Lucas 22
Tenharim NT (PAH_TBL) vs ARA
1 Kiro judeus'g̃a japoi g̃werĩ toryva – kiroki toryva pe g̃a ei: Páscoa. Toryvi pe g̃a i'ui pão ndovuriva'ea.
1 Estava próxima a Festa dos Pães Asmos, chamada Páscoa.
2 Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a e'i judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi: —Marã po ti nhande Jesus'ga jukaukari nehẽ? Nahã g̃a ei novĩa. Emo g̃a okyhyji ojatykave'g̃a hugwi. A'ereki ojatykave'g̃a oarõ hete Jesus'ga onhimongyavo.
2 Preocupavam-se os principais sacerdotes e os escribas em como tirar a vida a Jesus; porque temiam o povo.
3 Kiro Satanás'ga Judasva'ea pojykai. Judas Iscariotes, ei g̃a ahe ve. Ahe ko Jesus'ga remimbo'eharava'ea dozeve'g̃a pyteripeva'ea novĩa.
3 Ora, Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze.
4 Judasva'ea hoi Jesus'ga hugwi ogwovo ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pyri guardas'g̃a pyri no – kiroki guardas'g̃a gwepia katu judeus'g̃a jatykahavuhua. Ovahemame g̃a pyri ahe ei g̃a pe: —Tapyhyguka ti ji Jesus'ga mondovouka pe me. Marã po ti a'ero nehẽ? A'ea ahe ei g̃a pe g̃a monhi'ig̃a a'ea rehe.
4 Este foi entender-se com os principais sacerdotes e os capitães sobre como lhes entregaria a Jesus;
5 Horyory g̃a ahe renduvame. A'ero g̃a ei ahe ve: —Toromondo ti itambere'ia nde ve a'ero.
5 então, eles se alegraram e combinaram em lhe dar dinheiro.
6 —Kwa, ei ahe. Apyhyguka po ti ji ga pe me nehẽ, ei ahe herogwovo. Aerẽ ahe ei oyvyteri pe gweaporog̃itaro: “Marag̃atu po ti ji Jesus'ga rerekoukari ga pyhygauka g̃a pe ojatykave'g̃a ndakykweri nehẽ?” ei ahe oyvyteri pe.
6 Judas concordou e buscava uma boa ocasião de lho entregar sem tumulto.
7 Aerẽ kiro toryva Páscoa. A'ea rupi jitehe nanani judeus'g̃a i'ui pão ndovuriva'ea. A'ea rupi jitehe g̃a ojuka mbatepyryva cordeiro.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães Asmos, em que importava comemorar a Páscoa.
8 Nurã Jesus'ga ei Pedro'ga pe João'ga pe no: —Peho ti imboavujikwea mbatera nhande ve ti'u ti Páscoa rupi, ei ga.
8 Jesus, pois, enviou Pedro e João, dizendo: Ide preparar-nos a Páscoa para que a comamos.
9 A'ero g̃a ei ga pe: —Mome po ti ore hoi mbatera mboavujikwea nehẽ?
9 Eles lhe perguntaram: Onde queres que a preparemos?
10 A'ero ga ei g̃a pe: —Ji rendu ti. Peho ti cidade pe. Pe horame po ti akwaimbae'ga pe novatĩ yhya rerua yhya reruhava pype nehẽ. Peho ti ga reviri. Ga horame onga pype ti peho ga reviri ipype no.
10 Então, lhes explicou Jesus: Ao entrardes na cidade, encontrareis um homem com um cântaro de água; segui-o até à casa em que ele entrar
11 Pe'ji ti onga jara'ga pe: “Nhanembo'ehara'ga ei nde ve: ‘Mome po hyrua ruvi? Ta'u ti mbatera ipype nhiremimbo'ehara'g̃a pavẽi Páscoa rupi,’ ei nhanembo'ehara'ga nde ve.” A'ea ti pe'ji ga pe, ei Jesus'ga.
