Lucas 11
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Aerẽ Jesus'ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe okovo. Ga nhi'imbavirẽ garemimbo'ehara'ga ei Jesus'ga pe:
1 Veya ta Jesu efan ta’amaim ma yoyoban inan, ana yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufununayah orot ta natit eo, “Regah, kwi’obaiyi ana yoyoban, John ana bai’ufununayah bi’obaiyih na’atube.”
2 A'ero Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:
2 Jesu iuwih eo, “Yoyobanamih iti na’atube kwanayoyoban.
3 Nane'ymi ti embuhu ore ve mbatera toro'u ti.
3 Mar etei ana fofonin ai bay initi.
4 Ore ndorokwahava'javi ojipe'g̃a ndekote'varuhua orojive henonhe'yma g̃a pe nhaporemo.
4 Ai bowabow kakafih kunotawiyen,
5 — ausente —
5 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “O yait a of auman boro fainaiwan itan itafefeyan itao, “Au of akokok rafiy fafar tounu inibaisu,
6 — ausente —
6 anayabin ayu au of ta bai’esegamih inan na au bar tit naatu ayu auru bay en, imih o isa abifefeyan inibaisu.’
7 —A'ero po ga ei pe me: “Ndavypotari ji jikira g̃waramo. Ahovapytymbavipe ji. Anhino ji jira'yra'g̃a pavẽi. Nurã ji ndavyri imondovo pe me,” e po ga pe me, ei Jesus'ga.
7 Naatu a of bar wanawanan boro na’afatit nao, ‘Men akokok au in ini’afiy, etawan i atufatan, naatu ayu natunatu bairi i a’inu’in, imih men karam boro ana misir bay anit.’
8 —A'e ji pe me, ei Jesus'ga. Pe pavẽi ojikoty'aro g̃waramo rũi ga vyri imondovo pe me. Pe porandupige'yma g̃waramo ga hugwi ga vyri imondopava penemimbotarimova'ea, ei Jesus'ga.
8 Naatu kwanotanot nati orot boro namisir ana of bay nitin? Ai, boro namisir ana of bay nitin, baise a tur ao’owen orot namisir ana of bay nabitin i men i ana of imih bay ebitin, baise anayabin, nati orot i ana fefeyanamaim ana of ihahar imih misir bay itin.
9 —Penhi'ig̃ame Tupana'ga pe na jitehe ti peporandurandu ga pe pejikovo. A'ero po ti Tupana'ga imondoukari pe me nehẽ. Pehekaeka ti tihepia ti javo. A'ero po ti pe hepiagi nehẽ. Pekwapekwa ti porta rehe pejikovo taho ti ji jurukwara rupi javo. A'ero po ti pe hoi hupi nehẽ, ei Jesus'ga.
9 Imih a tur ao’owen. Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatitau’ur, inarukikitar etawan boro nabotawiy.
10 A'ereki kiroki g̃a onhi'ĩ Tupana'ga pe ore poko javo – g̃a pe nhaporemo Tupana'ga omondouka okovo imombyryva oporanduve'g̃a pe hekahara'g̃a pe okwaokwave'g̃a pe, ei Jesus'ga.
10 Anayabin Orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur; naatu orot yait erurukikitar etawan boro nabotawiy.
11 —Po penda'yra'ga ei pe me embuhu ji ve pira javo, a'ero mboja rũi po pe imondoi ga pe.
11 Kwa kek tamahinah natunat siyamih hitarererey na’at boro siy efanin kok kwatitih hita’an?
12 Po penda'yra'ga ei pe me embuhu ji ve hupi'a javo, a'ero jagwa'jyra rũi po pe imondoi ga pe.
12 O mamu foufunamih hitarererey na’at boro kafukafus kwatitih hita’an?
13 —Ite'varuhue'ỹve'ga ja po pe pekwaha imondovo peja'yra'g̃a pe. Peko te'varuhu pe reki. Po pe g̃anduvamo pekwaha imondovo peja'yra'g̃a pe, a'ero koji'i penduvete'ga yvagipeve'ga pyryheteve'ga ikwahahetei gwa'uva mondovouka pe me pe poranduvame ga pe. Pyry hete gara'uva, ei Jesus'ga g̃a pe.
