Lucas 5

Tenharim NT (PAH_TBL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Aerẽ Jesus'ga hoi o'ama okovo ypiahua rembeyvyri pe Genesaré rembeyvyri pe. Ga pyri he'yjuhuve'g̃a nduvi. Onhombotymbotyvahi g̃a upa ga mbotyva no tihendu katu ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo.
1 Certo dia Jesus estava na praia do lago da Galileia, e a multidão se apertava em volta dele para ouvir a mensagem de Deus.
2 O'amame pevo mokõi Jesus'ga hepiagi yharuhua ypiahua rembeyvyri pe. Ahã g̃a ipype. A'ereki g̃a oheohei pira mboahava upa.
2 Ele viu dois barcos no lago, perto da praia. Os pescadores tinham saído deles e estavam lavando as redes.
3 Simão Pedro'ga yharuhua pype Jesus'ga avi javo ga pe: —Emoanha'ndi eyharuhua yembe'yva hugwi, ei ga Simão Pedro'ga pe. A'ero g̃a herojipe'ai yembe'yva hugwi. Yharuhua pype Jesus'ga reni yembeyvyripeve'g̃a mbo'eavo.
3 Jesus entrou num dos barcos, o de Simão, e pediu que ele o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se e começou a ensinar a multidão.
4 Aerẽ g̃a mbo'epigame ga ei Simão'g̃a pe: —He xaho herogwovo ypyteri pe. Pemombo ti ipypira imboahava, ei ga Simão'g̃a pe.
4 Quando acabou de falar, Jesus disse a Simão:
5 A'ero Simão'ga ei: —Oroho jipe ore ypytunimo pira rehe ko. Oromog̃o'ẽ ore. Norombo'ari reki ore! Emo kiro nde ei ore ve pembo'a ti pira javo. Nurã po ti ji hoa'javi kiro imomboa nenhi'ig̃a rupi nehẽ, ei ga Jesus'ga pe ombo'ehara'ga pe.
5 Simão respondeu: — Mestre, nós trabalhamos a noite toda e não pescamos nada. Mas, já que o senhor está mandando jogar as redes, eu vou obedecer.
6 A'ero g̃a hoi ypyteri pe imomboa ipypira imboahava. Imotynyhemi reki pira mboahavuhua. Otarararara gwere pira pohyja rerekovo.
6 Quando eles jogaram as redes na água, pescaram tanto peixe, que as redes estavam se rebentando.
7 Nurã g̃a jipoerueruri onhimoirũhara'g̃a pe jara pype yharuhua pype togweru ti g̃a ore pokoga javo. A'ero g̃a heruri oyharuhua ovahema g̃a pokoga. Oyharuhua memei g̃a imotynyhenyhemi pira pyvõ. A'ero g̃a nderohoi gwerevi ypy pe!
7 Então fizeram um sinal para os companheiros que estavam no outro barco a fim de que viessem ajudá-los. Eles foram e encheram os dois barcos com tanto peixe, que os barcos quase afundaram.
8 Hepiagame Simão Pedro'ga renypy'andurugi Jesus'ga pyri. —Jipojykaharetero ejipe'a ti ji hugwi. A'ereki nde ndepyry hete ekovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Jihi reki ndajipoyjayjari jirekote'varuhuavo g̃waramo. A'ereki ji ndakopavi Tupana'ga nhi'ig̃a rupi.
8 Quando Simão Pedro viu o que havia acontecido, ajoelhou-se diante de Jesus e disse: — Senhor, afaste-se de mim, pois eu sou um pecador!
9 Nahã Pedro'ga ei. A'ereki ga onhimomby'a pira mbo'aruhua rehe. Onhimomby'a pa gapavẽive'g̃a hehe no.
9 Simão e os outros que estavam com ele ficaram admirados com a quantidade de peixes que haviam apanhado.
10 Simão Pedro'ga moirũhara'g̃a Zebedeu'ga ra'yra'g̃a onhimomby'a no Tiagova'ea João'ga pavẽi. A'ero Jesus'ga ei Simão'ga pe: —Terekyhyji, ei Jesus'ga. Pira nde ereru oji'i. Kiro nane'ymi po ti nde ji mombe'ui ojipe'g̃a pe nehẽ g̃a mbuhuruka ji pyri nehẽ toko ti g̃a Jesus'ga nhi'ig̃a rupi javo, ei Jesus'ga Pedro'ga pe.
10 Tiago e João, filhos de Zebedeu, que eram companheiros de Simão, também ficaram muito admirados. Então Jesus disse a Simão:
11 A'ero g̃a heruri yharuhua memei inog̃a imboja yembe'yi pe. Ombatera g̃a hejapavi. Jesus'ga remimbo'eharamo g̃a ndekoi kiro ogwovo ga rupi jipi.