11 e dizei ao dono da casa: O Mestre manda perguntar-te: Onde é o aposento no qual hei de comer a Páscoa com os meus discípulos?
12 A'ero po ti ga hepiukari pe me hyruhua i'ukava ruhava onga jo'ari pe nehẽ. Pevo ti pemboavujikwe. A'ea Jesus'ga ei Pedro'ga pe João'ga pe g̃a mondovo.
12 Ele vos mostrará um espaçoso cenáculo mobilado; ali fazei os preparativos.
13 A'ero g̃a hoi cidade pe hepiapava garemimombe'ua. A'ero g̃a japoi mbatera imboavujikwea Páscoa rupi okovo Jesus'ga nhi'ig̃a rupi. A'ero Jesus'g̃a hoi pevo no ovahema.
13 E, indo, tudo encontraram como Jesus lhes dissera e prepararam a Páscoa.
14 Kiro g̃a o'u g̃werĩ. A'ero Jesus'ga apygi mesa pyri. Dozeve'g̃a gamoirũhara'g̃a oapy ga pyri mesa pyri.
14 Chegada a hora, pôs-se Jesus à mesa, e com ele os apóstolos.
15 Kiro ga ei g̃a pe: —Kirog̃weva'ea rupi ji a'u pota hete mbatera pe pavẽi Páscoa rupi jijukahava renonde.
15 E disse-lhes: Tenho desejado ansiosamente comer convosco esta Páscoa, antes do meu sofrimento.
16 A'ereki a'e ji pe me: Kirẽ po ti ji nda'ua'javi te Páscoa rupi nehẽ. Aerẽ nhanderuvihavuhuhetero Tupana'ga imondopavame g̃wemimbotarimova'ea rupi jate po ti gareheve'g̃a mbopiro'ypahava apiavo ihoi nehẽ. A'ea rupi po ti ji japoi toryva jiroryvamo g̃a pavẽi nehẽ, ei Jesus'ga.
16 Pois vos digo que nunca mais a comerei, até que ela se cumpra no reino de Deus.
17 Copo ga ipyhygi. Ipype oko vinho. Hehe ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe nde pyry hete nde imbuhua ore ve javo. Onhi'ig̃irẽ ga pe ga ei omoirũhara'g̃a pe: —Koro, ei ga g̃a pe imondovo copo g̃a pe. Pema'ema'ẽ ti pejive i'gwoi'gwovo, ei Jesus'ga g̃a pe.
17 E, tomando um cálice, havendo dado graças, disse: Recebei e reparti entre vós;
18 A'e ji pe me: Nda'ua'javi te po ti ji vinho nehẽ, ei Jesus'ga. Aerẽ huvihavuhuhetero Tupana'ga imondopavame g̃wemimbotarimova'ea rupi jate po ti ji japoi toryva jiroryvamo gareheve'g̃a pavẽi nehẽ, ei Jesus'ga.
18 pois vos digo que, de agora em diante, não mais beberei do fruto da videira, até que venha o reino de Deus.
19 Kiro ga ipyhygi pão. Hehe ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe ndepyry hete nde imbuhua ore ve javo. Onhi'ig̃irẽ ga haygwe'rogwe'rogi pão imondomondovo omoirũhara'g̃a pe pe'u ti javo. A'ero ga ei: —A'ea ko jira'oa, ei ga imondomondovo pão g̃a pe. Aere'ĩ po ti hajiheve'g̃a ji pyhygi nehẽ ojigwaraita jira'oa rehe ji jukavo nehẽ. Nahã po ti ji manoi pe me pendepykaramo nehẽ. Ji manorẽ nahã ti pe'ua'ja'ja ojipea pão imoka'nhyme'yma nhimanoa pe me nehẽ, ei Jesus'ga.
