Lucas 18
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Kiro Jesus'ga imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe. A'ea pyvõ ga g̃a mbo'ei g̃anhi'ig̃a rehe Tupana'ga pe tapenhi'ĩ jipi pejikweraje'ymamo javo g̃a pe.
1 Jesu bai’obaiyen ta oroubonamaim ana bai’ufununayah i’obaiyih eo, “Mar etei kwanayoyoyoban, men guban nahurir yoyoban kwanihamiyimih.”
2 G̃a mbo'eavo hehe ga ei:
2 “Veya ta bar merar gagamin ta’amaim tur nowarayan orot ta nati’imaim ma’am, i men kafa’imo God isan birubir naatu orot babin isah birubirumih.
3 Aherembirekokwerahẽa oko akoja pype cidade pype upa no. Uhuuhura'ja hẽa juiz'ga pyri jipi ja'javo ga pe: “Ji repy ti ga rehe. A'ereki ga ite'varuhu ji ve,” ei hẽa juiz'ga pe jipi.
3 Nati bar meraramaim i kwafur babin auman ma’am. Nati babin mar etei tur nowarayan orot ifefeyan eo, ‘Ayu akokok inibaisu au kamabiy wairafin airi kwanao ayu ana ma gewas.’
4 —Ndohepypotari ga hẽa. Ga ndopokona'ẽi hẽa. Aerẽ reki ga ei oyvyteri pe: “Ndakyhyji ji Tupana'ga hugwi akwaimbae'g̃a hugwi no g̃a mbopogwee'yma. Jikyhyjiavo g̃waramo rũi po ti ji aherembirekokwerahẽa pokogi nehẽ.
4 Veya moumurih maiyow orot iti babin ana fefeyan nonowar men kafa’imo abisa ta sinafumih. Baise yomaninamaim taiyuwin ma binotanot eo, ‘Ayu i men God abibiruw naatu orot babin men akakafiyih.
5 Nhimbokweraja g̃waramo po ti ji hẽa pokogi nehẽ. Po ti ji ndahepygi hẽa nehẽ, a'ero po ti hẽa ji mohe'ouhũ u'ua ji pyri nehẽ. Kiro po ti ji hẽa repygi a'ero,” ei ga oyvyteri pe, ei Jesus'ga.
5 Baise iti babin i mar etei isau enan, gewasin babin i boro anibais nama gewas, saise men mar etei nan ayu nihaharu’umih.’”
6 —Pejapyaka ti juiz'ga nhi'ig̃a rehe ndapyryvive'ga nhi'ig̃a rehe, ei Jesus'ga nhandepojykaharete'ga.
6 Naatu Regah Jesu eo, “Tur nowarayan orot kakafin ana tur kwanowar.
7 Marã po ti Tupana'ga hekoi g̃wemimo'ẽhara'g̃a nderekovo nehẽ? Gwepy po ti ga g̃a naerũ? – kiroki g̃a onhi'ĩ hete ga pe arimo ypytunimo no ore poko ti javo. Marãi pe? Mbegwe po ti ga g̃a pokoga nehẽ naerũ? Marãi pe?
7 Naatu kwanotanot God ana roubinen sabuw fai mar isan hinarererey boro men na’itin nibaisih hinama gewas? Naatu baibaisih isan boro nama narubirabir?
8 A'e ji pe me: Ga kaitu g̃a pokogi kotihĩ nehẽ ji mbuhura'java avo yvya koty nehẽ. Ji rura'javame mara'ngu po ti yvyakotyve'g̃a ojikoga ji rehe nehẽ? ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.
8 Baise a tur ao’owen, God i boro hai yababan na’itin naatu boro matan nakabiy nasinaf. Baise Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaramamaim boro sabuw baitumatumayah natita’urih.”
9 Kiro Jesus'ga imombe'ui ojipea ojo'java'ea jara'g̃a pe – kiroki g̃a e'i oyvyteri pe: “Orepyry hete ore. Ojipe'g̃a tiruahumba.” A'ea g̃a ei ojirovage'yma g̃a koty. G̃a pe Jesus'ga ei pehe po ti ji pe mombe'ui kiro javo.