13 Kwa kek tamahinah, kwa i sawar kakafih moumurih maiyow kwasisinaf, baise natunat isah boro men nuhi naburumih, abisa isan hikokok tibiyababan boro kwanab kwanan kwanitih. Imih kwanaso’ob, Tamat maramaim baitinin isan i igewasin kwanekwan, imih sabuw iyab Anun Kakafiyin isan tefefefeyan boro nitih!”
14 Aerẽ anhag̃a opojyka akwaimbae'ga okovo. Nonhi'ig̃i anhag̃a Diabo'gapyriva'ea. Nurã nomonhi'ig̃ukari akwaimbae'ga pe. Jesus'ga anhag̃a mbojipe'arame ga hugwi akwaimbae'ga nhi'ig̃i reki. A'ero pevove'g̃a nhimomby'ai onhimongyavo.
14 Jesu demon awan bey nun tit; naatu demon bihir tit orot bihamiy ana veya’amaim orot busuruf tur eo, sabuw hai tur sawar hifofofor men kafaita.
15 Hepiaga jara'g̃a ei:
15 Baise sabuw afa hio, “Nati i demon hai ukwarin wabin Beelzebul ana fair itin imih enununih.”
16 Ojohupe ojipe'g̃a ei:
16 Naatu sabuw afa hikok i marane ina’inan ta tiwa’an hita’itin, imih hikubibiruw.
17 Jesus'ga okwaha g̃andeaporog̃itate'varuhua. A'ero ga ei g̃a pe:
17 Baise abisa hinotanot Jesu so’ob naatu iuwih, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow, hai fair boro hina gurus, na’atube orot aawan natunatun aawat bairi hinakusib hinabiyow boro hinama kakaf.
18 Po na jitehe Satanás'gapyriva'ea otavuka ojohupe, a'ero po ti inhomoka'nhymbavi jovai nehẽ no. Marã po ti Satanás'ga huvihava a'ero ojipyriva'ea ahana'javame nehẽ? ei Jesus'ga g̃a pe. A'ea ji ei. A'ereki pe pe'e: “Belzebu'ga Jesus'ga pokogi ojipyriva'ea mbojipe'auka ga pe.” Nahã pe pe'e, ei Jesus'ga g̃a pe.
18 Imih Satan an aiwob wanawananamaim hina kusisib hinabiyow, ana aiwob boro mi’itube fair nab nabat? Ayu iti tur ao anayabin i kwa a turamaim, ayu Beelzebul hai ukwarin fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o.
19 —Ma'g̃a ombojipe'auka Satanás'gapyriva'ea pendeheve'g̃a pe naerũ? ei Jesus'ga. Ndape'ji reki pe g̃a pe: “Belzebu'ga ombojipe'auka g̃a pe.” A'ea rũi pe ei, ei Jesus'ga. Po ga rũi g̃a poko ojipyriva'ea mbojipe'auka g̃a pe, a'ero ga rũi ji poko no, ei Jesus'ga. Tape'ei ti ji ve a'ero: “Belzebu'ga Jesus'ga poko.” Po pe'ji a'ea ji ve, a'ero po ti pendeheve'g̃a ete'varuhui pe me nehẽ no pe'mbe pe javo pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
19 Baise ayu Beelzebul ana fairamaim demon ana nununih na’at, bo kwa a bai’ufununayah fair yait itih demon tinununih? Imih kwa taiyuw a bai’ufununayah iti kwa’o isan hinabi’obaiyi kwa a tur i men turobe!