11 Eles arrastaram os barcos para a praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Aerẽ Jesus'ga ruvi cidade pe pevo. Kiro ijaijauhuve'ga ruri. Ohy ga rehe gajagajauhua gara'oa rehe. Jesus'ga repiagame ga hoi onhinog̃a ojovapyvo yvyvo Jesus'ga pyri jihoheva'ero ji poko javo. Ga e'i: —Nde eremoka'ẽ kwaha jijagwa ji hugwi jipojykaharetero. Po nde imoka'ẽpotari jijagwa, a'ero po ti nde imoka'ẽi nehẽ, ehetei ga Jesus'ga pe.
12 Certa vez Jesus estava numa cidade onde havia um homem que tinha o corpo todo coberto de lepra. Quando viu Jesus, o leproso se ajoelhou diante dele, encostou o rosto no chão e pediu: — Senhor, eu sei que o senhor pode me curar se quiser!
13 A'ero Jesus'ga jipoapyhoi opokoga ga rehe javo ga pe: —Apota ji. Eka'ẽ ga hugwi! ei Jesus'ga. Kotihĩ ika'ẽi ga hugwi a'ero.
13 Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: No mesmo instante a lepra desapareceu.
14 Jesus'ga e'i ga pe: —Teremombe'ui tuhẽ ti ojipe'g̃a pe, ei ga. Eho ti ejipiuka ikwava'ẽhara'ga pe oka'ẽ jijagwa javo. Emondo tehe ti mbatepyryva ga pe tokwava'ẽ ti ga Tupana'ga pe okovo Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi – kiroki a'ea omombe'u ika'ẽagwera. Nde imondorame ga pe po ti pevove'g̃a nde repiagi nehẽ. A'ero po ti g̃a ikwahavi nehẽ gajagwa oka'ẽ javo. Nahã Jesus'ga ei po g̃a nanhimombe'umbe'ui ojipe'g̃a pe hamo javo novĩa.
14 Então Jesus lhe deu esta ordem:
15 Emo g̃a omombe'umbe'u ojipe'g̃a pe. Kotihĩ a'ero he'yjuhuve'g̃a ikwahavi. Koji'i reki g̃a uhu Jesus'ga rendupota onhipohanoanog̃uka ga pe.
15 Mas as notícias a respeito de Jesus se espalhavam ainda mais, e muita gente vinha para ouvi-lo e para ser curada das suas doenças.
16 Aerẽ Jesus'ga hoi g̃a hugwi ogwovo ongae'ỹi me. Pevo ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe okovo.
16 Porém Jesus ia para lugares desertos e orava.
17 Aerẽ Jesus'ga g̃a mbo'ea'javame fariseus'g̃a apygi ga pyri upa judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi. G̃ambo'ehara'g̃a ombo'e jipi Moisésva'ea rembikwatijara rehe. Uhu g̃a Galiléiapeve'g̃a cidade hugwi nanani Judéiapeve'g̃a cidade hugwi nanani no. Uhu g̃a cidade hugwi Jerusalém hugwi no. Opopoakara pyvõ Tupana'ga imombigukari Jesus'ga pe karugwara itetirũave'g̃a hugwi.
17 Um dia Jesus estava ensinando, e alguns fariseus e alguns mestres da Lei estavam sentados perto dele. Eles tinham vindo de todas as cidades da Galileia e da Judeia e também de Jerusalém. O poder do Senhor estava com Jesus para que ele curasse os doentes.
18 Nanime jara'g̃a ga reruri itetirũave'ga nomyive'ga gakupeupava pype. Gweroho pota g̃a ga onga pype Jesus'ga pyri novĩa.
18 Alguns homens trouxeram um paralítico deitado numa cama e estavam querendo entrar na casa e colocá-lo diante de Jesus.
19 G̃a ndogwerohoi ga ipype reki Jesus'ga pyri. A'ereki he'yjuhuve'g̃a onhombotymbotyvahi onga pype. Nurã g̃a ga rerojiupiri g̃ajiupihava rupi onga arimo iperehuva'ea arimo. G̃a ipe'ape'ai tujuga apopyra onga arimova'ea japovo ikwara. Ikwara rupi g̃a ga mbojyvi Jesus'ga pyri gakupeupava pype he'yjuhuve'g̃a mbyteri pe.
19 Porém, por causa da multidão, não conseguiram entrar com o paralítico. Então o carregaram para cima do telhado. Fizeram uma abertura nas telhas e o desceram na sua cama em frente de Jesus, no meio das pessoas que estavam ali.