19 E, tomando um pão, tendo dado graças, o partiu e lhes deu, dizendo: Isto é o meu corpo oferecido por vós; fazei isto em memória de mim.
20 Aerẽ g̃a i'ui mbatera imboavujikweva'ea. G̃a i'urẽ mbatera ga ipyhygi copo. Oko vinho ipype. Kiro ga imondoi vinho g̃a pe. A'ero ga ei: —A'ea ko jirekoa, ei ga imondovo vinho g̃a pe. Aheka'voguka po ti ji jirekoa g̃a pe jijukauka nehẽ. Nahã po ti ji manoi yvyakotyve'g̃a ndepyga nehẽ. A'ereki Tupana'ga ipyahuva'ea mombe'gwovo e'i: “Garekoa reka'vogame po ti ji imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi,” ei ga. Nurã jirekoa reka'voga g̃waramo a'iti hete tuhẽ po ti Tupana'ga imombori pendekote'varuhua pe hugwi nehẽ g̃wembi'ea rupi nehẽ, ei Jesus'ga.
20 Semelhantemente, depois de cear, tomou o cálice, dizendo: Este é o cálice da nova aliança no meu sangue derramado em favor de vós.
21 —Pehepia ti! Kiroki ga ji pyhyguka g̃werĩ jijukahara'g̃a pe – gaha oapy ji pyri imondovo opoa mesa rehe!
21 Todavia, a mão do traidor está comigo à mesa.
22 A'iti a. Tamano ti ji yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. A'ereki Tupana'ga e'i ymyahũ aerẽ ti emano javo ji ve. Ga pe – kiroki ga ji pyhyguka ji mondovouka jijukahara'g̃a pe – ga pe po ti tiruahũ hete nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
22 Porque o Filho do Homem, na verdade, vai segundo o que está determinado, mas ai daquele por intermédio de quem ele está sendo traído!
23 A'ero g̃a eg̃a'ei ojohupe: —Manamo po ti nhande Jesus'ga pyhygukari nehẽ? ei g̃a ojohupe onhimomby'avo.
23 Então, começaram a indagar entre si quem seria, dentre eles, o que estava para fazer isto.
24 Aere'ĩ Jesus'ga moirũhara'g̃a jogwayvari ojogwehe. Ojohupe g̃a ei: —Manamo nhande johe?
24 Suscitaram também entre si uma discussão sobre qual deles parecia ser o maior.
25 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe: —Judeus'g̃arũive'g̃a nduvihavuhu'g̃a ipopoaka okote'varuhuavo ogwyripeve'g̃a pe g̃a mboporavykyheteavo ojive. Jara'g̃a inog̃i ojihe Ahepokohara. Nahã g̃a ipotari ojeraramo onhimboheteavo ji apoko jigwyripeve'g̃a javo tehe, ei Jesus'ga g̃a pe.
25 Mas Jesus lhes disse: Os reis dos povos dominam sobre eles, e os que exercem autoridade são chamados benfeitores.
26 —G̃a ja rũi ti pejogwereko pejikovo g̃waramo jireheva'ero. Kiroki ga oko penduvihavamo jireheva'ero – gaha ti toko pejipyrive'ga ja, ei Jesus'ga.
26 Mas vós não sois assim; pelo contrário, o maior entre vós seja como o menor; e aquele que dirige seja como o que serve.
27 Manamo g̃a johe? ei Jesus'ga. Mara'ngu po pe javo: “Kiroki ga oapy na'ẽ i'gwovo mbatera ojipyrive'g̃a imboavujikwerirẽ ga pe”? Mara'ngu po pe javo: “Kiroki ga omboavujikwe mbatera imondovo mesa rehe to'u na'ẽ ojipe'g̃a aerẽ jihi javo”? Marãi pe? ei Jesus'ga. Manamo g̃a johe? —Jihi amombe'u pe me: Gaha – kiroki ga oapy i'gwovo na'ẽ – gaha oko g̃a hohe pa. Na tuhẽ. Jihi ako penduvihavamo. Emo pepyrive'ga ja reki ji pe pokogi, ei Jesus'ga.
