Mateus 20

Tenharim NT (PAH_TBL) vs BKJ

Sair da comparação
1 Ojo'java'ea pyvõ Jesus'ga g̃a mbo'e. A'ero ga ei: —Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei Jesus'ga g̃a pe. Ypyhajive akwaimbae'ga hoi taru ti ji oporavykyve'g̃a jijive javo. “Toporavyky ti g̃a itambere'ia rehe ko pe nhiremitymipyra pype uva tymipyra pype,” ei akwaimbae'ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo.
1 Porque o reino do céu é semelhante a um homem que é um chefe de família, que saiu de manhã cedo para contratar trabalhadores para a sua vinha.
2 A'ero ga hoi ovahema g̃a pyri. “Peporavyky ti ji ve nhiremitymipyra pype videira repiakatuavo. Amondo katu po ti ji itambere'ia um dia rupiara ikwepykava pe me a'ero nehẽ,” ei ga g̃a pe. —“Pyry,” ei g̃a. —A'ero g̃a hoi ko pe oporavykyavo ga pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.
2 E, tendo acordado com os trabalhadores um denário por dia, mandou-os para a sua vinha.
3 —Aerẽ nove horas rupi ga hoa'javi ogwovo ima'ẽhai pe feira pe, ei Jesus'ga. Pevo ga ojipe'g̃a ndepiagi. Ndoporavykyi g̃a o'ama.
3 E ele saindo perto da hora terceira, viu outros que estavam ociosos no mercado,
4 Nurã ga ei g̃a pe: “Pe na jitehe ti peho uva tymipyra pype pejiporavykyavo ji ve no. Amondo katu po ti ji pe me itambere'ia peporavykya kwepykava nehẽ,” ei ga g̃a pe, ei Jesus'ga. —“Pyry,” ei g̃a. —Ko pe g̃a hoi oporavykyavo ga pe, ei Jesus'ga.
4 e disse-lhes: Ide vós também para a vinha, e dar-vos-ei o que for justo. E eles foram pelo caminho.
5 —Aerẽ ahaji katu ga hoa'javi ojipe'g̃a mondouka g̃a mboporavykyavo ojive, ei Jesus'ga. Aerẽ ka'aru gwere rupi ga hoa'javi ojipe'g̃a mondouka g̃a mboporavykyavo ojive, ei Jesus'ga.
5 Ele saindo outra vez, cerca da hora sexta e da nona, fez da mesma forma.
6 Ka'aruva'ea rupi ga hoa'javi ojipe'g̃a ndepiaga, ei Jesus'ga. Ndoporavykyi g̃a o'ama. A'ero ga ei g̃a pe: “Gara rehe pe ãtehei agwa ara rupi ve pejiporavykye'yma?” ei ga g̃a pe, ei Jesus'ga.
6 E, ele saindo cerca da hora undécima, encontrou outros que estavam ociosos, e disse-lhes: Por que estais ociosos todo o dia?
7 —A'ero g̃a ei ga pe: “Ndoroporavykyi ore g̃a pe. A'ereki g̃a nde'i ve ore ve,” ei g̃a ga pe, ei Jesus'ga. —Nurã ga ei g̃a pe: “Pe na jitehe ti peho uva tymipyra pype pejiporavykyavo ji ve no. Amondo katu po ti ji pe me itambere'ia peporavykya kwepykava nehẽ,” ei ga g̃a pe, ei Jesus'ga. —A'ero g̃a hoi oporavykyavo.
7 Eles disseram-lhe: Porque nenhum homem nos contratou. Ele disse-lhes: Ide vós também para a vinha, e tudo quanto for justo, vós recebereis.
8 —Kwara ihorẽ kohoa jara'ga ei ojipyrive'ga pe – kiroki ga omboporavykyuka ko pe oporavykyve'g̃a – ga pe ga ei: “Embuhuruka ti oporavykyve'g̃a ejipyri. Emondo ti ikwepykava g̃a pe mbapavava'earupive'g̃a pe – kiroki g̃a ka'aru oporavykyahi'vi tehe – g̃a pe ti emondo ypy. Aerẽ ka'arugwererupive'g̃a pe ti emondo. Aerẽ ahajikaturupive'g̃a pe ti emondo. Aerẽ nove horasrupive'g̃a pe ti emondo. Mbapavamo ti emondo jypyve'g̃a pe – kiroki g̃a oho ypy ypyhajive oporavykyypyavo ji ve,” ei ga ojipyrive'ga pe, ei Jesus'ga.
8 Assim, vindo a tarde, o senhor da vinha disse ao seu mordomo: Chama os trabalhadores, e paga-lhes o salário, começando pelos últimos até aos primeiros.