20 G̃a ndepiagame Jesus'ga ei oyvyteri pe: “Ojiko hete g̃a ji rehe ga rerua ji pyri tomopo'ã ti ga ga javo,” ei Jesus'ga oyvyteri pe. —Kwãi, ei Jesus'ga nomyive'ga pe. Kiro nderekote'varuhua mombora nde hugwi. A'ea Jesus'ga ei jihi amombo nderekote'varuhua javo.
20 Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
21 Kiro judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a noarõi Jesus'ga ea fariseus'g̃a pavẽi. —Maranuhũ po Jesus'ga naerũ? ei g̃a ojohupe. Onhimongouhu ga Tupana'ga'java'ero! ei g̃a. A'ereki Jesus'ga e'i nomyive'ga pe: “Amombo ji nderekote'varuhua.” Tupana'ga jate e'i a'ea, ei g̃a. A'ea po Jesus'ga nde'i hamo, ei g̃a.
21 Os mestres da Lei e os fariseus começaram a pensar: — Quem é este homem que
22 Jesus'ga ikwahahetei g̃a nhi'ig̃ame ojohupe. A'ero ga ei g̃a pe: —Maraname pe japyakauhui javo? “Maranameuhũ Jesus'ga euhui a'ea? A'ereki ga Tupana'ga rũi.” Nahã pe pe'e.
22 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
23 A'e ji nomyive'ga pe ko: Amombo ji nderekote'varuhua nde hugwi, ei Jesus'ga g̃a pe. Emo pe ndapehepiagi aherekote'varuhua mombora. A'ero pe ndaperoviari jipopoakara, ei ga g̃a pe. Po ji ei ga pe nehẽ: Epo'ã egwovo, a'ero po ti pe hepiagi gahoa nehẽ. A'ero po ti pe heroviari jipopoakara nehẽ.
23 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
24 —Nurã po ti ji ga mopo'ami kiro tapekwaha ti javo, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. A'ero po ti pe ei nehẽ: “Tupana'ga ombuhuruka tuhẽ Jesus'ga avo yvya koty ga mongovouka yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua momboharamo,” ei Jesus'ga g̃a pe. Nurã Jesus'ga ei nomyive'ga pe: —Kiro ji ei nde ve: Epo'ã ti ejikupeupava rerogwovo enhonga pe, ei Jesus'ga ga monhimohig̃atuavo.
24 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
25 Nanime nomyive'ga po'ami pevove'g̃a gwepiagame onhimongyavo. Ga ipyhygi ojikupeupava herogwovo g̃wonga pe Tupana'ga mboheteavo.
25 No mesmo instante o homem se levantou diante de todos, pegou a cama e foi para casa, louvando a Deus.
26 Onhimomby'a pa g̃a okyhyjiheteavo. A'ero g̃a Tupana'ga mbohetei. —Korogwe nhande hepiagi ahemonhimomby'ava'ea, ei g̃a ojohupe.
26 Todos ficaram muito admirados; e, cheios de medo, louvaram a Deus, dizendo: — Que coisa maravilhosa nós vimos hoje!
27 Aerẽ Jesus'ga hoi cidade hugwi. Ogwovo Jesus'ga gwepia itambere'ia mono'õhara'ga Levi'ga. Itambere'ia ryrua pype Levi'ga õi ipyhyga itambere'ia judeus'g̃a hugwi imono'og̃a governo pe. Ga pe Jesus'ga ei: —Herejo ti ji rupi ekovo nhiremimbo'eharamo.
27 Depois disso Jesus saiu e viu um cobrador de impostos, chamado Levi , sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse:
28 A'ero Levi'ga oapoa rejapavi opo'ama ogwovo Jesus'ga rupi okovo garemimbo'eharamo. Nomono'og̃a'javi ga itambere'ia governo pe.
28 Levi se levantou, deixou tudo e seguiu Jesus.
29 Jesus'ga pe ga japoi toryva g̃wonga pype. Hehanhuhũva'ea ga oapo. He'yjuhuve'g̃a nduri itambere'ia mono'õhara'g̃a ojipe'g̃a pavẽi. A'ero g̃a apygi i'gwovo Jesus'ga pyri Levi'ga pyri no. Judeus'g̃a e'i g̃a pe jipi g̃a ko okote'varuhuva'ero hendukatue'yma Moisésva'ea remimbo'eagwera javo. G̃ahã uhu Jesus'ga pyri i'gwovo.
29 Então Levi fez para Jesus uma grande festa na sua casa. Havia ali muitos cobradores de impostos, e outras pessoas estavam sentadas com eles.
30 A'ero fariseus'g̃a ndopotari judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi. G̃ambo'ehara'g̃a ko fariseus'g̃a no. Fariseus'g̃a ei Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a pe: —Maranameuhũ pe i'uuhui nanongara'g̃a pyri itambere'ia mono'õhara'g̃a pyri okote'varuhuve'g̃a pyri no? ei g̃a.
