Gálatas 4

Tenharim NT (PAH_TBL) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Koji'i ti ta'e pe me a'ea rehe kiro ojo'java'ea mombe'gwovo. Tayri'ga ruva'ga po e'i ojipyrive'g̃a pe: “Tamondo pa ti nhimbatera jira'yra'ga pe nehẽ,” e po ga. “Momi po ti kwara ari ga rehe nehẽ. A'ea rupi po ti ga ipojykai nhimbatera ojive nehẽ,” e po ga g̃a pe. “A'ea renonde pereko katu ti jira'yra'ga mbo'eavo ga rerekovo nehẽ. Pehepia katu na'ẽ ti gambatera ga pe nehẽ no. A'ereki ga ivoja'i hete kiro,” e po ga ojipyrive'g̃a pe. Gara'yra'ga gwereko pa tehe reki ombatera novĩa. Emo ga ovoja'irame ndopojykai ve. Okoteheve'g̃a javijitehe reki ga rekoi novĩa ipojykae'ymame ombatera. Ojipe'g̃a ombo'e tayri'ga a'ero gambatera rerekokatuavo. Ga ndipiro'yi g̃a hugwi.
1 Digo porém que, enquanto o herdeiro é menor de idade, em nada difere de um escravo, embora seja dono de tudo.
2 — ausente —
2 No entanto, ele está sujeito a guardiães e administradores até o tempo determinado por seu pai.
3 Tayri'g̃a javijitehe ko ore rekoi Cristo'ga rure'ymame. A'ereki a'ea rupi ore ndorepiro'yi ikwakuva hugwi.
3 Assim também nós, quando éramos menores, estávamos escravizados aos princípios elementares do mundo.
4 Ihog̃werĩrame Tupana'ga ra'yra'ga rura japiavo Tupana'ga ei ikwehe: “Ag̃wamo ko pyry jira'yra'ga hoa yvya koty. Tombopiro'y ti ga yvyakotyve'g̃a Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi,” ei ga. A'ero Tupana'ga gwa'yra'ga mbuhurukari kokoty ikwehe. Igwete ahe Jesus'ga mbo'ari a'ero ga monhimomboaka ikwehe. Yvya koty Jesus'ga ruvi hendukatupava Moisésva'ea remimbo'eagwera. Ga ndipiro'yi a'ea hugwi ore mbopiro'yavo jugwi. “Tupana'ga ti tomombyry g̃a pe a'ero. Ereki g̃a gara'yramo oko,” ei Jesus'ga.
4 Mas, quando chegou a plenitude do tempo, Deus enviou seu Filho, nascido de mulher, nascido debaixo da lei,
5 — ausente —
5 a fim de redimir os que estavam sob a lei, para que recebêssemos a adoção de filhos.
6 Peko pe gara'yramo tuhẽ. A'ero Tupana'ga ombuhuruka gwa'yra'ga ra'uva nhandepy'a pyri nhande mbo'eavo. Nurã nhande ehetei Tupana'ga pe Apĩ.
6 E, porque vocês são filhos, Deus enviou o Espírito de seu Filho aos seus corações, o qual clama: "Aba, Pai".
7 Ndapekoa'javi pe kiro pepiro'ye'ỹva'ea a'ero. A'ereki Tupana'ga ra'yramo pe peko. Gwa'yra g̃waramo Tupana'ga pe mombyrypavi a'ero.
7 Assim, você já não é mais escravo, mas filho; e, por ser filho, Deus também o tornou herdeiro.
8 Ymya Tupana'ga kwahave'ymame pe Tupana'gareheva'ea rũi ikwehe. A'ea rupi po pe ndapepiro'yi ha'angava hugwi penemimbohetehara hugwi.
