Hebreus 12
Tenharim NT (PAH_TBL) vs AAI
1 Xako pa ti ahe ja Tupana'ga nhi'ig̃a rupi nhanenhimomiranama ikwahava'java ahereaporog̃ita. A'ereki ojikoga g̃waramo Tupana'ga rehe he'yjuhuva'ea ymyahũva'ea okwahavuka nhande ve nahanahã ore orojiko Tupana'ga rehe javo. Nurã nhandekovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi xapohi pa ti ojipeva'ea hugwi – kiroki a'ea nianemongoukari Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Xajipokwaha nhande nhanderekote'varuhua rehe nhandepohipotare'ymame jugwi. A'ero nhanderekote'varuhuro g̃waramo nhande ndiakokatui ganhi'ig̃a rupi. Nurã xapohi hete tuhẽ ti nhanderekote'varuhua hugwi. Xanhimomirana ti a'ero javo: Ganhi'ig̃a rupi ti xako ga ero g̃waramo.
1 Isan imih it i sabuw maramaim kau’ay gagamin na’in sisibit roun roun hi’ar bebera’uh hibat hi’itit tanununuw. Imih sawar kakafih erorowen tanit tanisrouwen naatu bowabow kakafihine fatumit tama’am tanarufamit tanatit, nunuwamih hi’u’uwit saise tanitarfofor tananunuw gewas.
2 Xajapyaka katu ti Jesus'ga rehe. Gaha nhande mbojiko Tupana'ga rehe ikwehe. Nane'ymi ga nhande pokogi pejiko hete ti avuirama Tupana'ga rehe javo. Aerẽ po ti ga rura'javi nhandererohoharamo nhande rerogwovo ojupi Tupana'ga pyri nehẽ. Ymyahũve'g̃a ojuka ojipe'g̃a yva rehe g̃a mbotegweteavo peko te'varuhu pe javo. Ombotegwetea Jesus'ga ikwahavi a'ero yvyakotyve'g̃a omondorame yva rehe. Nonhimboahivi ga reki g̃a pe. Ga nhimomiranami yva rehe onhimondouka g̃a pe javo: “Na hahyro ji ve yva rehe,” ei Jesus'ga. “Ako pota hete ji Tupana'ga nhi'ig̃a rupi nhimanomo yvyakotyve'g̃a ndepyga imomboa g̃andekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ. Aerẽ po ti ji roryhetei nehẽ,” ei ga. Jesus'ga manorẽ Tupana'ga ga mbogwerava'javi. Kirog̃we Jesus'ga apygi nhanderuvihavuhuhete'ga pyri Tupana'ga pyri gajohukoty rũi yvagi pe. Huvihavuhuhetero ga hoi Tupana'ga javijitehe.
2 Matat etei Jesu tana’itin, ata baitumatum an naatu yomanin, sabuw hibai onaf afe’en hi’onaf hibi’i’iyab, men biyan eohow. Anayabin yasisir nanamaim ma’am i so’ob, imih wainab in yomaninamaim yen God ana asukwafune mare bonamanamarinamaim ema’am.
3 Pemondo ti pejeaporog̃ita ga rehe imohina ga onhimomirana okote'varuhuve'g̃a te'varuhua pe javo. Po ti pe imondoi pejeaporog̃ita ga rehe, a'ero po ti pe napene'õi penhimomiranama nehẽ. A'ero po ti pe ei nehẽ koji'i xajiko hete ti Tupana'ga rehe javo.
3 Sabuw kakafih wanawanahimaim wawainab i kwananot, isan imih kwa men kwanahahar naatu gubam nahuriramih.
4 Ojuka g̃a Jesus'ga okote'varuhuro g̃waramo. G̃a nde'i ve pe me pe juka pota: “Tijuka ti g̃a.” A'ea rũi g̃a e'i pe me pe imombipotarame g̃andekote'varuhua.
