Lucas 18
Tenharim NT (PAH_TBL) vs BKJ
1 Kiro Jesus'ga imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe. A'ea pyvõ ga g̃a mbo'ei g̃anhi'ig̃a rehe Tupana'ga pe tapenhi'ĩ jipi pejikweraje'ymamo javo g̃a pe.
1 E ele falou-lhes uma parábola com este fim, de que os homens devem sempre orar e nunca desfalecer,
2 G̃a mbo'eavo hehe ga ei: —Juiz'ga oko cidade pype upa. Ndokoi ga Tupana'ga nhi'ig̃a rupi okyhyjie'yma ga hugwi. Ndojirovagi ga akwaimbae'g̃a koty no okyhyjie'yma g̃a hugwi.
2 dizendo: Havia em uma cidade um juiz que não temia a Deus, nem respeitava os homens;
3 Aherembirekokwerahẽa oko akoja pype cidade pype upa no. Uhuuhura'ja hẽa juiz'ga pyri jipi ja'javo ga pe: “Ji repy ti ga rehe. A'ereki ga ite'varuhu ji ve,” ei hẽa juiz'ga pe jipi.
3 e havia naquela cidade uma viúva; e ela veio a ele, dizendo: Vingue-me do meu adversário.
4 —Ndohepypotari ga hẽa. Ga ndopokona'ẽi hẽa. Aerẽ reki ga ei oyvyteri pe: “Ndakyhyji ji Tupana'ga hugwi akwaimbae'g̃a hugwi no g̃a mbopogwee'yma. Jikyhyjiavo g̃waramo rũi po ti ji aherembirekokwerahẽa pokogi nehẽ.
4 E por algum tempo ele não quis; mas depois ele disse consigo: Ainda que eu não temo a Deus, nem respeito os homens,
5 Nhimbokweraja g̃waramo po ti ji hẽa pokogi nehẽ. Po ti ji ndahepygi hẽa nehẽ, a'ero po ti hẽa ji mohe'ouhũ u'ua ji pyri nehẽ. Kiro po ti ji hẽa repygi a'ero,” ei ga oyvyteri pe, ei Jesus'ga.
5 todavia, como esta viúva me incomoda, vou vingá-la, para que ela não continue a vir me cansar.
6 —Pejapyaka ti juiz'ga nhi'ig̃a rehe ndapyryvive'ga nhi'ig̃a rehe, ei Jesus'ga nhandepojykaharete'ga.
6 E disse o Senhor: Ouvi o que diz o injusto juiz.
7 Marã po ti Tupana'ga hekoi g̃wemimo'ẽhara'g̃a nderekovo nehẽ? Gwepy po ti ga g̃a naerũ? – kiroki g̃a onhi'ĩ hete ga pe arimo ypytunimo no ore poko ti javo. Marãi pe? Mbegwe po ti ga g̃a pokoga nehẽ naerũ? Marãi pe?
7 E Deus não vingará aos seus próprios eleitos, que clamam a ele dia e noite, já que é longânimo para com eles?
8 A'e ji pe me: Ga kaitu g̃a pokogi kotihĩ nehẽ ji mbuhura'java avo yvya koty nehẽ. Ji rura'javame mara'ngu po ti yvyakotyve'g̃a ojikoga ji rehe nehẽ? ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.
8 Eu vos digo que, ele os vingará rapidamente. Quando, porém, vier o Filho do homem, porventura achará fé na terra?
9 Kiro Jesus'ga imombe'ui ojipea ojo'java'ea jara'g̃a pe – kiroki g̃a e'i oyvyteri pe: “Orepyry hete ore. Ojipe'g̃a tiruahumba.” A'ea g̃a ei ojirovage'yma g̃a koty. G̃a pe Jesus'ga ei pehe po ti ji pe mombe'ui kiro javo.
9 E ele falou esta parábola a uns que confiavam em si mesmos, que eles eram justos, e desprezavam os outros:
10 —Mokonha'g̃a oho ojatykahavuhua pype templo pype xanhi'ĩ ti Tupana'ga pe javo. Ojipe'ga ko fariseu'ga. Ojipe'ga ko itambere'ia mono'õhara'ga, ei Jesus'ga.
10 Dois homens subiram ao templo para orar; um fariseu, e o outro publicano.
11 —Fariseu'ga o'ã onhi'ig̃a oyvyteri pe. “Tupana,” ei ga Tupana'ga pe. “Jiroryrory ji nde rehe. A'ereki nde ji mongo ojipe'g̃ahoheva'ero. Nurã g̃a ja rũi ji rekoi. A'ereki g̃ahã ahe moandyandyi ipyhyga g̃ambatera. Ndapyryvi g̃a. Gwereko g̃a ojipe'g̃a nembireko'g̃a. Avove'ga ja rũi itambere'ia mono'õhara'ga ja rũi ji rekoi nohõ.