27 Pois qual é maior: quem está à mesa ou quem serve? Porventura, não é quem está à mesa? Pois, no meio de vós, eu sou como quem serve.
28 —Pehe ag̃wamo vehevi pepyta ji moiruamo jipi pepohire'yma ji hugwi hahyrame ji ve.
28 Vós sois os que tendes permanecido comigo nas minhas tentações.
29 Nurã po ti ji tuhẽ pe mongoi nehẽ peko ti huvihavuhuro javo. Tupana'ga jiruva'ga ei ji ve: “Ereko ti nde g̃anduvihavuhuhetero nehẽ.” Nahã ga ei ji ve. Na jitehe po ti ji pe mongoi nehẽ peko ti huvihavuhuro javo.
29 Assim como meu Pai me confiou um reino, eu vo-lo confio,
30 —A'ero po ti pe i'ui jiapoa pyri mesa pyri ji rekorame yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero nehẽ. Pe po ti peapy ikatuva'ea rehe huvihavuhu'g̃a apykava rehe nehẽ pejikovo peje'yja'g̃a nduvihavuhuro Israelva'ea rakykwepohara'g̃a nduvihavuhuro. Doze ko g̃a oko huvihavamo ojiheve'g̃a pavẽi pende'yja'g̃a israelitas'g̃a. Pehe po ti peapy oina nehẽ xa'e ti g̃a pe g̃andeaporog̃ita rehe javo, ei Jesus'ga omoirũhara'g̃a pe.
30 para que comais e bebais à minha mesa no meu reino; e vos assentareis em tronos para julgar as doze tribos de Israel.
31 Kiro Jesus'ga ei Simão Pedro'ga pe: —Simão, ei Jesus'ga. Ehendu hete. Ombogwa ahe trigo yrupema pyvõ tape'a ti ji ite'varuhuva'ea ikatuva'ea hugwi javo. Na jitehe Satanás'ga pe nderekopotari tahepia ti ji g̃ajikoga Jesus'ga rehe javo. A'ero Tupana'ga ei Satanás'ga pe: “Ehepia ti g̃ajikoga a'ero,” ei ga. Kiro po ti Satanás'ga pe nderekoi pe mbopohipota ji hugwi a'ero nehẽ ojigwaraita pe ndehe nehẽ, ei Jesus'ga Simão Pedro'ga pe.
31 Simão, Simão, eis que Satanás vos reclamou para vos peneirar como trigo!
32 —Ji ikwahavame Satanás'ga penderekopotara, ji nhi'ig̃i Tupana'ga pe nde mombe'gwovo ga pe nde repyga, ei Jesus'ga Simão'ga pe. A'e ji ga pe: Tojiko hete jitehe ti Simão'ga ji rehe nehẽ. Terembojikopigukari ti ga Satanás'ga pe a'ero. A'ea ji ei Tupana'ga pe, ei Jesus'ga Simão Pedro'ga pe. A'ereki hahy hete nde ve Satanás'ga nde mbopohirame. Aerẽ po ti nde reaporog̃itakatua'javamo ejikoga ji rehe nehẽ. Kirẽ ti enhi'ĩ g̃a pe nemoirũhara'g̃a pe g̃a mbovy'a g̃a monhimomiranama – kiroki avove'g̃a nhiremimbo'ehara'g̃a, ei Jesus'ga Simão Pedro'ga pe.
32 Eu, porém, roguei por ti, para que a tua fé não desfaleça; tu, pois, quando te converteres, fortalece os teus irmãos.
33 A'ero Simão'ga ei Jesus'ga pe opojykaharete'ga pe: —Nde pavẽi po ti ji hoi nehẽ. Po ti g̃a nde mongi cadeia pype nehẽ, na g̃a ji mongi a'ero nehẽ no. Po ti g̃a nde jukai nehẽ, na g̃a ji jukai a'ero nehẽ no, ei ga.
