Mateus 19
Tenharim NT (PAH_TBL) vs NTLH
1 Aerẽ a'ea mombe'upavame Jesus'ga hoi Galiléiapeve'g̃a gwyra hugwi ua Judéiapeve'g̃a gwyri pe. Pevo ga vahemi rio Jordão aherovaja hugwi.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 He'yjuhuve'g̃a nduri ga reviri ovahema ga pyri. Pevo ga imombigi karugwara itetirũave'g̃a hugwi a'ero.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Kiro fariseus'g̃a nduri ga pyri no. —Tihepia ti gareaporog̃ita, ei g̃a ojohupe. Mara'ngu po ga nhande nhi'ĩpondekwakatuavo imombe'gwovo nehẽ? Tihepia ti ganhimbotegwetea a'ero, ei g̃a ojohupe. Nurã g̃a ei Jesus'ga pe: —Marãi naerũ? ei g̃a. Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi g̃a ndekoi opohirame g̃wembireko'g̃a hugwi kunhangwera'g̃a hugwi jipi naerũ? ei fariseus'g̃a Jesus'ga pe.
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 A'ero Jesus'ga ei: —Pekwaha pe Tupana'ga rembikwatijarukara Moisésva'ea pe. A'ea e'i:
4 Jesus respondeu:
5 — ausente —
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 A'ero mokonha ja rũi akwaimbae'ga garembirekohẽa pavẽi. Ojipejiva'ea ja g̃a ndekoi g̃wembirekorame. A'ero ti g̃a topohiryme ojohugwi. A'ereki Tupana'ga g̃a mohembirekoi, ei Jesus'ga.
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 A'ero fariseus'g̃a ei Jesus'ga pe: —Moisésva'ea remimbo'eagwera e'i hako: “Opohipotarame ti akwaimbae'g̃a tokwatija kunhangwera'g̃a pe apohi ji kiro nde hugwi javo. Ikwatijarame jate po ti g̃a g̃wembireko'g̃a mondoi ojihugwi,” ei Moisésva'ea hako, ei g̃a. —Tupana'ga ipotare'ymame g̃apohira, maraname Moisésva'ea ei a'ea nhande mbo'eavo hehe? ei fariseus'g̃a Jesus'ga pe.
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe: —Napeangarihu pe penhimbireko'g̃a nderekokatue'yma. Nurã a'ea Moisésva'ea ei, ei Jesus'ga. Jypya ko Tupana'ga nomboja'ogukari g̃a, ei Jesus'ga g̃a pe.
8 Jesus respondeu:
9 —Jihi a'e pe me: Kiroki ga opohi g̃wembirekohẽa hugwi ojipe'ga hẽa rerohoro g̃waramo ojihugwi hẽa rerekovo – a'ero po ti ga topohi hẽa hugwi opohipotarame. Po ojipe'ga ndogwerohoi hẽa hẽarembireko'ga hugwi hẽa rerekoe'yma, a'ero ti hẽarembireko'ga topohiryme tuhẽ hẽa hugwi. Po ga opohi tehe hẽa hugwi ojipe'ga hẽa rerohoe'ymame, a'ero po ti ga ajuajuri ojipehẽa rerekoro g̃waramo nehẽ. Nahã po ti ga rekote'varuhui nehẽ oajuajuro g̃waramo. Kiroki ga hẽa rereko hẽarembireko'ga pohirirẽ hẽa hugwi – gaha hẽa mboajuaju hẽa rerekoro g̃waramo nahã okote'varuhuavo nehẽ, ei Jesus'ga.
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 A'ero Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei ga pe: —Po nahã tegwete akwaimbae'g̃a pohihava g̃wembireko'g̃a hugwi, a'ero koji'i pyry g̃a nahembirekoi tuhẽ! ei g̃a Jesus'ga pe.
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe: —Penhi'ig̃a pyry g̃a pe jate – kiroki g̃a Tupana'ga g̃a poko nahã ti peko javo. Ojipe'g̃a ndokoi penhi'ig̃a rehe, ei Jesus'ga g̃a pe.
