João 7

Tenharim NT (PAH_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Aerẽ Jesus'ga hoi imbojoapiapiavo cidades repirepiaga Galiléiapeve'g̃a gwyri pe. Ga ndohopotari Judéiapeve'g̃a gwyri pe. A'ereki pevove'g̃a nduvihava'g̃a e'i tijuka ga javo.
1 Passadas essas coisas, Jesus andava pela Galileia, porque não desejava andar pela Judeia, visto que os judeus queriam matá-lo.
2 A'ea rupi ko judeus'g̃a oapo g̃werĩ toryva huvihava. A'ea japorame g̃a oapo tapyi'ia okihavamo.
2 E a festa dos judeus, chamada de Festa dos Tabernáculos, estava próxima.
3 Igwete Jesus'ga irũ'g̃a ei ga pe: —Pevo ti eho Judéiapeve'g̃a gwyri pe, ei g̃a. Nde erembo'embo'e g̃a pevo ikwehe. Ehoa'ja ti g̃a pyri a'ero tohepia ti g̃a nerembiapoa ahemonhimomby'ava'ea, ei g̃a Jesus'ga pe.
3 Então os irmãos de Jesus se dirigiram a ele e disseram: — Deixe este lugar e vá para a Judeia, para que também os seus discípulos vejam as obras que você faz.
4 Oukwahahetepotarame po ahe hepiukari ojipe'g̃a pe g̃wembiapoa hamo. Nde japorame ahemonhimomby'ava'ea ejipiuka ti g̃a pe nhaporemo a'ero, e'i tehe g̃a Jesus'ga pe.
4 Porque, se alguém quer ser conhecido, não pode realizar os seus feitos em segredo. Já que você faz essas coisas, manifeste-se ao mundo.
5 A'ereki gairũ'g̃a vehevi ndojikogi reki ga rehe.
5 Acontece que nem mesmo os irmãos de Jesus criam nele.
6 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Ndohoi ve jihohava apiavo toryvi pe, ei ga. Kiromo jate pyryvamo pehoa, ei ga g̃a pe.
6 Então Jesus lhes disse:
7 Kiroki g̃a noarõi Tupana'ga – g̃a nonhimonha'ngai pe ndehe. Emo ji rehe ko g̃a nhimonha'ngauhui jipi. A'ereki ji amombe'u katu g̃a pe jipi g̃andekote'varuhua, ei Jesus'ga g̃a pe.
7 O mundo não pode odiar vocês, mas a mim ele odeia, porque eu dou testemunho a respeito dele, dizendo que as suas obras são más.
8 Pehe ti peho toryvi pe a'ero, ei ga. Jihi ndahoi ve kiro. A'ereki ndohoi ve jihohava apiavo, ei Jesus'ga g̃a pe.
8 Vão vocês para a festa. Eu não vou, porque o meu tempo ainda não se cumpriu.
9 Onhi'ig̃irẽ g̃a pe Jesus'ga pytaahi'vi pevo a'ero Galiléiapeve'g̃a gwyri pe.
9 Tendo dito isso, Jesus continuou na Galileia.
10 Igwete Jesus'ga irũ'g̃a hoi toryvi pe. Aerẽ Jesus'ga hoi no. Ojipiukare'yma ga hoi ojipe'g̃a ndovakie'ỹ.
10 Depois que seus irmãos tinham ido à festa, Jesus também foi, não publicamente, mas em segredo.
11 Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a ga rekarekaruhui toryva rupi mahã akoja'ga naerũ javo.
11 Ora, os judeus o procuravam na festa e perguntavam: — Onde estará ele?
12 Igwete he'yive'g̃a nhonhi'ig̃ayvayvari Jesus'ga rehe. Jara'g̃a ei: —Pyry hete ga. Jara'g̃a etehei ga pe: —Ga iporomoandyandyjuhu, ei g̃a o'eavo tehe ga pe.
12 E havia grande murmuração a respeito de Jesus entre as multidões. Uns diziam: — Ele é bom. E outros afirmavam: — Não, não é! Ele engana o povo.
13 Okyhyji reki judeus'g̃a gwuvihava'g̃a hugwi. Nurã g̃a nonhi'ig̃i ojipe'g̃a ndovaki Jesus'ga mombe'gwovo tianerenduvyme ti g̃a javo g̃waramo.