33 Ele, porém, respondeu: Senhor, estou pronto a ir contigo, tanto para a prisão como para a morte.
34 —Pedro, ei Jesus'ga Simão Pedro'ga pe. A'e ji nde ve: Kiro ypytunimo po ti nde ei ji ve nehẽ: “Ji ndakwahavi Jesus'ga.” Três po ti nde ea'jaa'javi a'ea ji ve inamutig̃a nhi'ig̃a renonde nehẽ, ei Jesus'ga Pedro'ga pe.
34 Mas Jesus lhe disse: Afirmo-te, Pedro, que, hoje, três vezes negarás que me conheces, antes que o galo cante.
35 Kiro Jesus'ga ei omoirũhara'g̃a pe: —Ymya'ĩ ji pe mondoukari Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovouka ahe ve. A'ea rupi a'e ji pe me: Taperohoi ti itambere'ia, sacola, sandálias irũa. Marã pe me a'ea rupi raikwehe? Napembateri? Marã pe ndekoi raikwehe? A'ero g̃a ei ga pe: —Orogwereko ore a'ea rupi, ei g̃a.
35 A seguir, Jesus lhes perguntou: Quando vos mandei sem bolsa, sem alforje e sem sandálias, faltou-vos, porventura, alguma coisa? Nada, disseram eles.
36 —Kiro hajihea ji imombe'ui pe me, ei Jesus'ga g̃a pe. Po pe pereko itambere'ia, a'ero ti peroho. Po pe pereko sacola, a'ero ti peroho. Po pe ndaperekoi itakyhea'javuhuva'ea, a'ero ti pemondo peapoa pepira arimova'ea paletó ipyhyga itambere'ia. A'ero ti pepyhy itakyhea'javuhuva'ea pejive itambere'ia rehe.
36 Então, lhes disse: Agora, porém, quem tem bolsa, tome-a, como também o alforje; e o que não tem espada, venda a sua capa e compre uma.
37 A'ereki ji a'e pe me: Kiro po ti nhimombe'ua po'ruavo toho nehẽ – kiroki Tupana'ga rembikwatijarukara e'i: “Ga jukauka po ti g̃a ei nehẽ: ‘Ga ko okote'varuhu’.” A'ea ikwatijaripyra e'i ji mombe'gwovo, ei Jesus'ga. Nahã kiro hekoi nehẽ. A'ereki ji ahygahi pa g̃werĩ nhimombe'ua rehe, ei Jesus'ga.
37 Pois vos digo que importa que se cumpra em mim o que está escrito:
38 A'ero Jesus'ga moirũhara'g̃a ei Jesus'ga pe: —Ehepia orepojykaharetero, ei g̃a. Agwa ko mokõi itakyhea'javuhuva'ea. A'ero ga ei g̃a pe: —Kirupi te!
38 Então, lhe disseram: Senhor, eis aqui duas espadas! Respondeu-lhes: Basta!
39 Kiro ga hoi ogwovo yvytyri pe oliveiras ndyvi pe monte das Oliveiras pe. Oho ga pevo jipi. Kiro garemimbo'ehara'g̃a hoi ga rupi.
39 E, saindo, foi, como de costume, para o monte das Oliveiras; e os discípulos o acompanharam.
40 Ovahemame pevo Jesus'ga ei g̃a pe: —Penhi'ĩ ti Tupana'ga pe. Pe'ji ti ga pe: “Ore poko ti torokote'varuhupotaryme ti.” Nahã ti pe'ji Tupana'ga pe, ei Jesus'ga.
