Atos 14

Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na jitehe g̃a pe g̃a horame Icônio pe. Paulo'ga oho judeus'g̃a jatykahai pe Barnabé'ga pavẽi. Pevo g̃a Jesus'ga mombe'umbe'ukatui g̃a pe. Nurã he'yjuhuve'g̃a jikogi Jesus'ga rehe judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a pavẽi.
1 Matanfufur tisisinaf na’atube Ikonium bar meraramaim Paul, Barnabas hairi hin Kou’ay bar hirun hai tur hio’omaim Jew sabuw naatu Greek sabuw moumurih maiyow hibotabirih hina baitumatumayah himatar.
2 Emo judeus'g̃a – kiroki g̃a ndojikopotari Jesus'ga rehe – g̃a omomymomyi judeus'g̃arũive'g̃a oko te'varuhu Paulo'g̃a javo g̃a pe. G̃a nhi'ig̃aykaro g̃waramo judeus'g̃arũive'g̃a nhimboahitehei Jesus'gareheve'g̃a pe a'ero onhimongyavo.
2 Baise Jew sabuw iyab baitumatum hikwakwahir, himisir Ufun Sabuw yah hiyi hikura’ara’ahih inan himisir baitumatumayah sabuw isah yah so’ar.
3 He'yi Paulo'g̃a kiri pevo. Ndopojihuvi reki g̃a g̃a nhandepojykaharete'ga mombe'gwovo pevove'g̃a pe.
3 Tur Abarayah nati’imaim manin maiyow hima, Regah ana tur men kafai birumaim hi’omih, baise tur fokarin maiyow hio hibinan. Hai tur baiturobe isan Regah fair itih ina’inan gagamih himamataren, saise sabuw hitaso’ob nati tur i Regah biyanane nan.
4 Cidadepeve'g̃a ndeaporog̃ita ojoatyvi a'ero. He'yive'g̃a oho Jesus'ga moirũhara'g̃a nhi'ig̃a rupi Paulo'g̃a nhi'ig̃a rupi. Jara'g̃a oho judeus'g̃a nhi'ig̃a rupi onhimongyavo.
4 Sabuw nati bar merar gagamin wanawanan hima’am hikusib rou’ab matar, sabuw turin Jew isah hin, turin Tur Abarayah isah hin.
5 Aerẽ judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a monhi'ig̃i upa. Gwuvihava'g̃a pavẽi g̃a ei:
5 Imaibo Ufun Sabuw naatu Jew sabuw hai ukwarih bairi awah ta’imon hibasit Tur Abarayah kabayamaim rouw bai’a’afiyih isan hio.
6 Igwete Paulo'g̃a ikwahavipei g̃anhimbohovajara ojihe. A'ero g̃a ka'nhymi g̃a hugwi ogwovo cidade de Listra pe cidade de Derbe pe no Licaôniapeve'g̃a gwyri pe. Ojipe'g̃a gwyri pe g̃a hoi no – kiroki g̃agwyra Licaônia atima.
6 Tur Abarayah tur hinonowar ana veya hibihir hin tafaram Laikonia wanawanan bar merar gagamih rou’ab, Lystra naatu Derbe imaim hitit hima. Naatu bar merar afa
7 Ohoohorame g̃a pyryva'ea mombe'ui g̃a pe pevo Jesus'ga mombe'gwovo.
7 nati’imaim hirun hibusuruf Tur Gewasin hibinan hiremor.
8 G̃a horame Listra pe Paulo'ga Jesus'ga mombe'ui pevove'g̃a pe. Igwete ga reni Paulo'ga nhi'ig̃a renduva ipyka'nauhũve'ga. Tegwete gapo'ãhava. A'ereki ga na tuhẽ o'a.
8 Lystra wanawananamaim i orot ta an murubin ma’am. Iti orot i tutufuwaka an kakafin auman tufuw naatu men kafai reremoramih.
9 Kiro ga reni Paulo'ga nhi'ig̃a renduva a'ero. Henduvame Jesus'ga mombe'ua ga ei oyvyteri pe: “Jesus'ga po ti ji mopo'ã a'ero naerũ.” Paulo'ga gwepia katu ga ikwahava gareaporog̃ita.
9 Paul eo orot nati’imaim ma nonowar, basit Paul orot ana baitumatum itin karam boro nayawas, imih Paul mutufor nuw orot itin
10 Igwete ga eahyahi ga pe:
10 naatu fanan aumetawat eaf eo, “Kumisir mutufor a yan kubat!” Orot ma’am fasi’iwa’an misir an yan bat busuruf remor.
11 Pevove'g̃a gwepia Paulo'ga ga mopo'ag̃aturame. Nurã g̃a hapukapukai onhi'ig̃imo. E'i tehe reki g̃a Paulo'g̃a mombe'gwovo.