13 Entretanto, ninguém falava dele abertamente, por ter medo dos judeus.
14 Três Jesus'ga kiri g̃a japorame toryva. Japopave'ymame ga hoi g̃ajatykahavuhua pyri pevove'g̃a mbo'eavo.
14 Quando a festa já estava na metade, Jesus foi ao templo e começou a ensinar.
15 Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a nhimomby'ai ganhi'ig̃a renduva. —Marã po ga ikwahahetei mbatera? ei g̃a. A'ereki ikwahavipyra'g̃a nombo'eangavuhui ga, ei g̃a.
15 Então os judeus se maravilhavam e diziam: — Como é que ele pode ser letrado, se não chegou a estudar?
16 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Nhiremimbo'ea rũi reki. A'ea ko Tupana'ga remimbo'ea nhimbuhurukara'ga remimbo'ea, ei ga g̃a pe.
16 Jesus lhes respondeu:
17 Kiroki g̃a oko pota Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe – g̃ahã po ti onhimombaragwaha Tupana'ga remimbo'ea rehe ji imombe'urame g̃a pe nehẽ, ei ga. “Tupana'ga remimbo'ea tuhẽ ga imombe'ui,” e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei ga. “G̃wemimbo'etehea rũi ga omombe'u,” e po ti g̃a nehẽ ji mombe'urame g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
17 Se alguém quiser fazer a vontade de Deus, conhecerá a respeito da doutrina, se ela é de Deus ou se eu falo por mim mesmo.
18 —Kiroki g̃a omombe'u g̃wemimbo'etehea – g̃ahã e'i ji mbohete ti javo, ei ga. Jara'g̃a ki a'e te e'i: “Gaha ti pembohete ga – kiroki ga ji mbuhuruka avo.” Kiroki g̃a e'i poro – g̃a nomoandyandyi ojipe'g̃a. A'itituhẽva'ea g̃a omombe'u, ei ga.
18 Quem fala por si mesmo está buscando a sua própria glória; mas o que busca a glória de quem o enviou, esse é verdadeiro, e nele não há falsidade.
19 Moisésva'ea okwatija Tupana'ga nhi'ig̃a inog̃a pe me hako. Emo pe napehendukatupavi aheremimbo'eagwera, ei ga. Maraname pe ji jukapotaruhutehei? ei Jesus'ga g̃a pe.
19 Não é fato que Moisés deu a Lei para vocês? Contudo, nenhum de vocês a cumpre. Por que estão querendo me matar?
20 A'ero he'yjuhuve'g̃a ei ga pe: —Anhag̃a nde pojykauhu nde mboheagwyryva Diabo'gapyriva'ea! Nurã po nde ei poro, ei g̃a. Ma'g̃a nde juka potaruhu naerũ? e'i tehe g̃a Jesus'ga pe. A'ereki g̃a ndokwahavi ve gwuvihava'g̃a nembijukapotara ga rehe.
20 A multidão respondeu: — Você tem demônio. Quem é que está querendo matá-lo?
21 Igwete Jesus'ga ei: —Ojipeji ji japoi ahemonhimomby'ava'ea sábado rupi, ei ga. Hepiagame pe euhui ji ve: “Maraname ga japouhui sábado rupi nhandeporavykye'yma rupi?” pe'euhu pe ji ve, ei ga.
21 Jesus respondeu:
22 Pehe na jitehe peapo mbatera sábado rupi no. A'ereki a'ea rupi pe peja'yra'g̃a nakwanha ikyti no Moisésva'ea nhi'ĩpo'rurame, ei ga. Moisésva'ea rũi reki e'i ypy jupe. Aherenondeva'ea penemboypya e'i ypy jupe hako, ei ga. “Pekyti ti peja'yra'g̃a nakwanha pi'ria sete pekirirẽ g̃a'ara rehe,” ei ahe hako, ei ga.
22 Moisés lhes deu a circuncisão — se bem que ela não vem de Moisés, mas dos patriarcas —, e vocês fazem a circuncisão de um menino até mesmo no sábado.
23 Po pekipava horame sábado apiavo a'ero sábado rupi tuhẽ pe g̃a kyti tihendu katu ti Moisésva'ea remimbo'eagwera javo. Ji ki a'e te sábado rupi amombi pa akoja'ga ka'nahũa gara'oa hugwi, ei ga. Maraname pe nhimonha'ngauhui ji rehe naerũ? ei ga g̃a pe.
23 E, se um menino pode ser circuncidado em dia de sábado, para que a Lei de Moisés não seja desrespeitada, por que vocês ficam indignados contra mim, pelo fato de eu ter curado por completo um homem num sábado?