40 Chegando ao lugar escolhido, Jesus lhes disse: Orai, para que não entreis em tentação.
41 Hehemo'i ga hoi g̃a hugwi g̃wenypy'anduruga tanhi'ĩ ti Tupana'ga pe javo. Onhi'ĩ ga ga pe a'ero.
41 Ele, por sua vez, se afastou, cerca de um tiro de pedra, e, de joelhos, orava,
42 —Apĩ, ei ga Tupana'ga pe. Nde ipotarame ti terembuhurukari hahyva'ea ji ve ji jukaukare'yma g̃a pe. Emo nhiremimbotarimova'ea rupi rũi ji tako, a'e reki nde ve. Po nde erepota nhimanoa tamano ti ji a'ero, ei Jesus'ga Tupana'ga pe.
42 dizendo: Pai, se queres, passa de mim este cálice; contudo, não se faça a minha vontade, e sim a tua.
43 Kiro Tupana'gapyrive'ga jipiukari Jesus'ga pe ua yvaga hugwi Jesus'ga mbopopoaka.
43 [Então, lhe apareceu um anjo do céu que o confortava.
44 Hahy hete Jesus'ga yvyteri pe ga rekoveveuhuavo g̃waramo. Nurã ga nhi'ĩhetei Tupana'ga pe. Gwy'ajyguhu ga. Otururu hete ga hugwi yvyvo gary'aja. Garekoa ja hete itururui.
44 E, estando em agonia, orava mais intensamente. E aconteceu que o seu suor se tornou como gotas de sangue caindo sobre a terra.]
45 Aerẽ ga nhi'imbavi Tupana'ga pe opo'ama'java ojivya g̃wemimbo'ehara'g̃a pyri g̃a ndepiaga. Oki g̃a g̃we'ouhũro okoveveuhuavo g̃waramo.
45 Levantando-se da oração, foi ter com os discípulos, e os achou dormindo de tristeza,
46 A'ero ga ei g̃a pe: —Maraname pe kiri? Pevy ti penhinhi'ig̃a Tupana'ga pe. Pe'ji ti ga pe: “Ore poko ti torokote'varuhupotaryme ti.” Nahã ti pe'ji Tupana'ga pe, ei Jesus'ga g̃a pe.
46 e disse-lhes: Por que estais dormindo? Levantai-vos e orai, para que não entreis em tentação.
47 Ga nhi'imbige'ymame nanime he'yive'g̃a nduri. Judasva'ea ruri g̃a nenonde g̃a nderua g̃a nderovahema. Judasva'ea ko Jesus'ga remimbo'eharava'ea dozeve'g̃a pyteripeva'ea. Kiro ahe ruri Jesus'ga beijavo.
47 Falava ele ainda, quando chegou uma multidão; e um dos doze, o chamado Judas, que vinha à frente deles, aproximou-se de Jesus para o beijar.
48 —Judas, ei Jesus'ga ahe ve. Ji beijavo nde ruri. Nahã nde ji repiukari g̃a pe naerũ togweroho ti g̃a ga javo? ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.
48 Jesus, porém, lhe disse: Judas, com um beijo trais o Filho do Homem?
49 Hepiagame Jesus'gapavẽive'g̃a ei oyvyteri pe: “Kiro po ti g̃a Jesus'ga pyhygi!” ei g̃a. A'ero g̃a ei Jesus'ga pe: —Marã? Torokyti g̃a itakyhea'javuhuva'ea pyvõ a'ero naerũ? ei g̃a Jesus'ga pe.
49 Os que estavam ao redor dele, vendo o que ia suceder, perguntaram: Senhor, feriremos à espada?
50 Nanime Jesus'gapavẽive'g̃a pyteripeve'ga imondoi itakyhea'javuhuva'ea ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'gapyrive'ga apiavo ga nambi'oga gajohukoty rũi.