11 Sabuw rou’ay gagamin na’in hima’am abisa Paul sinaf hi’i’itin basit Laikonia turamaim fanah sib hio, “Anababatun god orotobe himatar isat hina hitit!”
12 Igwete g̃a hapukapukai javo Paulo'g̃a pe: “G̃a ko yvagipeve'g̃a aheremimbohetehara'g̃a.” Barnabé'ga pe g̃a etehei: “Ga ko Júpiter'ga huvihavuhuhete'ga.” Paulo'ga pe g̃a etehei: “Ga ko Mercúrio'ga. A'ereki ga omombe'umbe'u mbatera,” ei g̃a.
12 Naatu Barnabas wabin Zeus hiwab naatu Paul wabin Hermes hiwab anayabin Paul tur bi’ukwarin.
13 Igwete g̃a Paulo'g̃a mbohetepotari. A'ero mbatera kwava'ẽhara'ga heruri yuranuhũa heno'ama g̃ajatykahava pyri – a'ea pevo u cidade ypyvo. A'ereki a'ea pype g̃a ojatykatyka jipi Júpiter'ga mboheteavo. Kiro ikwava'ẽhara'ga – gaha ojuka mbatera ikwava'eg̃a Júpiter'ga pe jipi – kiro ga heruri jurukwara pyri yuranuhũa heno'ama imbojigwakava reheve ipoty'riva'ea reheve. A'ero ga ijukapotari pevove'g̃a pavẽi ikwava'eg̃a Jesus'ga moirũhara'g̃a pe Paulo'g̃a pe. A'ereki g̃a g̃a mbohete pota g̃a ko yvagipeve'g̃a javo tehe.
13 Zeus ana firis, i ana Tafaror Bar gagamin i bar merar ufunane batabat, firis naatu sabuw bairi hikokok i Tur Abarayah hai sibor hitayai. Imih firis cow naatu beran bow na bar merar ana fur awanamaim tit.
14 Ikwahavame Paulo'g̃a ndovy'ahetei okovo. Nurã g̃a imbotararagi opira tapenog̃i yvagipeve'g̃a ore rehe javo g̃a pe. Igwete g̃a nhani g̃apyteri pe o'eahyahiva g̃a pe.
14 Baise Barnabas, Paul hairi sabuw abisa hibiwa’an hi’itih hairi hai faifuw hiseb naatu hinunuw sabuw hai founamaim hirun hio,
15 —Maranuhũrame pe ore mboheteuhui? Tupana'ga jate ti pembohete, ei Paulo'g̃a g̃a pe. A'ereki ore yvagipeva'ea rũi. Pe javijiteheva'ea ko ore, ei g̃a g̃a pe. Igwete ore ruri pyryva'ea imombe'gwovo pe me novĩa taperojijyi ti pendeaporog̃ita javo. Pepohi ti Tupana'garũiva'ea hugwi, oro'e ore pe me, ei g̃a. Tupana'ga rehe jate ti pejiko ag̃wamo omanoe'ỹve'ga rehe. A'ereki gaha oapo yvaga, yvya, ypiahua. Yvyakotyva'eareheva'ea ga oapo pa po rimba'e, ei g̃a g̃a pe.
15 “Kwa aisim iti kwasisinaf? aki i orot maiyow orot babin kwa na’atube. Aki iti’imaim anan aiyabin i Tur Gewasin ana binan, sawar iti hai yabin en kwanihamiyen, naatu God ma’ama wanatowan yait iti mar tafaram riy naatu sawar wanawanahimaim tema’am bimataren isan kwanamatabir.
16 Ymya Tupana'ga ei: “Na g̃a ndekoi jate na'ẽ g̃wemimbotarimova'ea rehe a'ero judeus'g̃arũive'g̃a,” ei ga, ei g̃a.
16 Marasika tafaram ta ta sabuw hai kok abisa hisisinaf i men rufutih,
17 Emo Tupana'ga gwepiuka gweaporog̃ita pe me. A'ereki ga ombuhu pyryva'ea pe me jipi, ei g̃a. Amana ga omongy pe me yvaga hugwi. Ombohoryory ga penemitymipyra i'ahava rupi, ei g̃a. Mbatera ga ombuhuruka pe me pe'u javo. A'ero ga pe mbohoryoryvi jipi, ei g̃a g̃a pe.
17 baise mar etei sawar gewasih esisinaf imaim ekukubuna i turobe. Anayabin gagub marane iwa’an ere bay ana veya’amaim ematar bay ebit naatu dogor wanawanan yasisir awan ekakaratan.”
18 Paulo'g̃a nhi'ig̃a renduvame vehevi g̃a ikwava'embotari yuranuhũa Paulo'g̃a pe timbohete g̃a javo novĩa. Emo Paulo'g̃a ndojukaukari reki g̃a pe.