9 —A'ero ga g̃a mbuhurukari ojipyri. G̃a ndurame – kiroki g̃a oporavyky ka'aruva'ea rupi – g̃a pe g̃a nag̃anani ga imondoi itambere'ia um dia rupiara ikwepykava, ei Jesus'ga. Na jitehe um dia rupiara ikwepykava ojo'jajo'ja ga imondoi ka'arugwererupive'g̃a pe ahajikaturupive'g̃a pe no nove horasrupive'g̃a pe no. G̃a pe g̃a nag̃anani ga imondoi g̃a ndurame ojipyri, ei Jesus'ga.
9 E, vindo os que foram cerca da hora undécima, receberam cada homem um denário.
10 —Mbapavamo jypyve'g̃a nduri no. Oyvyteri pe g̃a ei: “Um dia rupiara ikwepykava ga imondoi g̃a pe – kiroki g̃a oporavykyahi'vi ga pe. Nurã po ti ga imbuhuri koji'iva'ea nhande ve kiro nehẽ. A'ereki ypyhaji hete nhande poravykyhetei ka'aru nhandepohia jugwi,” ei g̃a oyvyteri pe, ei Jesus'ga. —Ojo'jaime reki ga imondoi um dia rupiara ikwepykava jypyve'g̃a pe g̃a nag̃anani, ei Jesus'ga.
10 Vindo, então, os primeiros, eles pensaram que haviam de receber mais; mas do mesmo modo recebeu cada homem um denário.
11 Ipyhygame itambere'ia ga hugwi g̃a ijara'ga rayvari okoe'yma hehe, ei Jesus'ga.
11 E, recebendo-o, murmuravam contra o dono da casa,
12 Ga pe g̃a ei: “Mbapavava'earupive'g̃a – kiroki g̃a uhu ka'aruva'ea rupi – g̃ahã oporavyky uma hora rupi jate. Ojo'jaime nde eremondo g̃a pe ore ve no. Ypyhaji hete ore poravykyi ka'aru hete oropohia jugwi kwarahyahiva po'ruavo,” ei g̃a ijara'ga pe, ei Jesus'ga.
12 dizendo: Estes últimos trabalharam somente uma hora, e os fizestes iguais a nós, que suportamos o fardo e o calor do dia.
13 —Oporavykyve'g̃a pyteripeve'ga pe ijara'ga ei reki: —“Kwãi,” ei ga. “Ndakote'varuhui ji nde ve. Ypyhajive ji a'e nde ve: Eporavyky ti ji ve, a'ero po ti ji imondokatui um dia rupiara ikwepykava nde ve nehẽ. A'ero nde ei: ‘Pyry.’ A'ea nde ei ji ve ypyhajive,” ei ga oporavykyve'ga pe, ei Jesus'ga.
13 Mas ele, respondendo, disse a um deles: Amigo, eu não te faço injustiça; tu não combinastes comigo um denário?
14 “Eroho ti itambere'ia um dia rupiara ikwepykava herogwovo tuhẽ,” ei ijara'ga ga pe. —Ojirova ijara'ga mbapavava'earupive'g̃a pyteripeve'ga repiaga. “Ga pe mbapavava'earupive'ga pe – kiroki ga uhu ka'aruva'ea rupi oporavykavo – ga pe ojo'jaime ji imondopotari um dia rupiara ikwepykava,” ei ga jypyve'ga pe.
14 Toma o que é teu, e vai-te pelo caminho; eu quero dar a este último tanto como a ti.
15 “Pyry ji imondoi ga pe nhiremimbotarimova'ea rupi. A'ereki jiapoa tuhẽ ko ji amondo ga pe. Erenhimyrõ nde ga rehe a enhimonha'ngavo ji rehe. A'ereki ji jipyry ga rerekokatuavo,” ei ga ga pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.
15 Não me é lícito fazer o que eu quero do que é meu? Ou é mau o teu olho porque eu sou bom?
16 —A'ea ji amombe'u ikwahavuka ojo'java'ea pe me, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a huvihava rũi ag̃wamo – g̃ahã po ti huvihava nehẽ, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a huvihava ag̃wamo – g̃ahã po ti ndokoa'javi huvihavamo nehẽ, ei Jesus'ga. Nombojoavyavyi ti Tupana'ga g̃a nderekokatuavo a'ero, ei Jesus'ga. A'ereki Tupana'ga e'i he'yjuhuve'g̃a pe: “Herejo. Ejiko ti ji rehe ekovo jireheva'ero. Tako ti ji nderuvihavuhuhetero,” ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo. Ndahe'yive'g̃a reki ojiko Tupana'ga rehe okovo gareheva'ero, ei Jesus'ga.