11 O fariseu, posto em pé, assim orava consigo mesmo: Ó Deus, eu te agradeço, porque não sou como os outros homens, extorsionários, injustos e adúlteros; nem como este publicano.
12 A'u ji cinco jikira rupi. Dois jikira rupi ji nda'ui tanhi'ĩ Tupana'ga pe javo. Nahã ji rekoi jipi. Amondo ji nde ve nhimbatera jipi. Ji herekorame dez mbatera ji amondo nde ve ojipeji,” ei fariseu'ga, ei Jesus'ga ga mombe'gwovo g̃a mbo'eavo.
12 Eu jejuo duas vezes na semana, dou os dízimos de tudo quanto eu possuo.
13 —Itambere'ia mono'õhara'ga ki a'e te irupe ga o'ã ojipe'g̃a hugwi. Ndojovavuri ga hepiage'yma yvaga koty. Onupanupã ga opoti'a opoa pyvõ ovy'are'yma g̃waramo. Tupana'ga pe ga ei: “Tupana, ako te'varuhu ji. Terenhimonha'ngai ji rehe. Ji porogwety kiro!” ei itambere'ia mono'õhara'ga Tupana'ga pe, ei Jesus'ga.
13 E o publicano, estando em pé de longe, não queria levantar seus olhos ao céu, mas batia sobre o seu peito, dizendo: Ó Deus, tem misericórdia de mim, pecador!
14 —A'e katu ji pe me, ei Jesus'ga. Itambere'ia mono'õhara'ga hugwi Tupana'ga imombori garekote'varuhua. A'ero ga jivyrame g̃wonga pe Tupana'ga ei ga mombe'gwovo: “Pyry kiro itambere'ia mono'õhara'ga.” —Ojipe'ga pe fariseu'ga pe Tupana'ga nde'i: “Ndepyry nde.” A'ea rũi Tupana'ga ei. Kiroki ga e'i jihi ko huvihavamo ojipe'g̃a hohe pa javo – po ga ei a'ea onhimboheteavo onhimongovo aha huvihavamo, a'ero po ti Tupana'ga ei ga pe nehẽ: “Nderekoi nde huvihavamo. Nerenhimbohetei po nde hamo a'ero.” A'ea po ti Tupana'ga ei ga pe nehẽ, ei Jesus'ga. —Po ga nonhimbohetei ojipe'g̃a nderekokatuavo, a'ero po ti Tupana'ga ei ga pe nehẽ: “Eko ti huvihavamo.” A'ea po ti Tupana'ga ei ga pe nehẽ, ei Jesus'ga.
14 Eu vos digo que este homem desceu justificado para sua casa, em vez do outro; porque todo o que a si mesmo se exaltar será humilhado, e o que a si mesmo se humilhar será exaltado.
15 Aerẽ tayri'g̃a no, ojipe'g̃a g̃a nderuri Jesus'ga pyri topoko ti ga g̃a ndehe imombyryva g̃a pe javo. Tayri'g̃a nderura repiagame Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei g̃a pe: —Taperuri tayri'g̃a Jesus'ga pyri, ei g̃a.
15 E eles traziam-lhe também os bebês, para que ele os tocasse; mas os seus discípulos, vendo isso, os repreendiam.
16 Jesus'ga ki a'e te e'i: —Tuhu tuhẽ ti tayri'g̃a ji pyri, ei ga. Tapemombigi ti g̃andura. A'ereki Tupana'ga pyry hete nanongara'g̃a'jave'g̃a pe okovo g̃anduvihavuhuhetero g̃a jikogame ojihe, ei Jesus'ga.
16 Jesus, porém, chamando-as para si, disse: Deixai vir a mim as criancinhas, e não as proibais; porque das tais é o reino de Deus.
17 Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Tayri'g̃a ojiko uva'g̃a ndehe okovo g̃anemimbotarimova'ea rehe. Kiroki g̃a oko tayri'g̃a ja rũi – g̃a ndojikogi Tupana'ga rehe okoe'yma garemimbotarimova'ea rehe. G̃a po ti nomongoi Tupana'ga gwuvihavuhuhetero a'ero nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
17 Verdadeiramente eu vos digo: Qualquer que não receber o reino de Deus como uma criancinha de forma alguma entrará nele.
18 A'ero huvihava'ga ei Jesus'ga pe ombo'ehara'ga pe: —Marãva'ea rupi pyryva'ea rupi po ti ji rekoi nehẽ jirekoag̃wamamo Tupana'ga pyri avuirama nehẽ? ei ga Jesus'ga pe.