20 —Tupana'ga ipopoaka hete. Gapopoakara ombojipe'auka Satanás'gapyriva'ea ji ve, ei Jesus'ga. Pekwaha pe a'ero Tupana'ga ko nhanderuvihavuhuhetero kiro javo, ei Jesus'ga.
20 Baise ayu God ana fairamaim demon ana nunih hinatitit na’at, nati ebi’obaiyi God ana aiwob i natitaka.
21 Kiro Jesus'ga Tupana'ga popoakara mombe'ui ga ojipe'g̃a hohe javo. Imombe'gwovo ga ei g̃a pe g̃a mbo'eavo:
21 Orot fairin aurin ahay waf karam ma ana bar ekakaif, ana sawar etei boro natafafar hina’in.
22 Ojiko ga gwy'yva rehe. Aerẽ ojipe'ga ruri otavuka ipopoakave'ga pe. Gaha koji'i ipopoaka ipopoakave'ga hohe. Nurã ga gapopoakara mombigi ipyhypava gary'yva ga hugwi gambatera no. A'ero ga ima'ẽi gambatera.
22 Baise orot fairin anababatun nati orot boro nawasfufur narun ana ahay ana waf tafahimaim ema’am boro niteten nan ana ofonah nafaramih bairi hinabow.
23 —Kiroki ga ndajirepygi – gaha ji movahĩ, ei Jesus'ga. Kiroki ga nomono'og̃i ji pavẽi – gaha ombokwaki'o.
23 Orot yait ayu ananamaim men enan, i ayu isou ebiwosai, naatu orot yait men ibaisu airi sabuw abita’ay, i was geyayan.
24 —Kiro po ti ji imombe'ui anhag̃a rembipyhyga'ga pe me, ei Jesus'ga. Nahã ja ag̃wamove'g̃a ndekoi ite'varuhuve'g̃a – kiroki g̃a opohi okote'varuhua hugwi novĩa ojikoge'yma ji rehe, ei Jesus'ga. Anhag̃a Diabo'gapyriva'ea ite'varuhu hete akwaimbae'ga pyhyga otiruahũro ga pe. Aerẽ anhag̃a jipe'ai ga hugwi ogwovo yhye'ỹi me okwaokwava. “Mome po ti ji ruvi nehẽ?” e'i oyvyteri pe heka. Ndohepiagi reki. Nurã i'ei: “Ajivy po ti ji nhironga pe ipojykaa'java akwaimbae'ga pojykaa'java,” e'i. Akwaimbae'ga pe anhag̃a i'ei nhironga.
24 Demon kakafin orot biyanamaim titit ana veya i efan gewasin ta imaim ma baiyarir isan nuwet in, baise nuwet inan efan men ta tita’ur, naatu eo, “Ayu i boro ana matabir maiye au bar abihamiy ana’itin.”
25 —A'ero ituri ojivya akwaimbae'ga pyri. Ovahemame ga pyri anhag̃a i'ei: “Ikatu hete nhironga imboavujikweripyra,” e'i anhag̃a.
25 Basit matabir maiye na ana bar titit, hirereb hina yabuna inu’in itin.
26 —A'ero ihoi seteva'ea rerua anhag̃a rerua. Akoja hohe seteva'ea tiruahũ hete, ei Jesus'ga. Ovahemame akwaimbae'ga pyri ga pojykai otiruahũro ga pe. A'ero kiro koji'i tiruahũ hete akwaimbae'ga pe. Ymya tiruahũ ga pe ojipejiva'ea ga pojykarame. Aerẽ koji'i tiruahũ hete ga pe seteva'ea ga pojykarame, ei Jesus'ga.
26 Naatu tit in demon kakafih anababatun etei seven nawiyih bairi hina nati’imaim hisusuw hima. Yomaninamaim orot ana itinin botabir kakafin anababatun matar men marasika ma’am na’atube.”