4 Anayabin bowabow kakafih bairi kwabiyow ana veya kwa men yait hi’asbuni imorobomih.
5 Pemoka'nhy po pe Tupana'ga nhi'ig̃a. Tonhimomirana g̃a javo ga nhi'ig̃i pe me. Pe me ga ei jira'yra'g̃a. A'ea ga okwatijaruka ahe ve hako imombe'gwovo. A'ero aherembikwatijara i'ei:
5 Buk Atamaninamaim God kwa i natunatun rouw koufair tur bit kwanotanot? Iti na’atube eo,
6 A'ea ikwatijara i'ei pe monhimomiranama.
6 Anayabin Regah orot babin iyab isah ebiyabow boro baikwatutunen nitih, naatu orot babin iyab i natunatunamih ebowabow boro baimakiy nitih.”
7 Penhimomirana ti hendukatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a ga pe mbo'erame onhi'ig̃ahyavo pe me. A'ereki ga pe ndereko katu nhanderuvamo. Na tuhẽ. Nhandera'yra'g̃a pe nhaporemo nhande xanhi'ig̃ahy jipi g̃anduvamo toko katu ti g̃a javo.
7 Biyababan fokarih wanawanan kwana fair nawainabi nati i kwa a baikwatutunen na’atube, anayabin kwa i natunatun imih ebi’obaiyi. It tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit i kwaso’ob.
8 Po Tupana'ga nonhi'ig̃ahyi pe me pe mbo'ee'yma, a'ero pe peko gara'yra'g̃arũiva'ero ojihuteheva'ero ga pe. A'ereki gwa'yra'g̃a nhaporemo ga ombo'e onhi'ig̃ahyavo g̃a pe toko katu ti g̃a javo.
8 God natunatun etei baikwatutunen ebitih, naatu o baikwatutunen men inabaib na’at, nati ana itinin o i men natun anababatun. O i tamat en, ometakek.
9 Irũa ji ei pe me kiro: Nhanderuva'g̃a yvyakotyve'g̃a, g̃ahã nhande mbo'e onhi'ig̃ahyavo nhande ve toko katu ti g̃a javo. G̃anhi'ig̃a nhande tihendu katu nhandekokatuavo. Tupana'ga ko nhanderuvete'ga yvagipeve'ga. Ganhi'ig̃a kaitu ti tihendu katu nhandekokatuavo. Po nhande ganhi'ig̃a rendukatui, a'ero po ti ga nhande mongoi avuirama ojipyri nehẽ.
9 Kek ana veya, tamatanah baikwatutunen hibitit i taso’ob, naatu takakafiyih. Imih Tamat maramaim baikwatutunen nabitit ana maramaim tanakakafiy gewas, saise boro ma’ama wanatowanamaim tanama.
10 Nhanderuva'g̃a yvyakotyve'g̃a, g̃ahã onhi'ig̃ahy nhande voja'irame nhande mbo'eavo nhande mongovo g̃wemimbotarimo nahã ko pyry a'e ji javo nhande ve. Tupana'ga ki a'e te ipotari nhandepyryva nahã ko pyry pe me javo. “Tapyry ti g̃a ji ja okokatuheteavo,” ei ga. Nurã ga nhande mbo'ei onhi'ig̃ahyavo nhande ve imondovo hahyva'ea nhande ve toko katu ti g̃a javo.
10 Tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit, nati i it ata ma gewasin isan. Baise God baikwatutunen ebitit i turobe naatu gewasin, anayabin i ekokok, i ana kakafiyin bairi tanafaram.
11 Ga nhi'ig̃ahyrame nhande ve nhande mbo'eavo, nhande nianderoryroryvi te na'ẽ ite'varuhu ji ve kiro javo. Hahy nhande ve. Emo aerẽ nhande rekokatuhetei nhanenhimomiranamame jupe hendukatuavo nhanenhimbo'eavo. U katu nhandepy'a a'ero.
11 Baikwatutunen tabaib ana veya’amaim biyat i ebababan tarererey naatu men tabiyasisir. Baise biyababan ufunamaim sabuw iyab baikwatutunen hibai hibi’akir hai yawas boro namutufor yasisiramaim hinama gewas.