18 E um certo governante perguntou-lhe, dizendo: Bom Mestre, o que eu farei para herdar a vida eterna?
19 A'ero Jesus'ga ei ga pe: —Maraname nde ei pyryva'ea rehe? Tupana'ga nhi'ig̃a jate ko pyry, ei Jesus'ga.
19 E Jesus lhe disse: Por que me chamas bom? Ninguém é bom, senão um, que é Deus.
20 Erekwaha ko nde Tupana'ga remimbo'eukaragwera Moisésva'ea pe ymyahũ. Ga e'i ahe ve:
20 Tu sabes os mandamentos: Não cometerás adultério, não assassinarás, não furtarás, não dirás falso testemunho, honra a teu pai e a tua mãe.
21 A'ero ga ei Jesus'ga pe: —Jivoja'irame ji hendukatupavi Moisésva'ea remimbo'eagwera. Kiro ji heronhimomboakari ahendu katu ve ji, ei ga.
21 E ele disse: Tudo isso eu tenho guardado desde a minha juventude.
22 Ga renduvame Jesus'ga ei ga pe: —Ojipeji rehe nderehygi ve Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe. Emondo pa ti embatera itambere'ia pyhyga. Kirẽ ti ema'ẽ eitambere'ia imbatere'ỹve'g̃a pe, ei Jesus'ga. A'ero po ti Tupana'ga imombyryvi nde ve yvagi pe nehẽ, ei Jesus'ga. Nurã ji ei nde ve: Emondo pa ti eitambere'ia kiro. Imondopavirẽ ti ejo ji rupi ekovo nhiremimbo'eharamo ejikoga ji rehe jate, ei Jesus'ga ga pe.
22 Ora, Jesus ouvindo estas coisas, lhe disse: Ainda te falta uma coisa; vende tudo quanto tens, e distribua entre os pobres, e tu terás um tesouro no céu; e vem e segue-me.
23 Jesus'ga renduvame ga ndovy'ahetei. A'ereki ga nomondopapotari ombatehetero g̃waramo.
23 E, ao ouvir esta palavra, ele ficou muito triste; porque ele era muito rico.
24 Gavy'are'yma repiaga Jesus'ga ei: —Hahy imbateve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga pe eko ti oreruvihavuhuhetero javo. Po g̃a nde'ipotari te a'ea. Ndokopotari g̃a garemimbo'ea rupi okoheteavo ombatera rehe, ei Jesus'ga.
24 E, vendo Jesus que ele ficara muito triste, disse: Quão dificilmente entrarão no reino de Deus os que têm riquezas!
25 Tegwete yuranuhũa'javuhuva'ea hohava camelo hohava agulha kwa'ria rupi. Tegwete hete imbateheteve'g̃a hohava Tupana'ga nhi'ig̃a rupi okoheterame ombatera rehe. Nurã po ti g̃a ndojikogi ga rehe, ei Jesus'ga.
25 Porque é mais fácil um camelo passar por um olho de agulha, do que entrar um homem rico no reino de Deus.
26 A'ero garenduve'g̃a ei: —Ma'g̃a po ti oho Tupana'ga pyri yvagi pe nehẽ naerũ?
26 E os que ouviram isso disseram: Então, quem poderá ser salvo?
27 A'ero Jesus'ga ei: —Na tuhẽ yvyakotyve'g̃a nonhimondoi yvagi pe. A'ereki tegwete g̃a pe. Tupana'ga pe reki nonhimimi. A'ereki ga g̃a mbojiko ojihe g̃a mbuhuruka ojipyri, ei Jesus'ga.
27 E ele disse: As coisas que são impossíveis com homens são possíveis com Deus.
28 A'ero Pedro'ga ei Jesus'ga pe: —Ji rendu ti, ei ga. Ore oropohi pa ore orombatera hugwi orojikovo neremimbo'eharamo.
28 Então, disse Pedro: Eis que nós deixamos tudo, e te seguimos.
29 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe: —Imombe'ukatuavo ji ei pe me pe'jave'g̃a pe no – kiroki g̃a pe ja opohi ombatera hugwi gwe'yja'g̃a hugwi no xako ti Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi javo. A'e ji: Pyry hete po ti ga pe nehẽ – kiroki ga opohi g̃wonga hugwi, gwuva'ga hugwi, oyhẽa hugwi, oirũ'g̃a hugwi, g̃wembirekohẽa hugwi, gwa'yra'g̃a hugwi.
29 E, ele lhes disse: Verdadeiramente eu vos digo: Não há homem que, tendo deixado casa, ou pais, ou irmãos, ou esposa, ou filhos por causa do reino de Deus,
30 Po ga opohi pa g̃wonga hugwi g̃a hugwi no taho ti Jesus'ga rupi javo, a'ero ag̃wamo koji'i Tupana'ga imombyryhetei ga pe nehẽ. Aerẽ po ti Tupana'ga ga mongoi ojipyri ga mombytavo avuirama nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
30 que não receba, nesse tempo presente, muito mais, e no mundo vindouro a vida eterna.