27 Ga nhi'ig̃ame hahyahi pevove'g̃a pyteripevehẽa nhi'ig̃a ga pe:
27 Jesu iti na’atube bat binan sabuw hai tur eo’owen auman, babin ta sabuw wanawanahimaim ma’am, Jesu isan eo, “Babin yait taub o ya’i bitoman i ebiyasisir.”
28 A'ero Jesus'ga ei:
28 Baise Jesu eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tibi’ufunun i turobe anababatun tibiyasisir.”
29 He'yive'g̃a nhombotymbotyvame Jesus'ga pyri ga ei g̃a pe:
29 Sabuw moumurih maiyow hiru’ay Jesu hi’ar bebera’uh, naatu Jesu iuwih eo, “Boun ana veya’amaim sabuw hai yawas etei i eaf, ina’inan matar itah isan tefefefeyan, baise ina’inan ta boro men anitih, ina’inan ta’imon i Jonah isan mamatar i hiso’obaka.
30 Pekwahava'ja ti Jonasva'ea pejapyakavo. Ymyahũ Tupana'ga Jonasva'ea mondoukari cidadepeva'ea pyri Nínivepeva'ea pyri tokwaha ti g̃a jipopoakara javo. Na jitehe Tupana'ga ji mbuhurukari pe pyri ag̃wamova'ea pyri tokwaha ti g̃a jipopoakara javo, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.
30 Anayabin Jonah biyanamaim ina’inan mamatar i Nineveh sabuw isah. Imih Orot Natun i sabuw iti boun tema’am hai i’inanen.
31 —Aerẽ mbapava koty po ti Tupana'ga omanove'g̃a mono'ono'ombavi nehẽ pe ndeheve nehẽ, ei Jesus'ga. Pe mono'ombavame po ti ga ei pe me g̃a pe nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo. A'ea rupi po ti tyapyrakotyva'ea ruvihavuhuva'ea kweravi nehẽ no kunhangwerava'ea. Ojipiukarame po ti ahe imboukwahavukari pendekote'varuhua nehẽ. A'ereki ymyahũ ahe uhu Salomãova'ea pyri paivohuhetea hugwi hako tahendu ti ganhi'ig̃a javo. “A'ereki ga okwaha hete,” ei ahe ua, ei Jesus'ga imombe'gwovo.
31 Baibatebat ana veya tafaram Sheba hai aiwob babin boro namisir. Sabuw iti boun tema’ama boro tur fokarin maiyow na’uwih, anayabin ef yok na’in tafaram yomaninaka aiwob orot Solomon ana binan gewasin nowaramih natit, baise a tur ao’owen, sawar ta iti boun kwa’i’itin i Solomon natabir.
32 —Mbapava koty po ti Tupana'ga omanove'g̃a mono'ono'ombavi pe ndeheve nehẽ, ei Jesus'ga. Pe mono'ombavame po ti ga ei pe me g̃a pe nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo. A'ea rupi po ti Nínivepeva'ea kweravi nehẽ no. Ojipiukarame po ti ahe imboukwahavukari pendekote'varuhua nehẽ. A'ereki ymyahũ Nínivepeva'ea g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a hako. Opohi ahe okote'varuhua hugwi ymyahũ hendukatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a Jonasva'ea imombe'uro g̃waramo hako, ei Jesus'ga g̃a pe imombe'gwovo.
32 Naatu a tur ao’owen maiye, Baibatebat ana veya Nineveh sabuw boro hinamisir kwa iti kwama’am boro tur fokarin maiyow hina’uwi, anayabin Jonah binan hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih etei hihamiyen dogor baikitabir hibai, naatu boun i a tur ao’owen, orot ta Jonah tafanamaim i natit iti wanawanamaim ema’am.
33 —Imondygame lamparina ahe nomondoi imihava pype. Ndohovapygi ahe lamparina hyrua pyvõ. Pyte'mbia rehe ahe omondo lamparina. Nurã okirame onga pype ahe gwepia kojahua, ei Jesus'ga.