12 Penhimbojiko hete ti Tupana'ga rehe a'ero pejoryjoryvamo ga rehe. Penhimboita ti. Pe'ji ti tako ti Tupana'ga nhi'ig̃a rupi javo.
12 Isan imih kwanunuw uma tehahahar kwana’awanfairen, naatu a hiririm ra’iyemih kwabiwa’an kwanabat gewas.
13 Pemombyryva'ja ti pejeaporog̃ita. Nane'ymi ti ga rehe jate pejiko hete. A'ero po ti pe ndekokatui nehẽ. A'ero pe ndepiagame po ti pembyteripeve'ga ojikokatue'ỹve'ga herojijyi ojeaporog̃ita okovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi jate no. A'ero po ti ga ndokote'varuhua'javi nehẽ.
13 A i namutufor efatut kwanan, saise sabuw afa ah umah ririmih naatu kiyatabirih kwa hi’ufnuni tenan boro men hinawasdidir hinare, baise kwane i boro hai fair hinab maiye hini’ufnuni.
14 Penhoarõ hete ti inog̃atuavo pejipy'a. Pearõ hete ti ojipe'g̃a nhaporemo inog̃atuavo g̃apy'a. Peko pyry ti pejikovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Nduvi po ti g̃a Tupana'ga pyri nehẽ – kiroki g̃a ndokopyryvi.
14 Kwanasinaftobon taituwa bairi tufuwamaim kwanama, naatu kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama. Anayabin orot yait ana yawas men ya’asair kakafiyinamaim ema’am Regah ana yumat boro men na’itin.
15 Pejirokwa ti ikwahavuka pejohupe. Mara'ngu po pembyteripeve'ga ojikoge'yma Tupana'ga rehe? Po ga ndojikogi Tupana'ga rehe, a'ero po ti Tupana'ga nomombyryvi ga nehẽ. Penhi'ĩ ti ga pe a'ero ejiko ti Tupana'ga rehe javo. A'ero po ti ga jikogame Tupana'ga rehe Tupana'ga ga mombyryvi nehẽ. Pejirokwa ti ikwahavuka pejohupe. Mara'ngu po pembyteripeve'ga Tupana'ga renoite'varuhuavo jipi igwaigwavete okoe'yma ganhi'ig̃a rupi. Po nahã, pembyteripeve'ga pepy'a nog̃atue'ymuhũi. Irovahiva'ea ombote'va mbatera oji'ja ihorame ipype. Na jitehe pembyteripeve'ga ojipe'g̃a mbote'va oji'ja ganhi'ĩte'varuhua horame g̃a'akag̃i pe. Penhi'ĩ ti ga pe a'ero ga mbopohiruka garekote'varuhua hugwi.
15 Mata toniwa’an gewas, men yait ta God ana manaw ana kabeberane namatabiramih. Kwana’itin gewas men yait ta kwa wanawanamaim ihitutu na’atube ub nakufaifaiy, naatu ana fafa’amaim sawar etei hinakokoramih.
16 Pejirokwa ti ikwahavuka pejohupe. Mara'ngu po okote'varuhuve'g̃a pembyteripeve'g̃a ojirekouka g̃wembireko'g̃arũive'g̃a pe? Mara'ngu po g̃a ojipe'g̃a nembireko'g̃a nderekovo? Po nava'ea rehe g̃a ndekote'varuhui, a'ero penhi'ĩ ti g̃a pe g̃a mbopohiruka g̃andekote'varuhua hugwi. Pejirokwa ti ikwahavuka pejohupe. Mara'ngu po ndapyryvive'ga pembyteripeve'ga ipotaheteavo yvyakotyva'ea? Ga po ndokoi yvagipeva'ea rehe Esaúva'ea ja. Ymyahũ Esaúva'ea ko ojihuvypyva'ea hako. Okoe'yma yvagipeva'ea rehe ahe ei oirũva'ea pe Jacóva'ea pe hako: “Embuhu ji ve imboapygipyra um prato de comida ta'u ti. Ji ko ojihuvypyva'ero g̃waramo nhanderuva'ga imondohetei ji ve nehẽ. Aerẽ garemimondoa po ti ji imondoi nde ve nehẽ ikwepyga imbuhuragwera ji ve nehẽ. A'ero po ti nde rekoi ojihuvypyva'ea ja. A'ero po ti nhanderuva'ga ei Tupana'ga pe nehẽ: ‘Emombyry ti Jacó'ga pe,’ e po ti ga nehẽ. Nahã po ti ga ei nde mombe'gwovo Tupana'ga pe jira'yrypy'ga ja ko Jacó'ga javo,” ei ahe. A'ea Esaúva'ea ei jugweiheteavo g̃waramo okoe'yma yvagipeva'ea rehe opo'ria remimombyryva rehe. A'ero Jacóva'ea omondo g̃wemimboapygipyra Esaúva'ea pe.
