lucas 19
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Kiro Jesus'ga hoi ovahema cidade de Jericó pype ogwovo mbytera rupi.
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 Pevo Zaqueu'ga ruvi itambere'ia mono'õhara'g̃a nduvihava'ga. Imbate hete ko ga.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 Ga Jesus'ga repia pota. “Marã po ga rekoi?” ei ga oyvyteri pe. Zaqueu'ga yvyive. Nurã ga ndohepiagi Jesus'ga he'yive'g̃a ga mbotyvahivame.
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Nurã ga nhani g̃a pyvõ okwava ogwovo g̃a nenonde ojiupia i'yva rehe amoreira rehe. “Avo hugwi po ti ji Jesus'ga repiagi nehẽ,” ei ga oyvyteri pe. A'ereki Jesus'ga okwa g̃werĩ i'yva pyvõ.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Ovahemame Jesus'ga rovavuri Zaqueu'ga koty ga repiaga javo ga pe:
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Kotihĩ ga jyvi i'yva hugwi a'ero gworygworyvamo Jesus'ga rehe ga rerogwovo g̃wonga pype.
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 A'ea ojipe'g̃a ndopotaruhui onhimongyavo. A'ero g̃a ei:
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Aerẽ Zaqueu'ga ami onhi'ig̃a nhandepojykaharete'ga pe Jesus'ga pe.
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 —Zaqueu, ei Jesus'ga ga pe. Ag̃wamo pe pejiko ji rehe, ndehe nenongapypeve'g̃a pavẽi, imomboruka ji ve pejikote'varuhua pe hugwi. Orombojikoguka ji jijihe. A'ereki nde ko Abraãova'ea rakykwepohara no, ei Jesus'ga Zaqueu'ga pe.
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 A'ereki ji ajo yvya koty taheka ti ji yvyakotyve'g̃a imomboa g̃andekote'varuhua g̃a hugwi g̃a mbojikoguka jijihe javo. Kiroki g̃a ndogwerekoi gwepiakatuhara'g̃a oka'nhyve'g̃a ja – g̃andekote'varuhua ti ji tamombo, a'e ji jijoa yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga.
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 G̃a g̃wenduvame ga imombe'ui ojo'java'ea. A'ereki ga uhu g̃werĩ Jerusalém me. Omombe'u katu ga g̃a pe. A'ereki g̃a e'i oyvyteri pe: “Nambegwei po ti Tupana'ga oko yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero Jerusalém me ore pyri nehẽ,” ei g̃a hepiapota.
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 Nurã Jesus'ga ei g̃a pe:
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 —Ohoa renonde ga g̃a mbuhurukari ojipyri dezve'g̃a ojipyrive'g̃a. G̃a pe ga imondomondoi ojipeji itambere'ia g̃a ndetakwera'ja tombohe'yjuhu ti g̃a ji ve javo. A'ero ga ei g̃a pe: “Pepyhypyhy ti mbatera nhiitambere'ia pyvõ. Aerẽ ti pema'ema'ẽ mbatera itambere'ia pyhyga koji'iva'ea. Nahanahã ti peporavyky nhiitambere'ia pyvõ koji'iva'ea imono'ono'og̃a aerẽ imbuhua ji ve,” ei ga g̃a pe.
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 —Gagwyripeve'g̃a noarõhetei ga. Nurã g̃a ei: “Tokoyme ti ga oreruvihavuhuro. Jararamo nhande xaho ga reviri javo a'ea huvihavuhu'ga pe,” ei g̃a. A'ero paivouhu g̃a hoi ovahema imombe'gwovo huvihavuhu'ga pe novĩa.
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 A'ereki ga e'i jipe ga pe eko ti g̃anduvihavuhuro javo.
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 —Kiro gapyrive'ga ruri ga pyri javo ga pe: “Jipojykaharetero nde erembuhu ji ve ojipeji itambere'ia ikwehe'i. Ikwepygame ji ipyhygi dez,” ei ga.
