Marcos 4

Tenharim NT (PAH_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Aerẽ Jesus'ga g̃a mbo'ea'javi ypiahua rembe'yi pe. He'yjuhu g̃a ojatykavo ga pyri yembe'yi pe onhimongyavo. Nurã ga avi yhara pype oina imoanha'ndiavouka tohendu pa ti g̃a nhinhi'ig̃a javo.
1 Jesus começou a ensinar outra vez à beira-mar. E uma numerosa multidão se reuniu em volta dele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Igwete ga g̃a mbo'ea'javi imombe'gwombe'gwovo ojo'java'ea g̃a pe.
2 Assim, ensinava-lhes muitas coisas por parábolas e, durante o seu ensino, dizia:
3 —Pehendu ti, ei ga. Imohãihara'ga gweroho ha'ynha ko pe imohaina ityma, ei ga.
3 — Escutem! Eis que o semeador saiu a semear.
4 Imohãirame mokonhete indurugi pea rembeyvyra rupi. Igwete gwyra'ia ruri imokokona jupava, ei ga imombe'gwovo g̃a pe.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 —Jara onduru yja rehe, ei ga. Xunhi reki yja ita arimo. Kotihĩ henhunhamo a'ero novĩa. A'ereki nianami yja.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Emo kwarahyahivame ombokai imonhymbava hohova. Garemity'mbia ipavi a'ero onhimomiranama'jave'yma. A'ereki hapoa ndokihetei yvya pype, ei ga imombe'gwovo.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 —Jara onduru nhungwava ra'ynha pyteri pe hatĩava'ea ra'ynha pyteri pe. Igwete ga'apoa ha'ynha henhunhamo nhungwava ra'ynha pavẽi. Igwete nhungwava nhambyguhui garemityma herekovo imonhimomboakare'yma. Igwete ndi'ai upa, ei ga g̃a pe.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 —Jara reki onduru yvykatua rehe. A'ea henhunhamo onhimomboaka gworyvamo. O'arame he'ye'yi ha'ynha trinta ahara pype. Jara pype koji'i tehe ha'ynha sessenta. Jara pype ha'ynha he'yjuhuro cem ipype, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto; a semente brotou, cresceu e produziu a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Peapyakwa pe. Pehendu katu ti ji'ea a'ero, ei ga g̃a pe.
9 E Jesus acrescentou:
10 Garenduhara'g̃a horame ga hugwi gapavẽive'g̃a nhi'ig̃i ga pe dozeve'g̃a pavẽi. Igwete g̃a ei ga pe: —Gara pe nde ei poro morog̃ita mombe'gwovo ore ve? ei g̃a. A'ereki ore ndorokwahavi a'ea, ei g̃a ga pe.
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze começaram a lhe fazer perguntas a respeito das parábolas.
11 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Amombe'u katu ji kiro pe me. A'ereki Tupana'ga opota penembikwahava, ei Jesus'ga g̃a pe. Okwahavuka ga pe me onhimiva'ea nahã po ti ji rekoi ojiheve'g̃a nduvihavamo nehẽ javo, ei ga g̃a pe. Pe me jate ga okwahavuka nanongara. G̃a ki a'e te – kiroki g̃a ndokoi gareheva'ero – g̃a pe ji amombe'u ojo'java'ea ikwahavukare'yma g̃a pe, ei ga g̃a pe.
11 Jesus disse a eles:
12 Ojo'java'ea ji amombe'u g̃a pe a'ero
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se e sejam perdoados.
13 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe no: —Ndapekwahavi pe ji imombe'urame pe me garemitymagwera? Marã po ti pe ikwahapavi ojo'java'ea naerũ? ei ga.
13 Então Jesus lhes perguntou:
14 Tamombe'u katu ti kiro itymagwera pe me a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe. —Kiroki ga omombe'u Tupana'ga – ga ko ha'ynha mohãihara'ga ja, ei ga.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Mokonhete'i ha'ynha onduru pehea rembeyvyri. Igwete gwyra'ia imokokombavi ha'ynha imohãirame, ei ga. Na jitehe ojipe'g̃a henduvame Tupana'ga mombe'ua Satanás'ga imoka'nhymbavi a'ea g̃a hugwi, ei ga imombe'gwovo g̃a pe.
15 Estes são os da beira do caminho, onde a palavra é semeada: quando a ouvem, logo Satanás vem e tira a palavra semeada neles.