11 Jesus respondeu:
12 Jara'g̃a nahembirekoi. A'ereki tegwete g̃a hẽaavykya ojihute'varuhuro g̃waramo. Jara'g̃a nahembirekoi. A'ereki ojipe'g̃a g̃a hapĩambo tahembirekoag̃wamyme ti g̃a javo. Jara'g̃a nahembirekoi. A'ereki g̃a e'i: “Ahoaho po ti ji Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo nehẽ kiro Tupana'ga rekoi nhanderuvihavuhuhetero javo g̃a pe.” A'ea g̃a ei nanhirembirekoi po ti ji a'ero javo, ei Jesus'ga. Kiroki ga nahembirekopotari tamombe'u ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo – Tupana'ga ga poko ga mohembirekoukare'yma. Kiroki ga ombaragwaha hehe – gaha ti te'i a'ea ko pyry javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Aerẽ ojipe'g̃a tayri'g̃a nderuri Jesus'ga pyri. —Topoko ti Jesus'ga g̃a'akag̃a rehe onhi'ig̃a Tupana'ga pe tomombyry ti ga g̃a pe javo, ei g̃a. Tayri'g̃a nderura repiagame Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei g̃a pe: —Taperuri tayri'g̃a Jesus'ga pyri, ei g̃a.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 —Tuhu tuhẽ ti tayri'g̃a ji pyri, ei Jesus'ga. Tapemombigi ti g̃andura. A'ereki nanongara'g̃a'jave'g̃a pe Tupana'ga pyry hete okovo g̃anduvihavuhuhetero g̃a jikogame ojihe, ei Jesus'ga.
14 Aí ele disse:
15 Opoko Jesus'ga tayri'g̃a akag̃a rehe a'ero onhi'ig̃a Tupana'ga pe emombyry ti g̃a pe javo. Onhi'imbavame ga hoi pea hugwi ogwovo.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Nanime ipyahuve'ga ruri Jesus'ga pyri. Ga e'i: —Marãva'ea rupi pyryva'ea rupi po ti ji rekoi nehẽ jirekoag̃wamamo avuirama Tupana'ga pyri nehẽ? ei ga Jesus'ga pe nde ko orembo'eharamo javo ga pe.
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 A'ero Jesus'ga ei ga pe: —Maraname nde ei pyryva'ea rehe? Tupana'ga nhi'ig̃a jate ko pyry, ei Jesus'ga. Po nde rekopotari Tupana'ga pyri avuirama, a'ero ti eko pa Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi – kiroki Tupana'ga e'i Moisésva'ea pe ikwatijaruka, ei Jesus'ga ga pe.
17 Jesus respondeu:
18 —Marãva'ea Tupana'ga remimbotarimova'ea? ei ga Jesus'ga pe. A'ero Jesus'ga ei ga pe: —Nahã ko garemimbotarimova'ea:
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 — ausente —
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 A'ero ipyahuve'ga ei Jesus'ga pe: —Jivoja'irame ji hendukatupavi Moisésva'ea remimbo'eagwera. Kiro ji heronhimomboakari ahendu katu ve ji, ei ga. Marã koji'i po ti jipyryhetea nehẽ? ei ga.
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 A'ero Jesus'ga ei ga pe: —Po nde ereko katu pa pota, a'ero ti eho embatera imondopava itambere'ia pyhyga. A'ero ti emondo eitambere'ia imbatere'ỹve'g̃a pe, ei Jesus'ga. A'ero po ti Tupana'ga imombyryvi nde ve yvagi pe nehẽ, ei Jesus'ga. Nurã ji ei nde ve: Emondo pa ti eitambere'ia kiro. Imondopavirẽ ti ejo ji rupi ekovo nhiremimbo'eharamo ejikoga ji rehe jate, ei Jesus'ga ipyahuve'ga pe.