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 —A'ero ga ei ojipyrive'ga pe: “Ereporavyky katu nde! Ndepyry nde eporavykykatuavo ji ve. Ojipeji te nde erembohe'yjuhu ji ve. Pevo ko dez cidades teni. Akojapeve'g̃a nduvihavamo ti eko kiro,” ei ga ojipyrive'ga pe.
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 —Kiro ojipe'ga gapyrive'ga ruri ga pyri javo ga pe: “Jipojykaharetero nde erembuhu ji ve ojipeji itambere'ia ikwehe'i. Ikwepygame ji ipyhygi cinco,” ei ga.
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 —A'ero ga ei ojipyrive'ga pe:
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 —Kiro ojipe'ga gapyrive'ga ruri ga pyri javo ga pe: “Jipojykaharetero nde erembuhu ji ve ojipeji itambere'ia ikwehe'i. Ehepia neitambere'ia – akoja jitehe!” ei ga opojykahara'ga pe. “Auvã ji neitambere'ia tapy'ynhapira pyvõ hepiakatuavo.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 A'ereki ji akyhyji nde hugwi. A'ereki nde netiruahũ. Nde ndereporavykyi. Emo nde erepyhy ojipe'g̃a hugwi ejive. Nde neretymi. Emo nde eremondoro ojipe'g̃a nemitymipyra ejive,” ei ga opojykahara'ga pe.
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 —A'ero ga ei ojipyrive'ga pe: “Ereko te'varuhu nde! Oja nde rehe nde ero g̃waramo ji ve. Nde tuhẽ ere ji ve: ‘Netiruahũ nde ipyhyga ejive eporavykye'yma. Nde neretymi. Emo nde eremondoro ojipe'g̃a nemitymipyra ejive.’ Nahã nde ei ji ve. Nde ji kwahavipe ji imondorame nhiitambere'ia nde ve embohe'yi ti javo.
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 Maraname nde neremondoi nhiitambere'ia ikwepykara'g̃a pe banco pype? A'ero imbuhu'rag̃irẽ ojipe'g̃a pe po g̃a ombuhu koji'iva'ea nde ve ramo. Nahã po nde herekoi nhiitambere'ia jirakykweri ramo. A'ero jirura'javame po ji ipyhyga'javi nde hugwi nhiitambere'ia koji'iva'ea reheve ramo,” ei ga ojipyrive'ga pe, ei Jesus'ga.
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 —G̃a pe – kiroki g̃a o'ã ga pyri – g̃a pe ga ei: “Pepyhy nhiitambere'ia ga hugwi imondovo akoja'ga pe – kiroki ga ombohe'yi nhiitambere'ia nahã herekovo dez itambere'ia,” ei gapojykahara'ga, ei Jesus'ga.
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 —Tere'ei na orepojykaharetero. Gwereko jipe ga dez itambere'ia.
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 —Nurã g̃apojykahara'ga ei javo ojipyrive'g̃a pe, ei Jesus'ga. Koji'iva'ea ga ei javo: “Nhiarõe'ỹve'g̃a – kiroki g̃a ndopotari tokoyme ti ga nhanderuvihavuhuro javo ji ve – peho ti g̃a nderua avo g̃a jukavo jirovai pyteri pe,” ei ga, ei Jesus'ga.
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 Imombe'urẽ ga hoi g̃a nenonde taho ji Jerusalém me javo.
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Ogwovo ga vahemi cidades'ia kotyi ve. Mokõi cidades'ia teni pevo. Ojipea ko Betfagé. Ojipea ko Betânia. Ohĩ cidades'ia yvytyra rembeyvyri pe monte das Oliveiras rembeyvyri pe.
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 —Peho ti cidade'i pe pendovai pyteripeva'e pe, ei Jesus'ga. Pevahemame po ti pe hepiagi yuhua'javuhuva'ea ra'yra jumentinho nehẽ. Ojugwa g̃a imo'ama yva rehe pevo. Ahe ndohoi ve i'arimo. Pekwahara ti herua avo.