31 Kiro Jesus'ga dozeve'g̃a nderohoi irupe'i jara'g̃a hugwi. Dozeve'g̃a pe ga ei a'ero: —Ji rendu ti. Kiro nhande hoi cidade de Jerusalém me. A'ero ihoi Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea rembikwatijapava rupi – kiroki a'ea ji mombe'u, ei Jesus'ga.
31 Então, ele tomando consigo os doze, disse-lhes: Eis que estamos subindo para Jerusalém, e todas as coisas escritas pelos profetas a respeito do Filho do homem serão cumpridas.
32 Aerẽ Jerusalém me po ti nhimondoukahava judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ. A'ero po ti g̃a ji rerekomemui okote'varuhuavo ji ve onyvuna ji rehe nehẽ.
32 Porque ele será entregue aos gentios, e será escarnecido, humilhado e cuspido;
33 Ipira apopyra pyvõ po ti g̃a ji nupanupãi ji mondohondohoga nehẽ. Kirẽ po ti g̃a ji jukai nehẽ. Ko'emameva'ea py'rovo mokõi jikira py'rovo po ti ji kweravi nehẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga dozeve'g̃a pe.
33 e, eles o açoitarão, e o matarão; e ao terceiro dia ele será ressuscitado.
34 Dozeve'g̃a nombaragwahavi ganhimombe'ua rehe reki. A'ereki onhimiva'ea g̃a pe. Oyvyteri pe g̃a ei: —Marã ga'ea? Maraname ga ei na onhimombe'gwovo? ei g̃a.
34 E eles não entendiam nenhuma dessas coisas; e esta palavra lhes era encoberta, e eles não entenderam as coisas que foram faladas.
35 Aerẽ Jesus'ga hogahoi. Kiro ga vahemi g̃werĩ cidade de Jericó pe. Pevo heakwagweve'ga apygi pehea rembeyvyri pe oporanduva itambere'ia rehe.
35 E aconteceu que, chegando ele perto de Jericó, estava um certo homem cego assentado junto do caminho, mendigando.
36 G̃wendu ga he'yive'g̃a kwavame onhipyvõ onhimongyavo. A'ero ga ei: —Maraname g̃a kwag̃akwavi?
36 E, ouvindo passar a multidão, ele perguntou o que isto significava.
37 A'ero g̃a ei ga pe: —Jesus'ga kwavi kiro Nazarépeve'ga.
37 E disseram-lhe que Jesus de Nazaré estava passando.
38 A'ero ga onhi'ig̃a mondoi tanhirendu ti Jesus'ga javo. —Jesus! Nde ko Daviva'ea rymyminoro! ei ga. Nahã ga ei Jesus'ga pe. A'ereki ga e'i oyvyteri pe: “Jesus'ga pe Tupana'ga e'i eko ti g̃anduvihavuhuhetero javo.” —Ji poko ti! ei ga Jesus'ga pe. A'ea ga ei tanhimboheakwa katu ti ga opopoakara pyvõ javo.
38 E ele gritou, dizendo: Jesus, Filho de Davi, tem misericórdia de mim.
39 A'ero tenondeve'g̃a ei ga pe: —Epi! ei g̃a ga pe tonhi'imbi ga javo. Koji'i ga onhi'ig̃a mondoi reki. —Daviva'ea rymyminoro ji poko ti! ei ga Jesus'ga pe.
39 E os que iam à frente repreendiam-no, para que se calasse; mas ele gritava ainda mais: Filho de Davi, tem misericórdia de mim.
40 A'ero Jesus'ga pytai ga reruruka ojipyri. Ga rurame Jesus'ga ei ga pe:
40 E Jesus, parando, ordenou que lho trouxessem. E ele chegando perto, perguntou-lhe,
41 —Marã po ti ji nde rerekoi nehẽ? Gara nde erepota? A'ero ga ei: —Ji mboheakwa katu jipojykaharetero, ei ga.
41 dizendo: O que queres que eu te faça? E ele disse: Senhor, que eu possa receber a minha visão.
42 —Ehepia ti a'ero! ei Jesus'ga ga pe. Erejiko nde ji rehe. Nurã nde reakwakaturo kiro, ei Jesus'ga.
42 E Jesus lhe disse: Recebe a visão, a tua fé te salvou.
43 Kotihĩ hete ga hepiagi a'ero. Ogwovo Jesus'ga rupi ga Tupana'ga mbohetei. —Ndepyry hete nde ji ve, ei ga Tupana'ga pe. Pevove'g̃a na jitehe g̃a ei gareakwakatua repiagame: —Ndepyry hete nde ga mboheakwakatuavo! ei g̃a Tupana'ga pe onhimongyavo.
43 E ele imediatamente recuperou a sua visão, e o foi seguindo, glorificando a Deus; e todo o povo, vendo isso, dava louvores a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.