9 Sabuw afa taiyuwih tebora’ahih gewasih terouw, taih tuwah tinunufuruwih isan, Jesu oroubonamaim eo.
10 —Mokonha'g̃a oho ojatykahavuhua pype templo pype xanhi'ĩ ti Tupana'ga pe javo. Ojipe'ga ko fariseu'ga. Ojipe'ga ko itambere'ia mono'õhara'ga, ei Jesus'ga.
10 “Ana veya ta orot rou’ab hitit hin Tafaror Baremaim yoyoban isan, orot ta i Pharisee, naatu orot ta i kabay o’onayan.
11 —Fariseu'ga o'ã onhi'ig̃a oyvyteri pe. “Tupana,” ei ga Tupana'ga pe. “Jiroryrory ji nde rehe. A'ereki nde ji mongo ojipe'g̃ahoheva'ero. Nurã g̃a ja rũi ji rekoi. A'ereki g̃ahã ahe moandyandyi ipyhyga g̃ambatera. Ndapyryvi g̃a. Gwereko g̃a ojipe'g̃a nembireko'g̃a. Avove'ga ja rũi itambere'ia mono'õhara'ga ja rũi ji rekoi nohõ.
11 Pharisee orot akisin nabin bat yoyoban eo, ‘God a merar ayiy gagamin maiyow, anayabin ayu i men sabuw afa na’atube’emih, ayu men kabat mowan, men baifufuwenayan, men bainowan mowan, men taituwau a’aawah ufuh a nan, naatu ayu i men iti kabay o’onayan na’atube.
12 A'u ji cinco jikira rupi. Dois jikira rupi ji nda'ui tanhi'ĩ Tupana'ga pe javo. Nahã ji rekoi jipi. Amondo ji nde ve nhimbatera jipi. Ji herekorame dez mbatera ji amondo nde ve ojipeji,” ei fariseu'ga, ei Jesus'ga ga mombe'gwovo g̃a mbo'eavo.
12 Fur ta’imon wanawanan mar rou’ab ayoyohar naatu au kabay abaib roumukur etei o a siwar abit ofafaramaim eo na’atube.’
13 —Itambere'ia mono'õhara'ga ki a'e te irupe ga o'ã ojipe'g̃a hugwi. Ndojovavuri ga hepiage'yma yvaga koty. Onupanupã ga opoti'a opoa pyvõ ovy'are'yma g̃waramo. Tupana'ga pe ga ei: “Tupana, ako te'varuhu ji. Terenhimonha'ngai ji rehe. Ji porogwety kiro!” ei itambere'ia mono'õhara'ga Tupana'ga pe, ei Jesus'ga.
13 Baise kabay o’onayan akisin babanane bat, uwan yi dogoron rab yoyoban eo, ‘God kwiwanbabanu, ayu bowabow kakafin wairafu.’
14 —A'e katu ji pe me, ei Jesus'ga. Itambere'ia mono'õhara'ga hugwi Tupana'ga imombori garekote'varuhua. A'ero ga jivyrame g̃wonga pe Tupana'ga ei ga mombe'gwovo: “Pyry kiro itambere'ia mono'õhara'ga.”
14 A tur ao’owen, orot rou’ab yoyoban ufunamaim au bar hinan kabay o’onayan God matanamaim i roumutufuren bai yasisiramaim ana ubar in, men Pharisee. Anayabin orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nab nayare, baise orot babin yait taiyuwin eyayare God boro nayara’ah orot gagamin namatar.”
15 Aerẽ tayri'g̃a no, ojipe'g̃a g̃a nderuri Jesus'ga pyri topoko ti ga g̃a ndehe imombyryva g̃a pe javo. Tayri'g̃a nderura repiagame Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei g̃a pe:
15 Sabuw afa natunatuh Jesu baigegewasinih isan hibow hina biyan hititit, ana bai’ufununayah hi’itih, sabuw higam hi’uwih.