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 Po ti g̃a ei pe me nehẽ: “Maraname pe ikwaharavi?” Po g̃a ei na, a'ero ti pe'ji g̃a pe: “Gaha – kiroki ga pe nhande ei nhandepojykaharete'ga – gaha e'i: ‘Tareko'ã ti ji taho ti ji i'arimo javo’.” Nahã ti pe'ji g̃a pe imbuhuruka, ei Jesus'ga g̃a pe.
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 —Kwa, ei g̃a. Ogwovo g̃a vahemi hepiapava garemimombe'ua.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 G̃a jumentinho kwaharavame ijara'g̃a g̃a ndepiagi. A'ero ijara'g̃a ei:
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 A'ero g̃a ei:
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Jesus'ga pe g̃a heruri a'ero herovahema. Oapoa tapy'ynhapira i'arimova'ea g̃a heropori inog̃a ikupepytera rehe eho i'arimo javo Jesus'ga pe. A'ero ga hoi i'arimo.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 Kiro ta'yra ga rerohoi pea rupi. Ga rerohorame g̃a heroporopori opira i'arimova'ea pea rupi imbokatuavo pehea ga pe. Nahã g̃a Jesus'ga mbojiroviari ga rerua nhanderuvihavuhuhete'ga kiro u javo.
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Nahã Jesus'ga rerohoi pea rupi ga rerogwovo yvytyra hugwi ga rerojyva g̃werĩ monte das Oliveiras hugwi. Nahã ga rerovahemi g̃werĩ Jerusalém me. A'ea rupi garemimbo'ehara'g̃a ndoryndoryvamo Tupana'ga mboheteavo he'yjuhuve'g̃a. Hahyahi hete g̃anhi'ig̃a g̃a erame ga mboheteavo garemimonhimomby'aheteva'ea rehe nhaporemo gapopoakara rehe g̃wembiepiaga rehe nhaporemo.
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 G̃a e'i:
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 He'yive'g̃a pyteri pe fariseus'g̃a oko. Ndopotari jara'g̃a Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a erame Jesus'ga mboheteavo. Nurã g̃a ei Jesus'ga pe:
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 A'ero Jesus'ga ei fariseus'g̃a pe:
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 Kiro Jesus'ga vahẽg̃werĩ cidade de Jerusalém me. Hepiagame ga jehe'oi hehe ipypeve'g̃a ndehe no.
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 Ojehe'gwovo ga ei:
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 —Aerẽ po ti pearõe'ỹve'g̃a pecidade apẽi yja japovo hovapiaramo pecidade rekihyma nehẽ. Nahã po ti g̃a pe atimani pe mohemukare'yma jugwi otavuka pe me nehẽ, ei Jesus'ga.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 A'ero po ti g̃a imondurupavi pecidade pe moka'nhymbava ipype nehẽ. Ndojikojikoga'javi ita ojogwehe penonga rehe ita apopyra rehe. Tupana'ga ji mbuhuruka pe pyri emombo ti g̃andekote'varuhua g̃a hugwi javo. Emo pe napemomborukari ji ve pejikote'varuhua pemongiukare'yma Tupana'ga nhi'ig̃a pejipype penhimombaragwahapotare'yma pepy'a nog̃atupotara rehe. Nurã po ti ga pe moka'nhymbavukari g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 Kiro Jesus'ga hoi oje'yja'g̃a jatykahavuhu pe Tupana'ga mbohetehai pe ovahema. Pevo okara hugwi mytu'ẽva'ea hugwi ga g̃a mo'embavi ima'ẽhara'g̃a ipyhyhara'g̃a ndeheve – kiroki g̃a oma'ẽ mbatera ipyhyga pevo ojatykahavuhua pyri.
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 G̃a pe ga ei:
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 Nane'ymi Jesus'ga judeus'g̃a mbo'embo'ei g̃ajatykahavuhua pype. Emo ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a ojuka pota Jesus'ga judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi huvihava'g̃a pavẽi no.
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 —Maramarã po ti nhande ga jukai nehẽ? ei g̃a ojohupe.
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.