16 —Jara ha'ynha onduru yja rehe ita arimo. Nurã g̃wenhunhame kotihĩ nonhimomiranami, ei ga. Na jitehe ojipe'g̃a henduvi Tupana'ga mombe'ua kotihĩ gworygworyvamo hehe novĩa.
16 E estes são os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 G̃wendu katu na'ẽ g̃a gamombe'ua novĩa. Aerẽ ojipe'g̃a imbohahyukari g̃a pe g̃a ndekoro g̃waramo Tupana'ga mombe'ua rupi, ei ga. Hahyrame g̃a pe g̃a nonhimomiranama'javi a'ero kotihĩ opohia Tupana'ga mombe'ua hugwi. A'ereki gamombe'ua ndokikatui g̃ayvyteri pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 —Jara onduru nhungwava ra'ynha pyteri pe hatĩava'ea ra'ynha pyteri pe – a'ea oambyguhu garemityma imonhimomboakare'yma, ei ga. Na jitehe ojipe'g̃a henduna'ẽi Tupana'ga mombe'ua novĩa.
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 Aerẽ g̃apy'a rekotehei. A'ereki g̃a nhag̃ataruhu ojihe marã po ti ji ve nehẽ javo, ei ga. Igwete g̃a nhimoandyandyi itambere'ia potaruhuavo a'ea po ti ji mbohoryhetei nehẽ javo tehe. Igwete g̃a ipotaparavuhui mbatera, ei ga. Hatĩava'ea oamby imohãihara'ga remityma. A'ero ndi'ai, ei ga. Na jitehe g̃anemimbotaruhua nohenduva'javukari g̃a pe Tupana'ga mombe'ua. A'ero g̃a ndokoi gamombe'ua rupi okokatue'yma ojipe'g̃a pe japoe'yma pyryva'ea, ei ga imombe'gwovo g̃a pe.
19 mas as preocupações deste mundo, a fascinação da riqueza e outras ambições aparecem e sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
20 —Jara onduru yvykatua rehe g̃wenhukaturo gworygworyvamo, ei ga. Na jitehe jara'g̃a henduvi Tupana'ga mombe'ua herovia tuhẽ okokatuavo, ei ga. Jara'g̃a oapo hete pyryva'ea a'ero. Jara'g̃a koji'i g̃a oapo pyryva'ea. Jara'g̃a koji'iete'i g̃a oapoapo pyryheteva'ea jipi okokatuavo, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe no: —Herurame lamparina oki pe po ahe ndohovapygi hyrua pyvõ. Ahe nomondoi onhinongava gwyri pe cama gwyri pe. Ahe gweru imondovo pyte'mbia rehe imohina tamomytu'emba nhande ve javo, ei ga.
21 Jesus também lhes disse:
22 Na jitehe Tupana'ga g̃wenotĩ na'ẽ g̃wemimbo'eagwera tamomytu'emba ti g̃a'akag̃i pe aerẽ nehẽ javo, ei ga.
22 Porque não há nada oculto, senão para ser manifesto; e nada escondido, senão para ser revelado.
23 Peapyakwa pe. Pehendu katu ti ji'ea a'ero, ei ga g̃a pe.
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe no: —Henduvame nhinhi'ig̃a pehendu katu ti a'ero, ei ga. Po ti xunhi pe henduvi nhinhi'ig̃a, a'ero po ti xunhi pe ikwahavi nehẽ. Po ti pe hendukatui nehẽ, a'ero po ti pe ikwahahetei nehẽ. Koji'i po ti Tupana'ga pe mbo'ea'javi a'ero nehẽ no, ei ga.
24 Então lhes disse:
25 Po ti pe ikwahavi nhinhi'ig̃a rendukatuavo nehẽ, a'ero po ti pe ikwahahetei nehẽ, ei ga. Po ti xunhi pe ikwahavi nhinhi'ig̃a hendupotare'yma, a'ea vehevi po ti Tupana'ga imoka'nhymbavukari pe me nehẽ, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.
25 Pois ao que tem, mais será dado; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Igwete Jesus'ga ei no: —Ojipea tamombe'u pe me ojo'java'ea tapekwaha hete ti Tupana'gareheve'g̃a jikoheteag̃wama ga rehe. A'ereki Tupana'ga hete g̃a mbojikojikogukari ojihe jipi g̃anduvihavamo. Na ja a'ero, ei ga. Ha'ynha mohãihara'ga omohãi ha'ynha yvyvo.