24 Tape'euhui ti ikwahahetee'ymame i'ara tehe hepiagame. A'itituhẽva'ea rupi katu po pe ei hamo, ei ga g̃a pe.
24 Não julguem segundo a aparência, mas julguem pela reta justiça.
25 Igwete jara'g̃a Jerusalémmeve'g̃a ei ojohupe: —Akoja'ga rũi naerũ – kiroki ga nhanderuvihava'g̃a ojuka potaruhu ga? ei g̃a.
25 Alguns de Jerusalém diziam: — Não é este o homem que estão querendo matar?
26 Pehepia ti, ei g̃a. G̃andovaki hete ga nhi'inhi'ig̃i. Emo g̃a nde'i reki ga pe, ei g̃a. Mara'ngu po g̃a javo kiro ga pe: “Ga ko Cristoramo tuhẽ Tupana'ga remimbuhurukaramo”? Poha po g̃a euhui ga pe naerũ? ei g̃a ojohupe.
26 Eis que ele fala abertamente, e ninguém lhe diz nada. Será que as autoridades reconhecem de fato que este é o Cristo?
27 Ga ko a'ea rũi reki. Cristo'ga jipiukarame po ti nhande ndikwahavi garura ma hugwi po ga ruri javo, ei g̃a. Akoja'ga gwyruera reki nhande tikwaha hete, ei g̃a ojohupe.
27 Mas nós sabemos de onde este homem vem. Quando, porém, o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é.
28 A'ero Jesus'ga eahyahivi g̃a mbo'erame g̃ajatykahavuhua pype. —“Tikwaha hete nhande ga,” pe'jiuhu pe ji ve naerũ? ei Jesus'ga. “Tikwaha hete nhande gagwyruera,” pe'jiuhu pe no, ei ga. Nhiremimbotarimo rũi reki ji ruri. Kiroki ga ji mbuhuruka kokoty – ga ko a'itituhẽve'ga. Gaha pe ndapekwahavihu, ei ga.
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em voz alta:
29 Jihi reki akwaha ga. A'ereki ga hugwi ji ajo. Gaha ji mbuhuruka kokoty, ei Jesus'ga g̃a pe.
29 Eu o conheço, porque venho da parte dele e ele me enviou.
30 A'ero jara'g̃a Jesus'ga pyhypotari. Ndopokogi reki g̃a ga rehe ga pyhyga. A'ereki ndohoi ve gapyhyhava apiavo.
30 Então quiseram prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos, porque a sua hora ainda não havia chegado.
31 He'yjuhu hete reki g̃a – kiroki g̃a ojiko Jesus'ga rehe. A'ero g̃a ei ojohupe: —Jesus'ga oapo pa ahemonhimomby'ava'ea, ei g̃a. Ndia'ei po nhande a'ero: “Cristo'ga rurame koji'i tehe po ti ga japoi ahemonhimomby'ava'ea Jesus'ga hohe nehẽ.” Poa po nhande ndia'ei, ei g̃a. A'ereki Jesus'ga oapopavipe ahemonhimomby'ava'ea jipi, ei g̃a. Ga ko Cristoramo tuhẽ a'ero, ei g̃a.
31 Porém muitos dentre a multidão creram nele e diziam: — Quando o Cristo vier, será que vai fazer maiores sinais do que este homem tem feito?
32 Igwete he'yjuhuve'g̃a imombe'ui nahanahã ko Jesus'ga rekoi javo. G̃anhi'ig̃a renduvame fariseus'g̃a ei a'ero ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pavẽi: —Tipyhyguka ti Jesus'ga. A'ero g̃a ei guardas'g̃a pe – kiroki g̃a gwepia katu judeus'g̃a jatykahavuhua. A'ero g̃a ei g̃a pe: —Pepyhy ti Jesus'ga rerua ore pyri, ei g̃a.
32 Os fariseus, ouvindo a multidão murmurar essas coisas a respeito de Jesus, juntamente com os principais sacerdotes enviaram guardas para o prender.
33 Igwete Jesus'ga ei onhimombe'gwovo pevove'g̃a pe: —Apytaahi'vi po ti ji pe pyri nehẽ, ei ga. A'ero po ti ji hoa'javi ga pyri nehẽ – kiroki ga ji mbuhuruka kokoty, ei ga.