21 Jesus respondeu:
22 Jesus'ga renduvame ga ndovy'ari ogwovo Jesus'ga hugwi. A'ereki ga nomondopapotari ombatehetero g̃waramo.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 A'ero Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe: —Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Hahy imbateve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga pe eko ti oreruvihavuhuhetero javo. Po g̃a nde'ipotari te a'ea. Ndokopotari g̃a garemimbo'ea rupi okoheteavo ombatera rehe, ei Jesus'ga.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 A'ea'ja ji pe me: Tegwete yuranuhũa'javuhuva'ea hohava camelo hohava agulha kwa'ria rupi. Tegwete hete imbateheteve'g̃a hohava Tupana'ga nhi'ig̃a rupi okoheterame ombatera rehe. Nurã po ti g̃a ndojikogi te ga rehe ga mongoe'yma gwuvihavuhuhetero, ei Jesus'ga.
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Ganhi'ig̃a renduvame Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a nhimomby'ahetei hehe. A'ero g̃a ei: —Ma'g̃a po ti oho Tupana'ga pyri yvagi pe nehẽ naerũ?
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 G̃a ndepiagateteavo Jesus'ga ei: —Na tuhẽ yvyakotyve'g̃a nonhimondoi yvagi pe. A'ereki tegwete g̃a pe. Tupana'ga jate g̃a mbojiko ojihe g̃a mbuhuruka ojipyri. A'ereki nonhimimi ga pe. Ikarakatu pa hete ga, ei Jesus'ga g̃a pe.
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 A'ero Pedro'ga ei Jesus'ga pe: —Ji rendu ti, ei ga. Ore oropohi pa orombatera hugwi orojikovo neremimbo'eharamo. Gara po ti Tupana'ga imbuhuri ore ve a'ero nehẽ? ei ga Jesus'ga pe.
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 A'ero Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe: —Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Aerẽ po ti Tupana'ga japoi yvyapyahua nehẽ. A'ea rupi jitekovo yvyakotyva'ero yvagipeva'ero po ti ji rekoi yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero jiapyga oina jiapykakatuhetea rehe ta'e ti ji g̃a pe g̃andekoa rehe javo, ei Jesus'ga. Peko pe jireheva'ero, ei Jesus'ga. A'ero ji rekorame g̃anduvihavuhuhetero po ti pe ndekoi peje'yja'g̃a nduvihavuhuro Israelva'ea rakykwepohara'g̃a nduvihavuhuro nehẽ. Doze ko g̃a oko huvihavamo ojiheve'g̃a pavẽi pende'yja'g̃a israelitas'g̃a, ei Jesus'ga. Pehe ti peapy oina dozeva'ea rehe pejiapykakatua rehe nehẽ xa'e ti g̃a pe g̃andeaporog̃ita rehe javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
28 Jesus respondeu:
29 —Pejikogame ji rehe pe pepohi penhimbatera hugwi pende'yja'g̃a hugwi no xaho ti Jesus'ga rupi gareheva'ero javo, ei Jesus'ga. Kiro ji ei pe me pe'jave'g̃a pe no a'ero: Pyry hete po ti g̃a pe g̃a nag̃anani nehẽ – kiroki g̃a opohi g̃wonga hugwi ogwyra hugwi, ei Jesus'ga. Po g̃a pohirame a'ea hugwi, a'ero po ti Tupana'ga imombyryhetei g̃a pe nehẽ. Koji'i vehevi po ti Tupana'ga imombyryvi g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Po g̃a pohirame oirũ'g̃a hugwi okuvyra'g̃a hugwi g̃wendyra'g̃a hugwi uva'g̃a hugwi oy'g̃a hugwi g̃wembireko'g̃a hugwi, gwa'yra'g̃a hugwi, a'ero po ti Tupana'ga imombyryhetei g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti g̃a mongoi ojipyri g̃a mombytavo avuirama nehẽ, ei Jesus'ga.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 —Kiroki g̃a huvihava ag̃wamo – he'yive'g̃a po ti ndokoa'javi huvihavamo onhimongyavo nehẽ. Kiroki g̃a huvihava rũi ag̃wamo – g̃ahã po ti huvihava nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.