26 Jesus disse ainda:
27 He'yi ga kiri henhunhame ogwovo hepiaga. Igwete garemityma nhimomboakari. “Marã po nhiremityma renhunhamo onhimomboaka a'ero?” ei ga jupe ikwahave'yma, ei ga.
27 Ele dorme e acorda, de noite e de dia, e a semente germina e cresce, sem que ele saiba como.
28 A'ereki a'ea tehe henhui ohema yvya hugwi. Aerẽ nhimomboakari oharamo. Aerẽ itinig̃i, ei Jesus'ga.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro aparece a planta, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 A'ero ga g̃a mondoukari imondohondohogauka haimbeva'ea pyvõ foice pyvõ. A'ereki oho japiavo imondohokava, ei Jesus'ga g̃a pe imombe'gwovo.
29 E, quando o fruto já está maduro, logo manda cortar com a foice, porque chegou a colheita.
30 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe no: —Marãva'ea ti ji imombe'ui kiro pe me ojo'java'ea tapekwaha ti Tupana'gareheve'g̃a nde'yjuhuag̃wama? ei ga. A'ereki jypy g̃a ndahe'yi. Aerẽ reki g̃a nde'yjuhuro – kiroki g̃a e'i: “Tupana'ga ko nhanderuvihavamo”, ei Jesus'ga g̃a pe. Na ja a'ero, ei ga.
30 Disse mais:
31 Otỹ ga mostarda ra'ynha, ei ga. Xunhiete'i ko nanongara ra'ynha jara gwyre'i pa.
31 Ele é como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 Itymirẽ reki onhimomboaka hete huvihavuhuro oji'java'ea hohe pa, ei ga. Huvihavuhu hakã oja'oja'oga. Nurã gwyra'ia turi japovo gwaityga hakã rehe upa i'ag̃i pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças; cria ramos tão grandes, que as aves do céu podem se aninhar à sua sombra.
33 Nanongara ga imombe'umbe'ui he'yjuhuve'g̃a pe ojo'java'ea mombe'gwovo. G̃a ikwahavame koji'i ga imombe'ui g̃a pe a'ero.
33 E com muitas parábolas semelhantes Jesus lhes expunha a palavra, conforme podiam compreendê-la.
34 Ojo'java'ea jate ga omombe'umbe'u he'yjuhuve'g̃a pe g̃a mbo'erame Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Emo g̃andovakie'ỹ ga imombe'ukatupavi g̃wemimbo'ehara'g̃a pe tokwaha tuhẽ g̃a javo.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 Ka'arugame Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe: —Xaho ti aherovai.
35 Naquele dia, sendo já tarde, Jesus disse aos discípulos:
36 Igwete g̃a hoi he'yjuhuve'g̃a hugwi. Jesus'ga oapy oina yhara pype. Igwete g̃a ga rerohoi ypiahua aherovai. Ojipe'g̃a oho oyhara pype g̃a ndupi no.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 G̃a horame turi yvyruhua. Yvyturanuhũa ombo'ambo'a typepemuhũa yhara pype. Kiro tynahẽ g̃werĩ yhara a'ero.
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava se enchendo de água.
38 Jesus'ga oki reki yhara revira rehe oakag̃a nog̃a aheakag̃a jikokava rehe. Igwete g̃a ga moma'ẽi javo ga pe. —Jesus, kiro nhande hoi ypy pe, ei g̃a. Nane'ag̃ataruhui nde nhandepapava rehe naerũ? ei g̃a ga pe.
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro. Os discípulos o acordaram e lhe disseram: — Mestre, o senhor não se importa que pereçamos?
39 Igwete ga ma'ẽi onhi'ig̃ahyavo yvytua pe. Igwete ga ei ypiahua pe: —Epi! ei ga. Tanetymyi ti. A'ero ipigi yvytua. Notymynha'javi.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: O vento se aquietou, e tudo ficou bem calmo.
40 Igwete Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe: —Maraname pe kyhyjiuhui? ei ga. Ndapejikogi ve tuhẽ pe ji rehe naerũ? ei ga g̃a pe.
40 Então Jesus lhes perguntou:
41 Igwete g̃a nhimomby'ahetei a'ero javo ojohupe: —Marã te ga rekoi naerũ? Yvytua vehevi re po g̃wendu katu ganhi'ig̃a ypiahua pavẽi, ei g̃a javo ojohupe.
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: — Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.