16 Kwana’itin gewas men yait ta na’in nisesebar kwanekwanemih, o Esau sisinaf na’atube nasinaf koun God nitinimih. Anayabin Esau bay tew ta’imonamaim kek ai’in hai onowaten sawar tutufin etei bora’ah tain itin.
17 Pekwaha pe Esaúva'ea mombe'ua. Aerẽ Esaúva'ea ipotara'javi opo'ria remimombyryva novĩa. A'ereki ahepo'ria omombyryvipe Jacóva'ea pe javo. Ojehe'o ranuhũ Esaúva'ea novĩa eja'yrypyva'ero g̃waramo ji ve ti emombyry javo opo'ria pe. Ahã Esaúva'ea nhi'ig̃agwera rerojijyihava – akoja ahenhi'ig̃agwera Jacóva'ea pe.
17 Naatu sawar abisa uf himamatar i kwaso’ob, Esau tamah ana baigegewasin isan erererey auman bifefeyan tamah rutawiy. Anayabin abisa marasika sisinaf men dogor baikitabir bai.
18 Ymyahũ yvytyruhua arimo monte Sinai arimo Tupana'ga ikwahavukari g̃wemimbotarimova'ea ikwatijaruka Moisésva'ea pe yvya koty. A'ea rupi ikai yvytyruhua tata pyvõ. Henyhunuhũ ko tata. Ypytunahi a'ero. Yvyruhua turi.
18 Kwa i men kwana oyaw an kwatit Israel sabuw sawar hi’i’itin na’atube kwa’itinimih. Anayabin Israel sabuw hina oyaw Sinai anamaim hititit ana veya wairaf in bitakir hi’itin, gugumin kakafin anababatun hi’itin, wowog gagamin maiyow re’er hi’itin. Naatu nidun hinonowar i
19 Jiru'a'java'ea trombeta nhi'ig̃i. Tupana'ga nhi'ig̃i. Henduvame israelitasva'ea ei Moisésva'ea pe: “Tonhi'ig̃a'javyme ti Tupana'ga ore ve,” ei ahe okyhyjiavo Tupana'ga hugwi.
19 tour nidun hinowar, naatu orot fanan hinonowar ana veya yah birubir fafar Moses hi’u, “Orot ku’otan aki men akokok tur ta nao maiye ananowar.”
20 “Po ti Tupana'ga nhi'ig̃i ore ve nehẽ, a'ero po ti ore papavi nehẽ,” ei ahe. A'ereki Tupana'ga e'i jipe ahe ve: “Ka'gwyripeva'ea vehevi tuhuryme ti opokoge'yma yvytyruhua rehe,” ei Tupana'ga. “Po ti ipokogi hehe, a'ero ti ahe tomombo ita ka'gwyripeva'ea rehe jukavo nehẽ,” ei Tupana'ga Moisésva'ea pe.
20 Anayabin God ana ofafar tur fokarin iti na’atube eo isan i hibir, “Bobaituw ta nan iti oyaw sisibinamaim natit nabubutubun na’at kabayamaim kwanarab namorob.”