33 Orot men ta ramef ito’ab naatu bai run ibunimih, o noukwat wanawanan tarafutimih. Baise ana sisikofamaim sikof, saise sabuw hinanan ana marakawin hina’itin boro hinarun.
34 —Ndereakwara ko lamparina ja nde ve. Ejeakwakaturame po ti nde hepiakatui egwovo kojahua rupi ikwahava nehẽ. Na jitehe ejeaporog̃itakaturame ekovo pota Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde rekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga.
34 Mata i biya ana hinow, mata gewasin biya etei boro marakawin. Baise mata kakafin biya etei boro nagugum.
35 —Ekwaha ti a'ero imbaragwahava mara'ngu po ji jireaporog̃itakatue'yma javo. Ejeaporog̃ita katu ti takote'varuhuyme ti javo.
35 Isan imih kwanakaifi gewas a marakaw biyamaim men kwaniwa’an nagugum.
36 Lamparina imbokojahuheterame nde ve nde hoi pehea rupi katu ikwahava. Na jitehe ekokatukwahavame po ti nde ikwahahetei nehẽ nahanahã Tupana'ga opota ji ve javo. Po nandereaporog̃itate'varuhui'i'i, a'ero po ti nde rekokatukwahapavi nehẽ.
36 Biya tutufin etei namamarakaw na’at, biya turin boro men nagugum. Baise na biya wanawanan tutufin etei namarakaw, ramef ana marakaw tafamaim in ekukusisiyar na’atube.”
37 Jesus'ga nhi'ig̃irẽ fariseu'ga ei ga pe:
37 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, Pharisee orot ta kok i boro Jesu hairi hitan ana baremaim bay hitaa. Imih Jesu ifefeyan hairi hina ana bar hitit naatu bay aa ana efanamaim mare.
38 Jesus'ga ndojipogwei na'ẽ ojikwakuve'yma. A'ero fariseu'ga ei oyvyteri pe: “Garamo Jesus'ga nohendukatui nhaneramonhava'ea remimbo'eagwera naerũ? Nhaneramonhava'ea e'i: ‘Nahanahã nhande xajipogwei katu. Nhandejipogweikaturo g̃waramo nhande nhimombyryvi Tupana'ga pe,’ ei ahe.” A'ea ga ei oyvyteri pe onhimomby'avo Jesus'ga rehe ga ndojipogwei i'ua renonde javo.
38 Baise Pharisee orot Jesu i’itin i men ofafar i’ufunun an souwibo na bay aa ana efanamaim mare, imih Pharisee orot ana kasiy ra’at.
39 A'ero Jesus'ga nhandepojykaharete'ga ei fariseu'ga pe:
39 Naatu Jesu iu, “Kwa Pharisee i a kerowas naatu a tew ufuhine kwa sasouwen, baise kwa dogor wanawanan i baribar kakafin naatu rougoy rabirabin.
40 Peko ikwahave'ymuhũva'ero! ei Jesus'ga imombe'gwovo fariseus'g̃a pe.
40 Kwabikoko’aw! God biya ufunane wowowab na’atube biya wanawanan auman wowowab men kwaso’ob?
41 Po peyvytera ikatu, a'ero po ti pe ima'ẽi jara penhimbatera imbatere'ỹve'g̃a pe nehẽ. A'ero po ti pyrypavamo pembatera pe me nehẽ. A'ero po ti ndapejikwakuva'javi nehẽ, ei Jesus'ga.
41 Imih a kerowas naatu a tew wanawanah abisa’awat tema’am yababan wairafih kwanitih hinaa, saise kwa a sawar etei boro hinigewasin.