16 Jesus'ga ki a'e te e'i:
16 Baise Jesu kek eafih hina biyan hitit naatu eo, “Kek kwaihamiyih tena biyou titit, men kwanao tanihimih, anayabin sabuw iyab dogoroh iti kek gidigidih na’atube God ana aiwobomaim boro hinarun.
17 Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Tayri'g̃a ojiko uva'g̃a ndehe okovo g̃anemimbotarimova'ea rehe. Kiroki g̃a oko tayri'g̃a ja rũi – g̃a ndojikogi Tupana'ga rehe okoe'yma garemimbotarimova'ea rehe. G̃a po ti nomongoi Tupana'ga gwuvihavuhuhetero a'ero nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
17 A tur ao’owen, orot yait nayare iti kek na’atube God ana aiwobomaim boro narun.”
18 A'ero huvihava'ga ei Jesus'ga pe ombo'ehara'ga pe:
18 Jew sabuw hai bonawiyenayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan Gewas, kuo anowar, abisa anasinaf boro yawas ma’ama wanatowan anab.”
19 A'ero Jesus'ga ei ga pe:
19 Jesu iya’afut eo, “O aisim ayu orot gewasu irouw kuo’o? Men yait ta gewasinamih, baise God akisinamo i gewasin.
20 Erekwaha ko nde Tupana'ga remimbo'eukaragwera Moisésva'ea pe ymyahũ. Ga e'i ahe ve:
20 Ofafar etei Moses ana Bukamaim kikirum iso’ob? ’Taituwa a’aawah ufuh men inan, men sabuw ina’asbunuw, men inabain, men inifufuwen, men inayanuw, naatu hinat tamat fanah inabosiyasiyar.’”
21 A'ero ga ei Jesus'ga pe:
21 Orot iya’afut eo, “Ayu kek ana veya’ika abusuruf iti ofafar etei ai’ufnunen, men ta astu’ubimih.”
22 Ga renduvame Jesus'ga ei ga pe:
22 Jesu nonowar ufunamaim eo, “Sawar ta’imonamo men isinafumih. Inan sawar etei inabow sabuw hinatobon naatu kabay yababan wairafih inafaramih. Imaibo inan ayu ni’ufnunu, saise maramaim o boro totobuyoy wairaf inamatar.”
23 Jesus'ga renduvame ga ndovy'ahetei. A'ereki ga nomondopapotari ombatehetero g̃waramo.
23 Baise orot iti tur nonowar ana maramaim ana yababan ra’at, anayabin i totobuyoy wairafin.
24 Gavy'are'yma repiaga Jesus'ga ei:
24 Jesu iti orot biyababan itin basit eo, “Sabuw iyab totobuyoy wairafih maramaim run isan boro isah nafokar.
25 Tegwete yuranuhũa'javuhuva'ea hohava camelo hohava agulha kwa'ria rupi. Tegwete hete imbateheteve'g̃a hohava Tupana'ga nhi'ig̃a rupi okoheterame ombatera rehe. Nurã po ti g̃a ndojikogi ga rehe, ei Jesus'ga.
25 Sinak ana sou awan kikimin camel imaim boro karam nasorabon, baise orot totobuyoy wairafin God ana aiwobomaim run isan boro men karam narun.”
26 A'ero garenduve'g̃a ei:
26 Sabuw iti tur hinonowar hio, “Orot yait i boro yawas natita’ur?”
27 A'ero Jesus'ga ei:
27 Jesu iyafutih eo, “Sabuw isah i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow.”
28 A'ero Pedro'ga ei Jesus'ga pe:
28 Imaibo Peter, Regah isan eo, “Aki ai bar ai tumar o abi’ufnuni ku’itin.”
29 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
29 Jesu iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, orot yait ana bar, aawan, natunatun, taintuwan, hinah tamah, ihamiyen God ana aiwob isan i’akir ebowabow
30 Po ga opohi pa g̃wonga hugwi g̃a hugwi no taho ti Jesus'ga rupi javo, a'ero ag̃wamo koji'i Tupana'ga imombyryhetei ga pe nehẽ. Aerẽ po ti Tupana'ga ga mongoi ojipyri ga mombytavo avuirama nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
30 boro sawar moumurih na’in iti tafaramamaim tafan hinaya’abar nabow naatu yawas mar boro enan ma’ama wanatowan boro nab.”