16 Assim os últimos serão os primeiros, e os primeiros os últimos; porque muitos são chamados, mas poucos os escolhidos.
17 Jesus'ga hoi ogwovo cidade de Jerusalém me. Gweroho ga dozeve'g̃a g̃wemimbo'ehara'g̃a ojupi. Irupe'i ga g̃a nderohoi ojipe'g̃a hugwi onhi'ig̃a g̃a pe g̃a horame pea rupi.
17 E, subindo Jesus para Jerusalém, tomou à parte os seus doze discípulos no caminho, e disse-lhes:
18 Kiro ga ei g̃a pe a'ero: —Ji rendu ti, ei Jesus'ga g̃a pe. Kiro nhande hoi cidade de Jerusalém me. Aerẽ po ti jipyhygukahava g̃a pe ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pe ahembo'ehara'g̃a pe nehẽ no, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. A'ero po ti g̃a ei nehẽ tomano ti Jesus'ga javo, ei Jesus'ga.
18 Eis que nós subimos para Jerusalém, e o Filho do homem será traído aos principais sacerdotes e aos escribas, e eles o condenarão à morte,
19 A'ero po ti g̃a ji mondoukari judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ tojigwarai ti g̃a ga rehe javo, ei Jesus'ga. A'ero po ti judeus'g̃arũive'g̃a ji rerekomemui okote'varuhuavo ji ve nehẽ. Ipira apopyra pyvõ po ti g̃a ji nupanupãi ji mondohondohoga nehẽ, ei Jesus'ga. Kirẽ po ti g̃a ji mbovyri yva rehe nahã ji jukavo nehẽ. Ko'emameva'ea py'rovo mokõi jikira py'rovo po ti ji kweravi nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
19 e o entregarão aos gentios para que dele zombem, e o açoitem e crucifiquem, e ao terceiro dia ele ressuscitará.
20 Kiro Zebedeu'ga rembirekohẽa ruri Jesus'ga pyri. Gweru hẽa gwa'yra'g̃a mokonha'g̃a akoja'g̃a – kiroki g̃a Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a dozeve'g̃a nde'yja'g̃a. G̃a nderovahemame hẽa renypy'andurugi Jesus'ga pyri ga mboheteavo. —Tandepyry ti ji ve, ei hẽa Jesus'ga pe.
20 Então se aproximou dele a mãe dos filhos de Zebedeu, com seus filhos, adorando-o, e desejando uma certa coisa.
21 A'ero ga ei hẽa pe: —Gara nde erepota? A'ero hẽa ei ga pe: —Ekorame yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero ti ere agwa'g̃a pe jira'yra'g̃a pe toko memei ti g̃a huvihavamo nde pavẽi. Nahã ti ere g̃a pe g̃a mboapyga nde pyri aheapykakatuva'ea rehe ojipe'ga kikoty ejohukoty ojipe'ga kokoty ejohukoty rũi nde pyri nehẽ, ei hẽa Jesus'ga pe.
21 E ele disse para ela: O que tu queres? Ela disse: Concede que estes meus dois filhos se assentem, um à tua direita e outro à tua esquerda, no teu reino.
22 Hẽara'yra'g̃a pe Jesus'ga ei reki: —Ndapekwahavi pe pe'erame toroapy ti Jesus'ga pyri orokovo huvihavamo javo, ei Jesus'ga g̃a pe. Aerẽ po ti hahy hete ji ve nehẽ. Po pe ji moirũi, a'ero hahy hete pe me nehẽ no. Marã a'ero? Peko pe nanongara rehe naerũ? ei Jesus'ga mokonha'g̃a pe hẽara'yra'g̃a pe. Igwete hẽara'yra'g̃a ei Jesus'ga pe: —Toronhimboita ti ore jupe, ei g̃a.
22 Mas Jesus respondendo disse: Não sabeis o que pedis. Podeis vós beber o cálice que eu hei de beber, e ser batizados com o batismo com que eu sou batizado? Dizem-lhe eles: Nós podemos.
23 A'ero ga ei g̃a pe: —Penhimboita tuhẽ po ti pe hahyheterame pe me nehẽ pejikoga g̃waramo ji rehe. Ji rũi reki a'e g̃a pe g̃a tombojogwovai ji rehe yvyakotyve'g̃a nduvihavamo javo. Jiruva'ga jate omboavujikweripe g̃a pe avo po ti g̃a apygi nehẽ javo, ei Jesus'ga hẽara'yra'g̃a pe mokonha'g̃a pe.
23 E diz-lhes ele: Na verdade bebereis o meu cálice e sereis batizados com o batismo com que eu sou batizado, mas o assentar-se à minha direita ou à minha esquerda não me pertence dá-lo, mas o será dado àqueles para quem meu Pai o tem preparado.