42 —Tiruahũ ti pe me! A'ereki fariseusva'ero pe ndapekokatui pejikokatue'yma ojipe'g̃a pe. Tiruahũ ti pe me. A'ereki napearõi Tupana'ga. Pemondo pe Tupana'ga pe novĩa. Petỹ imboheva'ea: hortelã, arruda, verduras. Pe herekorame dez itymipyra pe pemondo ojipeji ga pe. A'ea pyry Tupana'ga pe. Emo pe ndapekokatupavi pejikokatue'yma ojipe'g̃a pe, ei Jesus'ga. A'ea ndapyryvi Tupana'ga pe. Peko katu po pe pejikokatuavo ojipe'g̃a pe hamo. Pearõ hete po pe Tupana'ga hamo no. Pemondo ti Tupana'ga pe pejikokatuavo ojipe'g̃a pe no Tupana'ga arõheteavo no. Nahã pyry hete Tupana'ga pe, ei Jesus'ga.
42 Yababan boro gagamin maiyow kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa iti mint, rue, naatu adanafur afa God baitinin isan i men nuhi eburubur, mar etei ana mumusin God kwabitin, baise ma gewas naatu God ana yabow isan i nuhi eburubur, gewasin nati sawar i kwati’a’ait sawar afa auman kwatasinaf.
43 —Tiruahũ ti pe me! ei Jesus'ga. A'ereki fariseusva'ero pe pe'e: “Tianderepia pa ti g̃a nhande mboheteavo. A'ereki nhande g̃anduvihavuhuro xako,” pe'e pe pejiyvyteri pe. Nurã pe apypotaruhui nhanderuvihava'g̃a apykava rehe nhandejatykahava pype, ei Jesus'ga. Ikatuuhu pe me g̃a mbaragwahavame pe ndehe ima'ẽhai pe feira pe onhi'ig̃atuavo pe me pe ko orembo'eharamo javo pe me, ei Jesus'ga.
43 Yababan boro kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa a kok gagamin i Kou’ay Bar wanawanah efan gewasih kwanabow kwanamare kwanama, naatu ahar hai efanamaim a kok gagamin i sabuw a merar hinay naatu hinakakaf.
44 —Pe ko ahemoandyandyiva'ero! ei Jesus'ga judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pe fariseus'g̃a pe no. Tiruahũ ti pe me nehẽ! A'ereki pe aheryvya ja. Ndiukwahavame aheryvya ahe ndohepiagi. A'ero ahe pyrug̃i hehe ikwahave'yma inema ipype. Na jitehe pe kwavame ahe ndokwahavi pendekote'varuhua peyvyteri pe, ei Jesus'ga g̃a pe.
44 Yababan boro kwanab! Anayabin kwa i rah atamanih hai i’inanen en sabuw so’oba’e tafah hibat tereremor na’atube.”
45 A'ero judeus'g̃a mbo'ehara'ga ei Jesus'ga pe:
45 Ofafar so’obayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan iti tur i’o i aki auman irabi.”
46 A'ero Jesus'ga ei ga pe:
46 Jesu iya’afut eo, “Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi auman boro yababan kwanab. Anayabin bit gagamin na’in sabuw tuwabuh kwayara’ah hi’abar tun erarabih, naatu kwa i men kafa’imo uma ta baibais isan kwabitihimih.
47 —Tiruahũ ti pe me! A'ereki pe peapo katu tehe tapyja aheryvya rehe Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea ryvya rehe. Ymyahũ penamonhava'ea Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea jukai.
47 Yababan boro kwanab! Anayabin dinab oro’orot kwa a’agir hirouw himomorob i hai rah kwama kwawowowab gaigiwas.
48 Pehe peapo katu aheryvya. Jukwaha reki ahemanoa pyryvamo pe me. A'ereki pe napehendukatui imombe'uharava'ea nhi'ig̃a no, ei Jesus'ga.
48 Imih kwa i taiyuw kwakukubuna, abisa a’agir hisisinaf a baibasit kwabitin, dinab oro’orot a’agir hirouw himorob naatu kwa i hai rah kwawowowab.