33 Jesus disse:
34 Pe po ti ji rekarekari nehẽ tiandepoko ti ga javo ji ve nehẽ novĩa. Emo po ti pe ndajirepiaga'javi nehẽ, ei ga. A'ereki tegwete pehohava ji pyri – perope ji aju, ei ga g̃a pe.
34 Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou.
35 Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a ei ojohupe: —Marã ga euhui ndajirepiaga'javi po ti pe nehẽ javo? Mome tuhẽ po ti ga houhui a'ero nehẽ naerũ? ei g̃a. Nhandere'yja'g̃a pyri po ti ga hoi nehẽ naerũ? ei g̃a, kiroki g̃a okwaki'o judeus'g̃arũive'g̃a gwyri pe? ei g̃a. Ombo'e po ti ga judeus'g̃arũive'g̃a pevo nehẽ naerũ? ei g̃a novĩa.
35 Então os judeus disseram uns aos outros: — Para onde ele irá que não o possamos achar? Será que pretende ir para a diáspora entre os gregos, a fim de ensinar os gregos?
36 A'ereki ga e'i: “Ji rekareka po ti pe nehẽ novĩa. Emo po ti pe ndajirepiaga'javi tuhẽ nehẽ,” ei ga, ei g̃a. “Tegwete pehohava ji pyri – perope ji aju,” ei ga, ei g̃a. Gara pe po ga euhui naerũ? ei g̃a ojohupe.
36 Que significa isso que ele diz: “Vocês irão me procurar, mas não me acharão; vocês também não podem ir para onde eu estou?”
37 Okioki g̃a toryva apovo. Aerẽ mbapavava'ea rupi huvihava rupi Jesus'ga po'ami onhi'ig̃a hahyahi g̃a pe: —Kiroki g̃a yhya pota oygwejamo – tuhu ti g̃a ji pyri oy'gwovo a'ero, ei ga g̃a pe. Nahã a'ero, a'e ji, ei ga. Kiroki g̃a opota Tupana'ga ra'uva rekoa onhipavẽi – tojiko ti g̃a ji rehe a'ero. A'ero po ti g̃a herekoi a'ea nehẽ yhya'java'ea – kiroki a'ea g̃a mboheaporog̃ita pyahu g̃a mongovo, ei ga g̃a pe.
37 No último dia, o grande dia da festa, Jesus se levantou e disse em voz alta:
38 G̃a jikogame ji rehe po ti g̃a herekohetei yhya'java'ea nehẽ. Ji mombe'umbe'u po ti g̃a ojipe'g̃ape'g̃a pe nehẽ, ei ga. Henduvame po ti g̃a jikogi ji rehe no herekoheteavo yhya'java'ea. A'ea po ti g̃a mboheaporog̃itapyahui g̃a mongovo Tupana'ga pyri nehẽ no, ei ga. A'ea jitehe Tupana'ga rembikwatijarukara omombe'u no, ei Jesus'ga g̃a pe.
38 Quem crer em mim, como diz a Escritura, do seu interior fluirão rios de água viva.
39 Tupana'ga ra'uva pe Jesus'ga ei a'ero a'ea ko yhya'java'ea javo. A'ereki ga e'i: —G̃a jikogame ji rehe yhya'java'ea po ti ji imondoi g̃a pyri nehẽ a'ea ti togwereko katu g̃a javo nehẽ, ei ga. A'ea rupi Jesus'ga nomondoi ve gara'uva ojiheve'g̃a pyri. A'ereki ga nomanoi ve. A'ero Tupana'ga nombogweravi ve ga rupia ojipyri ga mboheteavo. Ohoe'ymame Jesus'ga nomondoi ve gara'uva ojiheve'g̃a pyri.
39 Isso ele disse a respeito do Espírito que os que nele cressem haviam de receber; pois o Espírito até aquele momento não tinha sido dado, porque Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 He'yive'g̃a g̃wendu Jesus'ga nhi'ig̃ame. A'ero jara'g̃a ei: —Ga ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharamo tuhẽ Moisésva'ea remimombe'uhara'ga, ei g̃a.
40 Quando ouviram essas palavras, alguns do meio do povo diziam: — Este é verdadeiramente o profeta.
41 Jara'g̃a ei: —Ga ko Cristoramo Tupana'ga remimbuhurukaramo. —Ahã, e'i tehe jara'g̃a g̃a pe. Jesus'ga ko Galiléiapeve'ga. Cristo'ga po ti Galiléiapeve'ga rũi nehẽ! ei g̃a.