50 Um deles feriu o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha direita.
51 A'ero Jesus'ga ei onhipavẽive'ga pe: —Kirupi te! Jesus'ga pokogi ganamihymuhũa rehe ganambia apokatua'java.
51 Mas Jesus acudiu, dizendo: Deixai, basta. E, tocando-lhe a orelha, o curou.
52 Kiro Jesus'ga nhi'ig̃i ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pe xava'eve'g̃a pe no guardas'g̃a pe no – kiroki guardas'g̃a gwepia katu judeus'g̃a jatykahavuhua. A'ereki g̃a nhaporemo uhu ga pyri tipyhy ti ga javo. G̃a pe Jesus'ga ei: —Amovahĩ po ji governo naerũ? Nurã pe heruri itakyhea'javuhuva'ea mbuahava reheve ji pyhyga naerũ?
52 Então, dirigindo-se Jesus aos principais sacerdotes, capitães do templo e anciãos que vieram prendê-lo, disse: Saístes com espadas e porretes como para deter um salteador?
53 Nane'ymi ji rekoi pe pavẽi nhandejatykahavuhua pype templo pype ikwehe'i. A'ea rupi pe ndajipyhygi, ei Jesus'ga. Korogwe Tupana'ga ji pyhygukari pe me. Diabo'ga omondomondo ypytunarupive'g̃a'jave'g̃a. Gaha pe mbuhu ji pyhypota, ei Jesus'ga g̃a pe.
53 Diariamente, estando eu convosco no templo, não pusestes as mãos sobre mim. Esta, porém, é a vossa hora e o poder das trevas.
54 A'ero g̃a ga pyhygi ga rerogwovo. Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga rongauhu pe g̃a ga rerohoi ga rerovahema. Ga reviri Pedro'ga hoi onhimboyha'iavo ga hugwi tajipyhygyme ti g̃a javo.
54 Então, prendendo-o, o levaram e o introduziram na casa do sumo sacerdote. Pedro seguia de longe.
55 Imondygirẽ tata okara pyteri pe g̃a oapy ojogwerekovo ipyri. A'ero Pedro'ga oapy g̃a pyri no.
55 E, quando acenderam fogo no meio do pátio e juntos se assentaram, Pedro tomou lugar entre eles.
56 Ga apygame pevo tata pyri ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'gapyrivehẽa ga repiagi. Hẽa gwepia hete ga. A'ero hẽa ei ga mombe'gwovo: —Agwa'ga ko Jesus'ga pavẽive'ga no, ei hẽa.
56 Entrementes, uma criada, vendo-o assentado perto do fogo, fitando-o, disse: Este também estava com ele.
57 Pedro'ga nonhimombe'ui reki. —Kunha, ei ga hẽa pe. Ji ndakwahavi ga, ei ga o'mbero.
57 Mas Pedro negava, dizendo: Mulher, não o conheço.
58 Aere'ĩ ojipe'ga ga repiagi. Pedro'ga pe ga ei: —Ndehe no Jesus'ga pavẽiva'ea. A'ero Pedro'ga ei ga pe o'mbero: —Ji rũi ko! ei ga.
58 Pouco depois, vendo-o outro, disse: Também tu és dos tais. Pedro, porém, protestava: Homem, não sou.
59 Aerẽ uma hora ikwavame ojipe'ga ehetei Pedro'ga mombe'gwovo: —Ga tuhẽ Jesus'ga pavẽive'ga no. A'iti a. A'ereki ga Galiléiapeva'ero oko, ei ga.
59 E, tendo passado cerca de uma hora, outro afirmava, dizendo: Também este, verdadeiramente, estava com ele, porque também é galileu.
60 A'ero Pedro'ga ei: —Gara pe nde ei? A'ereki ji ndakwahavi, ei ga. Ga nhi'imbige'ymame kotihĩ inamutig̃a nhi'ig̃i.
60 Mas Pedro insistia: Homem, não compreendo o que dizes. E logo, estando ele ainda a falar, cantou o galo.
61 A'ero nhandepojykaharete'ga Jesus'ga pyryrymi Pedro'ga repiaga. A'ero Pedro'ga ikwahava'javi ga'eagwera ojive. A'ereki Jesus'ga e'i jipe ga pe: “Kiro ypytunimo po ti nde ei ji ve nehẽ ji ndakwahavi Jesus'ga javo. Três po ti nde ea'jaa'javi a'ea ji ve inamutig̃a nhi'ig̃a renonde nehẽ,” e'i jipe Jesus'ga ga pe.