21 Ahemongyhyjiheteva'ea ko aherembiepiepiaga: yvytyruhua, tata, ypytuna, yvyruhua no, trombeta nhi'ig̃a no, Tupana'ga nhi'ig̃a no. Hepiapavame ahe kyhyjihetei. Moisésva'ea vehevi okyhyji hete javo: “Ahyhyi hete ji jikyhyjiavo,” ei ahe ymyahũ. Nahã ymyahũva'ea Tupana'ga kwahavi yvya koty okovo ga pavẽi ga ikwahavukarame g̃wemimbotarimova'ea ahe ve hako.
21 Abisa matahimaim hi’i’itin i hai bir ra’at, Moses auman ana bir ra’at eo, “Ayu iti sawar aitin abir au umau teo’oror.”
22 Pe me reki Tupana'ga ndoapoi ahemongyhyjiheteva'ea ikwahavukarame g̃wemimbotarimova'ea pe me. Koji'i pyryhetero pe me a'ero. A'ereki pejikoga g̃waramo Tupana'ga rehe pe pekwaha hete ga yvagipeve'ga yvagipeva'ea no pejikovo ga pavẽi. Ga oko ojipea rehe yvytyruhua rehe monte Sião rehe yvagi pe. Pevo cidade de Jerusalém me Tupana'ga ruvi avuiramave'ga ojipyrive'g̃a pyri. Ahe ndohepiapavi gapyrive'g̃a yvagipeve'g̃a. A'ereki g̃a he'yjuhu hete. G̃a pavẽi pe ndekoi.
22 Baise boun kwa i kwana oyaw wabin Zion imaim kwatit, God wanatowan ma’ama’anin ana bar ana merar, mar ana Jerusalem, tounamatar kou’ay gagamin na’in dones na’atube tibiyasisir wanawanah kwarun bairi kwabiyasisir.
23 Pekwaha pe Tupana'gareheypyve'g̃a. Ojatyka g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a renduva gworygworyvamo ga rehe. A'ereki g̃andera Tupana'ga okwatijaripe yvagi pe inog̃a. Nurã po ti g̃a hoi yvagi pe nehẽ. G̃a pavẽi pe ndekoi. Pekwaha pe Tupana'ga. Ga okwaha hete yvyakotyve'g̃a javo g̃a pe nhaporemo g̃andeaporog̃ita rehe. Ga pavẽi pe ndekoi. Pekwaha pe yvyakotyva'ea – kiroki ahe omano ojikoheteavo Tupana'ga rehe okokatuavo. Tupana'ga omombyry ahe inog̃atuavo ahepy'a. Nurã ahe hoi opoyjahetero Tupana'ga pyri onhi'ig̃a ga pe. Ahe pavẽi pe ndekoi.
23 Kwa i kwana God natunatun ai’in hai yasisir wanawanan kwarun, natunatun wabih maramaim hikikirum, kwa i kwana sabuw etei hai baibatiyenayan ana God biyan kwanatit. Naatu sabuw gewasih ayubih kouksouwen hibaika tema’am biyah kwatit.
24 Pekwaha pe Jesus'ga pejikovo ga pavẽi. Ga ko pendepykara'ga tuhu ti g̃a okovo avuirama Tupana'ga pyri onhi'ig̃a ga pe javo. Gaha okwahavuka Tupana'ga nhi'ĩpyahua omanoro g̃waramo gwekoa reka'voguka. A'ereki Jesus'ga manoa renonde Tupana'ga e'i: “Jesus'ga manoro g̃waramo po ti ji imombori yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi g̃a mombyryva g̃a jikogame ji rehe nehẽ,” ei Tupana'ga. Abelva'ea jukaagwera kwahavame nhande ei Tupana'ga pe: Ehepy ti ahe. Jesus'ga jukaagwera kwahavame nhande ei: Emombo ti orerekote'varuhua ore hugwi, xa'e nhande Tupana'ga pe. Jesus'ga rekoa reka'vogukara okwahavuka pyryheteva'ea nhanderekote'varuhua mombora. A'ea ko koji'i pyry hete Abelva'ea rekoa reka'voga rembikwahavukara hohe.