24 Aerẽ jara'g̃a dezve'g̃a ikwahavi hẽa'ea Jesus'ga pe. —“Toko ti jira'yra'g̃a huvihavamo ga pyri,” ei hẽa, ei g̃a. A'ero g̃a ndopotari a'ea onhimonha'ngavo hẽara'yra'g̃a ndehe.
24 E, quando os dez ouviram isso, indignaram-se contra os dois irmãos.
25 A'ero Jesus'ga g̃a mbuhurukapavi ojipyri dezve'g̃a mokonha'g̃a ndeheve. A'ero ga ei g̃a pe: —Judeus'g̃arũive'g̃a nduvihava'g̃a ipopoaka ogwyripeve'g̃a mboporavykyheteavo ojive g̃a mondomondovo g̃wemimbotarimova'ea rupi, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe dozeve'g̃a pe.
25 Mas Jesus chamando-os, disse: Sabeis que os príncipes dos gentios exercem domínio sobre eles, e os seus grandes exercem autoridade sobre eles.
26 G̃a ja rũi ti pejogwereko pejikovo g̃waramo jireheva'ero. Po pe peko pota jireheve'g̃a nduvihavamo penhiirũ'g̃a nduvihavamo, a'ero ti peko katu g̃a pe g̃a pokoga, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
26 Mas não será assim entre vós; mas quem dentre vós deseja ser grande, seja o vosso servidor;
27 Po pe peko pota g̃a hohe pa okovo g̃anduvihavuhuro, a'ero koji'i ti peko katu g̃a pe g̃a pokoheteavo.
27 e, quem deseja ser o primeiro, seja o vosso servo.
28 Ji ja ti pepoko g̃a pejikorame g̃anduvihavamo, ei Jesus'ga g̃a pe. Yvyakotyva'ero yvagipeva'ero jirurame yvya koty nda'ei ji g̃a pe: Ji poko ti. A'ea rũi ji ei. A'ereki tapoko ti g̃a javo ji ajo. Tamano ti ji he'yjuhuve'g̃a ndepyga g̃a mbopiro'yavo g̃andekote'varuhua hugwi. A'ero po ti g̃a ndohoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, a'e ji jijoa, ei Jesus'ga g̃a pe.
28 Assim como o Filho do homem não veio para ser servido, mas para servir, e para dar a sua vida em resgate de muitos.
29 Jesus'ga hoi cidade hugwi Jericó hugwi ogwovo g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi. G̃a horame he'yjuhuve'g̃a hoi g̃a ndupi.
29 E, partindo eles de Jericó, uma grande multidão o seguia.
30 Nanime pea rembeyvyri pe mokonha'g̃a apygi heakwagweve'g̃a. G̃a ikwahavi Jesus'ga kiro okwa javo. A'ero g̃a hapukai torerendu ti Jesus'ga javo. —Orepojykaharetero ko nde Daviva'ea rymyminoro no! ei g̃a Jesus'ga pe. Nahã g̃a ei Jesus'ga pe. A'ereki g̃a e'i oyvyteri pe: “Ga pe Tupana'ga e'i eko ti g̃anduvihavuhuhetero javo.” —Ore poko ti! ei g̃a Jesus'ga pe.
30 E eis que dois homens cegos, assentados junto do caminho, ouvindo que Jesus passava, clamaram, dizendo: Tem misericórdia de nós, ó Senhor, Filho de Davi!
31 A'ero he'yjuhuve'g̃a ei g̃a pe: —Tapehapukai ti, ei g̃a g̃a pe tonhi'imbi g̃a javo. Koji'i heakwagweve'g̃a hapukaja'javi reki. —Orepojykaharetero Daviva'ea rymyminoro ore poko ti! ei g̃a ga pe.
31 E a multidão os repreendia, para que se calassem; mas eles gritavam ainda mais, dizendo: Tem misericórdia de nós, ó Senhor, Filho de Davi.
32 A'ero Jesus'ga pytai g̃a nderuruka ojipyri. Kiro ga ei g̃a pe: —Pejo ti avo. Marã po ti ji pe nderekoi nehẽ? Gara pe pepota? ei ga g̃a pe.
32 E Jesus, parando, chamou-os, e disse: O que quereis que eu vos faça?
33 A'ero g̃a ei ua Jesus'ga pyri: —Orepojykaharetero ore mboheakwa katu, ei g̃a ga pe.
33 Disseram-lhe eles: Senhor, que os nossos olhos possam ser abertos.
34 A'ero Jesus'ga g̃a porogwetygi. Opoko ga g̃andeakwara rehe. Nanime pyry g̃andeakwara. Kiro g̃a hoi Jesus'ga rupi a'ero.
34 Então Jesus teve compaixão deles, e tocou seus olhos; e imediatamente seus olhos receberam visão, e eles o seguiram.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.