8 Antes, quando vocês não conheciam a Deus, eram escravos daqueles que, por natureza, não são deuses.
9 Ag̃wamo ki a'e te pe pekwaha tuhẽ Tupana'ga. Gaha reki ojikwahavuka pe me pe mbojikoguka ojihe. Maranuhũrame pe perojijyjuhu pejeaporog̃ita kiro pejikopotara'java ikwakuva'ea rehe – kiroki ndipopoakari tehe? Maranuhũrame pe ndapepiro'ypotara'javi a'ea hugwi?
9 Mas agora, conhecendo a Deus, ou melhor, sendo por ele conhecidos, como é que estão voltando àqueles mesmos princípios elementares, fracos e sem poder? Querem ser escravizados por eles outra vez?
10 Pekwaku po pe sábado jipi. Jahya porame po pe pekwaku no. Yapoarupiva'ea po pe pekwaku. Kwara mbo'ara rupi na jitehe no. Nahã po pe ikwakukwakuvi jipi.
10 Vocês estão observando dias especiais, meses, ocasiões específicas e anos!
11 Oko tehe jipy'a pe ndehe. Mara'ngu po ji poravykyteheuhuavo pe mbo'embo'erame ikwehe, a'e ji.
11 Temo que os meus esforços por vocês tenham sido inúteis.
12 Nhiirũ, a'e hete ji pe me: Ji rupi ti peho. A'ereki ji pe javijitehe no. Pe ndapekote'varuhui ji ve ji horame pe pyri ikwehe.
12 Eu lhes suplico, irmãos, que se tornem como eu, pois eu me tornei como vocês. Em nada vocês me ofenderam;
13 Napemoka'nhymi pe jihoypya pegwyri pe ikwehe. Nhitetirũaro g̃waramo ji pytai pe pyri. A'ero ji imombe'ui pyryva'ea pe me Jesus Cristo'ga mombe'gwovo.
13 como sabem, foi por causa de uma doença que lhes preguei o evangelho pela primeira vez.
14 Nhitetirũa ite'varuhu pe me novĩa. Emo pe ndapekote'varuhui ji ve. Pe ji mbuhuruka katu reki pejipyteri pe ji rerekovo katu. Po Tupana'gahugwive'ga ruri pe pyri hamo, a'ero po pe ga mbuhurukakatui pejipyteri pe hamo. Po Jesus Cristo'ga ruri pe pyri hamo, a'ero po pe ga mbuhurukakatui pejipyteri pe hamo. Nahã ja ko pe ji mbuhuruka katu pejipyteri pe ikwehe.
14 Embora a minha doença lhes tenha sido uma provação, vocês não me trataram com desprezo ou desdém; pelo contrário, receberam-me como se eu fosse um anjo de Deus, como o próprio Cristo Jesus.
15 A'ea rupi pe vy'ahetei ji rehe novĩa. A'iti tuhẽ pe ndekohetei ji rehe penhikwava'eg̃a ji ve. A'ea rupi pe hendukatui nhiremimombe'ua pe me novĩa. Ag̃wamo ki a'e te ji imombe'uro g̃waramo a'itituhẽva'ea pe me po pe etehei ji ve: “Paulo'ga ndokoa'javi nhande rehe kiro,” pe'ji tehe po pe. Marã po pe ndekoi kiruamo naerũ?
15 Que aconteceu com a alegria de vocês? Tenho certeza que, se fosse possível, vocês teriam arrancado os próprios olhos para dá-los a mim.
16 — ausente —
16 Tornei-me inimigo de vocês por lhes dizer a verdade?
17 Nhaneirũ'g̃aatyvive'g̃a oko hete tehe pe ndehe onhi'ig̃atuavo pe me jipi. “Xanhi'ig̃atu ti g̃a pe toja'oja'o ti g̃a Paulo'ga hugwi,” e po g̃a ojohupe. “Po ti g̃a ja'ogi Paulo'g̃a hugwi, a'ero po ti g̃a ndekohetei nhande rehe nehẽ,” e po g̃a ojohupe. Nurã g̃a ndekoi pe ndehe, a'e ji.