31 Kiro Jesus'ga dozeve'g̃a nderohoi irupe'i jara'g̃a hugwi. Dozeve'g̃a pe ga ei a'ero:
31 Jesu ana tur abarayah nah 12 buwih nabinamaim iuwih eo, “Kwananowar! It i au Jerusalem tayey, naatu nati’imaim dinab oro’orot Orot Natun isan abisa mataramih hio hikikirum boro imaim yabin namatar.
32 Aerẽ Jerusalém me po ti nhimondoukahava judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ. A'ero po ti g̃a ji rerekomemui okote'varuhuavo ji ve onyvuna ji rehe nehẽ.
32 Nati’imaim i boro hinab Eteni Sabuw umahimaim hinayai, hinab hini’i’iyab, hinigigim, hinakwaitututur, hinawabir naatu hina’asabun namorob.
33 Ipira apopyra pyvõ po ti g̃a ji nupanupãi ji mondohondohoga nehẽ. Kirẽ po ti g̃a ji jukai nehẽ. Ko'emameva'ea py'rovo mokõi jikira py'rovo po ti ji kweravi nehẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga dozeve'g̃a pe.
33 Baise veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.”
34 Dozeve'g̃a nombaragwahavi ganhimombe'ua rehe reki. A'ereki onhimiva'ea g̃a pe. Oyvyteri pe g̃a ei:
34 Naatu bai’ufununayah Jesu abisa eo men kafa’imo tur naniyan hibai hinotaboun. Anayabin kawen turamaim eo naniyan bain isan fokar.
35 Aerẽ Jesus'ga hogahoi. Kiro ga vahemi g̃werĩ cidade de Jericó pe. Pevo heakwagweve'ga apygi pehea rembeyvyri pe oporanduva itambere'ia rehe.
35 Jesu yena Jericho biyubin auman orot ta matan fim nati ef yanamaim ma fefefeyan.
36 G̃wendu ga he'yive'g̃a kwavame onhipyvõ onhimongyavo. A'ero ga ei:
36 Sabuw hinan fanah nowar, basit ibatiyih, “Abisa matar kwa’i’itin?”
37 A'ero g̃a ei ga pe:
37 Sabuw hiya’afut hio, “Jesu Nazareth matuwan enan.”
38 A'ero ga onhi'ig̃a mondoi tanhirendu ti Jesus'ga javo.
38 Basit orot matan fim erererey auman eaf eo, “Jesu David ana’agir kwiwanbabanu.”
39 A'ero tenondeve'g̃a ei ga pe:
39 Sabuw wan hi’iyon hinan hitatabir orot hikwarar tatab awan fotamih hio. Baise orot matan fim fan sib aumetawat na’in eaf eo, “David ana agir kwiwanbabanu!”
40 A'ero Jesus'ga pytai ga reruruka ojipyri. Ga rurame Jesus'ga ei ga pe:
40 Basit Jesu nutanub bat naatu eo, “Orot kwabai kwana aitin.” Orot hibai hina Jesu biyan hitit, Jesu orot ibatiy.
41 —Marã po ti ji nde rerekoi nehẽ? Gara nde erepota?
41 “Abisa kukokok isa anasinaf?” Orot iya’afut eo, “Regah ayu akokok matau nigewasin ana nuw maiye.”
42 —Ehepia ti a'ero! ei Jesus'ga ga pe. Erejiko nde ji rehe. Nurã nde reakwakaturo kiro, ei Jesus'ga.
42 Basit Jesu orot iu, “Mata igewasin kunuw, abaitumatumamaim ebiyawasi.”
43 Kotihĩ hete ga hepiagi a'ero. Ogwovo Jesus'ga rupi ga Tupana'ga mbohetei.
43 Mar ta’imonamo orot matan igewasin nuw naatu God ana merar yi bora’ara’ah auman Jesu i’ufunun hairi hin. Naatu abisa matar sabuw hi’itin ana maramaim God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.