18 Paul, Barnabas hairi iti turamaim hisinaftobon sabuw rou’ay gagamin na’in hai siwar siboromih hibow hinan hio’otanih towa rufufurih.
19 Aerẽ judeus'g̃a nduri Listrapeve'g̃a pyri. Antioquia hugwi g̃a nduri Pisídiapeve'g̃a gwyra hugwi. Icônio hugwi g̃a nduri no. Igwete g̃a ei g̃a pe:
19 Imaibo Jew sabuw hai ukwarih afa Antioch naatu Ikoniumane hinan sabuw hiora’ahih himisir Paul higam hiu, naatu kabayamaim hirab hitain hitit hin bar merar ufunane hihamiy, hinotanot i morob hirouw.
20 Emo Jesus'gareheve'g̃a oatima ga o'ama. Kiro ga po'ami reki ojivya cidade pe g̃a ndupi. Ko'emame Paulo'ga hoi cidade de Derbe pe Barnabé'ga pavẽi.
20 Baise bai’ufununayah hiru’ay hi’ar bebera’uh hibatabat inu’in misir matabir in bar merar tit, mar to i Barnabas hairi hin Derbe hitit.
21 Igwete Paulo'g̃a imombe'ui pyryva'ea Jesus'ga mombe'gwovo Derbepeve'g̃a pe. A'ero g̃a he'yive'g̃a mbojikogukari Jesus'ga rehe g̃a nderekovo. Aerẽ g̃a jivyri Listra pe. Aerẽ g̃a jivyri Icônio pe. Aerẽ g̃a jivyri Antioquia pe Pisídiapeve'g̃a gwyri pe.
21 Paul, Barnabas hairi Tur Gewasin Derbe wanawanan hibinan naatu bai’ufununayah moumurih na’in hibow. Imaibo himatabir maiye hin Lystra, Ikonium naatu Antioch hitit Syria wanawanan.
22 Ohoohorame Jesus'gareheve'g̃a pyri g̃a g̃a mbojikohetei Jesus'ga rehe. Igwete g̃a ei g̃a pe:
22 Nati’imaim bai’ufununayah hibaisih naatu koufair hitih hi’uwih hio. “A baitumatum kwabaib imaim kwaniturobe kwanama, yababan moumurih maiyow boro tanabow, imaibo tanan God ana aiwobomaim tanarun.”
23 Paulo'g̃a ombojoapiapi ojogwerogwovo Jesus'gareheve'g̃a pyri a'ero javo g̃a pe. Ohorame g̃a pyri Paulo'g̃a g̃apyteripeve'g̃a mo'emo'ẽi toko ti g̃a Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a javo. A'ero Paulo'g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe i'ue'yma.
23 Ekaleisia hai kou’ay tata wanawanahimaim Paul Barnabas hairi orot ukwarih hirubinih, hibow naatu hiyohar isah hiyoyoban sawar, imaibo Regah i hai baitumatum ana’an umanamaim hiya.
24 Aerẽ Paulo'g̃a hoi Pisídiapeve'g̃a gwyra rupi. Aerẽ g̃a hoi Panfíliapeve'g̃a gwyri pe.
24 Tafaram Pisidia wanawanan hi’afuw hirabon rounane hire’er ufunamaim hina Pamfilia hitit.
25 Cidade de Perge pe g̃a hoi Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe. Aerẽ g̃a hoi cidade de Atália pe.
25 Naatu Perga imaim hibibinan ufunamaim hire hina Atalia hitit.
26 Pevo g̃a avi itayharuhua pype ogwovo. Igwete g̃a jivyri Antioquia pe jitehe – kiroki Síriapeve'g̃a gwyripeva'ea – perope Jesus'gareheve'g̃a e'i ypy Tupana'ga pe: “Emombyry ti Paulo'g̃a pe g̃a horame oporavykyavo nde ve,” e'i ypy g̃a ga pe pevo ikwehe.
26 Wa imaim hibai himatabir maiye hin Antioch hitit, efan nati’imaim God ana tafafar naatu ana manaw ana kabeber hibai bowabow hibusuruf hibowabow yomanin himatabir hina nati’imaim hi’asa’ub.
27 Igwete g̃a jivyri kiro pevo. Ovahemame g̃a hoi Jesus'gareheve'g̃a nderojatykavo imombe'upava g̃a pe ohoagwera.
27 Imih hina Antioch hititit ana maramaim ekaleisia sabuw etei hi’af ayuwih hai tur hiowen mi’itube God i wanawanahimaim sinaf baitumatum ana etawan botawiy Ufun Sabuw auman isah.
28 He'yjuhu g̃a kiri pevo Jesus'gareheve'g̃a pyri a'ero.
28 Naatu bai’ufununayah bairi nati Antioch imaim bairi manin maiyow hima.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.