61 Então, voltando-se o Senhor, fixou os olhos em Pedro, e Pedro se lembrou da palavra do Senhor, como lhe dissera: Hoje, três vezes me negarás, antes de cantar o galo.
62 Jesus'ga eagwera kwahava'javame Pedro'ga hoi ogwovo. Ga ojehe'o ranuhũ.
62 Então, Pedro, saindo dali, chorou amargamente.
63 Kiroki g̃a Jesus'ga mombyta ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga ronga pype – kiro g̃a eg̃a'ei ga pe ga jagajaita ga nupanupamo.
63 Os que detinham Jesus zombavam dele, davam-lhe pancadas e,
64 Tohepiagyme ti ga javo g̃a ga reakwapygi. A'ero garova nupãrame g̃a ei ga pe: —Eko ti Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga ja. Emombe'u ti mbatera ore ve a'ero. Ma'g̃a nde nupã?
64 vendando-lhe os olhos, diziam: Profetiza-nos: quem é que te bateu?
65 Nahanahã g̃a ete'varuhui Jesus'ga pe ga mbotegweteavo.
65 E muitas outras coisas diziam contra ele, blasfemando.
66 Iko'emame xava'eve'g̃a nhimono'og̃i ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pavẽi judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi no. G̃a ko judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a. Kiro g̃a Jesus'ga mbuhurukari gwovai pyteri pe. Ga pe g̃a ei:
66 Logo que amanheceu, reuniu-se a assembleia dos anciãos do povo, tanto os principais sacerdotes como os escribas, e o conduziram ao Sinédrio, onde lhe disseram:
67 —Enhimombe'u ti ore ve. Ma gara ndehe? Nde ko Cristo Tupana'ga remimbuhurukara? Nde ko Cristo rũi? Emombe'u ti ore ve, ei g̃a. A'ero Jesus'ga ei g̃a pe: —Po ji ei pe me: Jihi Cristoramo, a'ero po ti pe ndaperoviari nhinhi'ig̃a nehẽ.
67 Se tu és o Cristo, dize-nos. Então, Jesus lhes respondeu: Se vo-lo disser, não o acreditareis;
68 Po ji ei pe me: Pemombe'u ti mbatera ji ve, a'ero po ti pe napemombe'ui ji ve nehẽ. Pe napenhimohemukari nehẽ no.
68 também, se vos perguntar, de nenhum modo me respondereis.
69 Aere'ĩ po ti ji apygi avuirama ipopoakaheteve'ga pyri Tupana'ga pyri gajohukoty rũi jitekovo huvihavamo nehẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga.
69 Desde agora, estará sentado o Filho do Homem à direita do Todo-Poderoso Deus.
70 A'ero g̃a epavi ga pe: —Marãi po nde? Nde ko Tupana'ga ra'yra a'ero naerũ? ei g̃a. A'ero ga ei g̃a pe: —Pehe ko pe'ji poha, ei Jesus'ga.
70 Então, disseram todos: Logo, tu és o Filho de Deus? E ele lhes respondeu: Vós dizeis que eu sou.
71 A'ero g̃a ei ojohupe: —Kirupi ojipe'g̃a nemimbojara Jesus'ga rehe a'ero! Ore tuhẽ ga rendu ko. Ga e'i ji Tupana'ga ra'yramo ako javo, ei g̃a ojohupe.
71 Clamaram, pois: Que necessidade mais temos de testemunho? Porque nós mesmos o ouvimos da sua própria boca.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.