30 Os fariseus e os mestres da Lei, que eram do partido dos fariseus, ficaram zangados com os discípulos de Jesus e perguntaram: — Por que vocês comem e bebem com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
31 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe: —Kiroki g̃a e'i ojive: “Nanhitetirũi ji” – g̃ahã ahepohanohara'ga ndopokogi g̃a pohanog̃e'yma. Kiroki g̃a e'i ojive: “Nhitetirũa ji” – g̃ahã ahepohanohara'ga g̃a pokogi g̃a pohanog̃a. Na jitehe ji okote'varuhuve'g̃a pokogi jijihe'a g̃a ndehe topohi ti g̃a okote'varuhua hugwi javo, ei Jesus'ga.
31 Jesus respondeu:
32 —A'ereki a'ea rehe ji ajo yvya koty tapoko ti ji g̃a javo – kiroki g̃a e'i ojive: “Ako te'varuhu ji. Marã po ti ji ve a'ero nehẽ?” Ta'e ti ji g̃a pe: Perojijyi ti pejeaporog̃ita a'ero. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejikoga Tupana'ga rehe. Nahã ti ji ta'e okote'varuhuve'g̃a pe. Ojipe'g̃a pyri rũi ji ajo javo – kiroki g̃a e'i ojive: “Jipyry hete ji.”
32 Eu não vim para
33 G̃a e'i ga pe: —Nane'ymi João Batista'ga remimbo'ehara'g̃a ndo'ui xanhi'ĩ ti Tupana'ga pe javo. Na jitehe fariseus'g̃a nemimbo'ehara'g̃a ndo'ui xanhi'ĩ ti Tupana'ga pe javo. Neremimbo'ehara'g̃a ki a'e te nane'ymi o'u reki. Maraname ore ja rũi g̃a ndekoi? ei g̃a Jesus'ga pe.
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: — Os discípulos de João Batista jejuam muitas vezes e fazem orações, e os discípulos dos
34 A'ero Jesus'ga ei a'ea kwahavuka g̃a pe: —Kiro ji hẽarembirekoruama'ga mombe'ui pe me, ei Jesus'ga. Uhu hẽarembirekohava apiavo. A'ero g̃a i'ui gworygworyvamo ga rehe okovo ga pyri toryva rupi – kiroki g̃a ojikoty'a ga pavẽi. Po ahe nde'i te g̃a pe a'ero: “Tape'ui ti.” Ahe erame a'ea po g̃a ndokoi ahenhi'ig̃a rupi, ei Jesus'ga.
34 Jesus respondeu:
35 Aerẽ po ti tiruahũve'g̃a hẽarembirekoruama'ga rerohoi nehẽ. Kiroki g̃a ojikoty'a ga pavẽi – g̃a hugwi po ti g̃a ga rerohoi nehẽ. A'ero po ti g̃a ndo'ua'javi nehẽ. A'ea Jesus'ga ei ikwahavuka g̃a pe onhimombe'gwovo g̃wemimbo'ehara'g̃a mombe'gwovo no.
35 Mas chegará o tempo em que o noivo será tirado do meio deles; então sim eles vão jejuar!
36 Kiro Jesus'ga imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe. G̃a mbo'eavo ga ei: —Po ahe oapokatua'ja pota tapy'ynhapirymyana, a'ero ahe ndohaygwe'rogi tapy'ynhapirapyahua imondovo tapy'ynhapirymyana itararaga rehe imboja hehe, ei Jesus'ga. Ahe haygwe'rogame ipyahuva'ea tamboja ymyahũva'ea rehe javo, a'ero ahe imbotegwetei ipyahuva'ea. Ipyahuva'ea ndojihe'akatujuhu ymyahũva'ea rehe no, ei Jesus'ga.
36 Jesus fez também esta comparação:
37 —Vinho aporame ahe ndoheka'vogi vinhopyahua hyruymyana pype mbiara pirymyana pype, ei Jesus'ga. Po ahe heka'vogi vinhopyahua ipirymyana pype, a'ero vinho imombugi ipirymyana otururupava jugwi. Nahã vinho imbotegwetei mbiara pira.
37 Ninguém põe vinho novo em
38 Ipipyahua pype tuhẽ ahe toheka'vo vinhopyahua, ei Jesus'ga.
38 Não. Vinho novo deve ser posto em odres novos.
39 Kiroki ga o'uo'u vinhoymyana – ga ndougwei vinhopyahua. A'ereki ga e'i: “Pyry hete nhymyana,” ei ga, ei Jesus'ga. A'ea ojo'java'ea Jesus'ga omombe'u ahe ndopotari morog̃itapyahua morog̃itaymyana ipotarame javo.
39 E ninguém quer vinho novo depois de beber vinho velho, pois diz: “O vinho velho é melhor.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.