24 Kwana Jesu obaibasit boubun ana foun batayan biyan kwatit naatu rara boubun suware’er i igewasin kwanekwan men Abel ana rara na’atube.
25 Pehendu katu ti! Peko hete ti Tupana'ga nhi'ig̃a rehe hendukatuavo. Ymyahũ Tupana'ga imombe'uukari onhi'ig̃a yvyakotyva'ea pe Moisésva'ea pe. Nurã ahe imombe'umbe'ui ganhi'ig̃a ymyahũva'ea pe. Ymyahũva'ea nohendukatupotari reki Tupana'ga nhi'ig̃a. Ahe hendupotare'ymame Tupana'ga nhimonha'ngai ymyahũva'ea rehe. Noka'nhymi ahe hahyva'ea hugwi a'ero. Ag̃wamo yvaga hugwi Tupana'ga nhi'ig̃i nhande ve. Nurã po ti nhande kaitu niaka'nhymi hahyva'ea hugwi nehẽ nhanderekoa'jave'ymame ganhi'ig̃a rupi nehẽ.
25 Kwana’itin gewas God abisa boun eo kwananowar, men kwanakwahir. Anayabin sabuw iyab marasika oyaw anamaim Moses eo hinowar fanan hisasair i baimakiy men kafa’imo hihaiwimih. Naatu boun God fanan i mutufor marane re eo tanonowar, baise kwanitafasar fanan kwanasasair na’at, kwa i kwamorob sawar. Baimakiy kakafin anababatun boro men karam kwanahaiw!
26 Ymyahũ Tupana'ga imog̃wyg̃wyhetei yvya onhi'ig̃ame yvyakotyva'ea pe. Ag̃wamo ga ei: “Kiro ji imombe'ui a'itituhẽva'ea. Ojipeji po ti ji imog̃wyg̃wyhetea'javi yvya nehẽ. Ojipeji po ti ji imog̃wyg̃wyhetei yvaga nehẽ no,” ei Tupana'ga.
26 Oyaw Sinai anamaim i fananawat eo, me etei i’uruyuy, baise boun it ata veya’amaim ana omatanen hikirum inu’in na’atube boro namatar, “Veya ta boro men me akisin aniyuwiyuw, baise mar tafaram etei boro aniyuwiyuw.”
27 “Ojipeji po ti ji imog̃wyg̃wymi,” ei ga. A'ea erame ga ei: “Kiroki a'ea og̃wyg̃wy ji imog̃wyg̃wymame yvya yvaga reheve nhirembiapoagwera – a'ea po ti ji hekyipavi nehẽ. Kiroki a'ea nog̃wyg̃wymi ji imog̃wyg̃wymame yvya yvaga reheve – a'ea ti topyta avuirama,” ei Tupana'ga.
27 Tur mar ta’imon i bebeyan i’obaiyit taitin, God umanamaim abisa eo himatar tema’am boro etei niyuwiyuw hai efan hinasa’iren. Baise sawar abisa wanatowan ma’amih bimataren boro hai efanika hinama.
28 A'ea erame ga ei: “Kiro pe ndekoi huvihavamo ji pyri pejipytavo avuirama.” A'ero ga a'ea ero g̃waramo nhande ve xajiko hete ti Tupana'ga rehe tomombyry ti ga nhande ve nhande pokoga javo. Timbohete tuhẽ ti ga nhandekovo ganhi'ig̃a rupi ga monhimohema nhande rehe a'ero. Timonhimonha'ngaukaryme ti ga.
28 Imih God ana merar tanay anayabin, it i God ana aiwobomaim tarun, nati efan God boro men niyuwiyuw. Imih God tanifai tanabora’ara’ah ata not tutufin etei kakaf bir auman.
29 Omoka'nhy tata mbatera. Na jitehe Tupana'ga nhanderuvihavuhuhete'ga g̃wendukatue'ỹve'g̃a moka'nhymbavi.
29 Anayabin ata God i turobe tafaram gurusenayan ana wairaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.