49 —Nurã ymyahũ Tupana'ga reaporog̃itaro. Ga e'i: “Amondouka po ti ji g̃a pyri nhinhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a nhimoirũhara'g̃a ndeheve nehẽ. Jara'g̃a po ti g̃a g̃a jukai nehẽ nhinhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a nhimoirũhara'g̃a ndeheve nehẽ. Jara'g̃a po ti g̃a g̃a monhani okote'varuhuavo g̃a pe nhinhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a pe nhimoirũhara'g̃a pe nehẽ no ogwovo g̃a ndeviri nehẽ,” ei Tupana'ga ymyahũ, ei Jesus'ga.
49 Anayabin iti isan, God ana so’obamaim eo ‘Ayu boro dinab oro’orot naatu kob abarayah aniyafarih, afa boro hina rouw hina morob, afa boro bai’akir kakafin hinab.’
50 —A'ero ahemanoa rehe nhaporemo po ti Tupana'ga imondoi hahyva'ea pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. “Pejuka pa pe nhinhi'ig̃a mombe'uharava'ea,” e po ti Tupana'ga pe me ag̃wamova'ea pe nehẽ. “Ji japoypyrẽ yvya yvaga reheve penamonhava'ea ahe jukai.
50 Isan imih kwa sabuw iti boun kwama’am, God ana dinab oro’orot tafaram aneika hirouw himomorob ana baimakiy i boro kwa kwanab.
51 Penamonhava'ea ojuka ypy Abelva'ea. Aerẽ penamonhava'ea he'yiva'ea jukai. Mbapavamo ahe ojuka Zacariasva'ea ymyahũ hako. Omano Zacariasva'ea pejatykahavuhua pyri templo pyri okara pyteri pe ikwava'ẽhava pyri.” Nahã po ti Tupana'ga ei pe me imondovo hahyva'ea pe me imboja ahejukaagwera pe ndehe nehẽ, ei Jesus'ga imombe'gwovo.
51 Abel ana rara’ika busuruf na Zechariah ana rara’amaim tit. Zechariah i Tafaror Baremaim iti sibor ana gem naatu Regah ana Bar Kakafiyin hairi hai founamaim hi’asabun morob. Imih anababatun a tur ao’owen kwa iti boun kwama’am iti sabuw hai baimakiy boro kwa kwanab.
52 —Tiruahũ ti pe me nehẽ! ei Jesus'ga judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pe. A'ereki pe napembo'ekatui Tupana'ga nhi'ig̃a rehe herojijyita. Nurã hajihea rehe pe g̃a mbo'ei g̃a moandyandyita. Pereko pe Tupana'ga nhi'ig̃a aherembikwatijara novĩa timonhi'ĩ javo. A'ereki pe ndapekoi Tupana'ga nhi'ig̃a rupi pejikoge'yma ga rehe. G̃a ndekopotarame ganhi'ig̃a rupi pe napemombe'ukatui g̃a pe. Nahã pe napemongoi g̃a ganhi'ig̃a rupi g̃a mbojikoge'yma ga rehe, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe.
52 Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi. Yababan boro kwanab. Anayabin etawan botawiyin run so’ob bain ana tufatan i kwa kwabobotan, naatu kwa iti bar i men kwakokok boro kwarun so’ob kwanab, baise sabuw afa run so’ob bainamih tisisinaftobon kwa i hai ef kwahirihir.”
53 Nanime g̃ambo'ehara'g̃a ndekote'varuhui ga pe ga arõe'yma fariseus'g̃a pavẽi. A'ero g̃a ei ga pe:
53 Jesu efan nati bihamiy ana veya’amaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee yah so’ar hiu kwanikwaniy naatu baibatebat moumurih na’in hibow hitit hibabatiy,
54 A'ereki g̃a e'i ojohupe:
54 naatu hikubibiruw na’atube abisa tao kakaf na’at saise ubar hititin hitafatum isan.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.