41 Outros diziam: — Ele é o Cristo. Outros, porém, perguntavam: — Por acaso o Cristo virá da Galileia?
42 Tupana'ga rembikwatijarukara e'i: “Cristo'ga po ti oko Daviva'ea rymyminoro nehẽ,” e'i. “O'a po ti ga cidade de Belém me – perope Daviva'ea uvypy,” e'i ikwatijara, ei g̃a.
42 Não diz a Escritura que o Cristo vem da descendência de Davi e da aldeia de Belém, de onde era Davi?
43 Nahã g̃a nhonhi'ig̃ayvayvari Jesus'ga rehe upa.
43 Assim, houve divisão entre o povo por causa dele.
44 Jara'g̃a ga pyhy pota novĩa. Emo g̃a ndopokogi ve ga rehe a.
44 Alguns queriam prendê-lo, mas ninguém lhe pôs as mãos.
45 A'ero guardas'g̃a jivyri ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pyri fariseus'g̃a pyri no. Igwete g̃a ei guardas'g̃a pe: —Maranuhũrame pe ndapepyhygi Jesus'ga rerua ra'e? ei g̃a g̃a pe.
45 Os guardas voltaram à presença dos principais sacerdotes e fariseus, e estes lhes perguntaram: — Por que vocês não o trouxeram?
46 Igwete guardas'g̃a ei: —A'ea ko jara'g̃a nhi'ig̃a ja rũi ga nhi'ig̃ame, ei g̃a. Norohenduvangavi ore nanongara, ei g̃a g̃a pe.
46 Eles responderam: — Jamais alguém falou como este homem.
47 Igwete fariseus'g̃a ei g̃a pe: —Pehe na jitehe ga pe moandyandyjuhu?
47 Os fariseus disseram aos guardas: — Será que também vocês foram enganados?
48 Ndapekwahavihu pe? ei g̃a g̃a pe. Judeus'g̃a nduvihava'g̃a ndojikogi pa ga rehe. Ore na jitehe fariseusramo ndorojikogi pa ga rehe no, ei g̃a.
48 Por acaso alguma das autoridades ou algum dos fariseus creu nele?
49 Avove'g̃a ki a'e te okoteheuhu onhimongyavo. G̃ahã ndokwahavihu Moisésva'ea remimbo'eagwera, ei g̃a g̃a pe. Nanongara'g̃a reki ojiko Jesus'ga rehe. Tupana'ga po ti imbohahyi g̃a pe nehẽ peko te'varuhu pe javo, etehei g̃a guardas'g̃a pe.
49 Mas esse povo que nada sabe da lei é maldito.
50 Igwete Nicodemos'ga ei fariseus'g̃a pe javo. Nicodemos'ga ko fariseuramo oko no. Gaha ko oho na'ẽ Jesus'ga pyri raikwehe tahendu ti ganhi'ig̃a javo. Igwete ga ei g̃a pe:
50 Nicodemos, um deles, que antes tinha ido conversar com Jesus, perguntou-lhes:
51 —Moisésva'ea remimbo'eagwera e'i nhande ve: “Pehendu na'ẽ ti g̃a nhimombe'urame pe me. Ikwahavirẽ g̃andeaporog̃ita ti pyry pe ei g̃a pe,” e'i aherembikwatijara nhande ve, ei ga g̃a pe. Jesus'ga nhi'ig̃a renduve'ymame xa'ete'varuhuyme ti ga pe a'ero, ei Nicodemos'ga g̃a pe.
51 — Será que a nossa lei condena um homem sem primeiro ouvi-lo e saber o que ele fez?
52 Nurã g̃a ei Nicodemos'ga pe: —Nde ko Galiléiapeva'ero jitehe naerũ? Nurã nde vavagahivuhui ga rehe a, ei g̃a Nicodemos'ga pe. Ehepia ti Tupana'ga rembikwatijarukara ikwahava a'ero, ei g̃a. A'ereki a'ea nde'iangavi: “Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a Galiléiapeva'ero oko,” nde'i, e'i tehe g̃a. Jesus'ga ki a'e te Galiléiapeva'ero, ei g̃a ga pe. [
52 Eles responderam: — Por acaso também você é da Galileia? Examine e verá que da Galileia não se levanta profeta.
53 Igwete g̃a kwaki'opavi ogwovo g̃wonga pype upa.
53 E cada um foi para a sua casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.