17 Os que fazem tanto esforço para agradá-los, não agem bem, mas querem isolá-los a fim de que vocês também mostrem zelo por eles.
18 Pyry hete reki aherekoa pe ndehe pe nderekokaturame. A'ero ko pyry jirekoa pe ndehe ji rekorame pe pyri. Pyry ji rekoe'ymame pe pyri no.
18 É bom sempre ser zeloso pelo bem, e não apenas quando estou presente.
19 Pe ko jira'yra'java'ea. Hahyahi kunhangwerahẽa pe gwa'yra mbo'arame. Na jitehe hahyahi ji ve ikwehe. A'ereki a'ea rupi ji apotarahi pejikoga Cristo'ga rehe. Ag̃wamo hahyahiva'ja ji ve pejikohetee'ymame Cristo'ga rehe.
19 Meus filhos, novamente estou sofrendo dores de parto por sua causa, até que Cristo seja formado em vocês.
20 Marã po pe ndekouhui a'ero? Ako po ji kiro pe pyri hamo. Hajihe po nhinhi'ig̃a pe me a'ero hamo.
20 Eu gostaria de estar com vocês agora e mudar o meu tom de voz, pois estou perplexo quanto a vocês.
21 Jararamo po pe pe'e tehe ojohupe: “Xako ti Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe. A'ero po ti Tupana'ga ei nhande ve nehẽ: ‘Pepyry hete pe’,” pe'e tehe po pe. Peko pota pe aheremimbo'eagwera rehe novĩa. Emo pe ndapehenduvi ahenhi'ig̃a.
21 Digam-me vocês, os que querem estar debaixo da lei: Acaso vocês não ouvem a lei?
22 A'ereki aherembikwatijara nhande mbo'e Abraãova'ea ra'yrava'ea rehe. Dois ahera'ykwaimba'ea hako. Ojipeva'ea ko Agarva'ea ra'yrava'ea. Ojipeva'ea ko Abraãova'ea rembirekoeteva'ea ra'yrava'ea Sarava'ea ra'yrava'ea. Agarva'ea oporavyky Sarava'ea pe ipiro'ye'yma ahe hugwi. A'ereki ymyahũagwera jate gwereko ipiro'ye'ỹva'ea akwaimba'eva'ea kunhangwerava'ea no. Ahe oporavyky hete ojarava'ea pe gwa'yrava'ea pavẽi ipiro'yangava ahe hugwi. Nahã ko Agarva'ea a'ero. Ahe oporavyky Sarava'ea pe ipiro'ye'yma ahe hugwi. Nane'ymi ahe rekoi Sarava'ea remimbotarimova'ea rupi a'ero. Sarava'ea ki a'e te na rũi Abraãova'ea rembirekoeteva'ea. Ahe ko ipiro'yva'ea. Mokõi Abraãova'ea ra'ykwaimba'ea a'ero hako Sarava'ea ra'yrava'ea Agarva'ea ra'yrava'ea pavẽi hako.
22 Pois está escrito que Abraão teve dois filhos, um da escrava e outro da livre.
23 Tupana'ga e'i nhog̃wenonde Abraãova'ea pe hako: “Aerẽ po ti nerembirekohẽa tuhẽ ga mbo'ari nde ve nehẽ,” ei ga ahe ve Sarava'ea mombe'gwovo hako. Emo Abraãova'ea ta'y na'ẽ ipiro'ye'ỹva'ea pe Agarva'ea pe Tupana'ga nhi'ig̃a rupi rũi. Aerẽ Abraãova'ea xava'ehetero g̃wembirekoeteva'ea pavẽi Sarava'ea pavẽi novĩa. Emo Tupana'ga g̃wembi'ea rupi katu ahe mbota'yruka Abraãova'ea pe. Nurã Isaqueva'ea ari g̃waivĩva'ea hugwi Sarava'ea hugwi.
23 O filho da escrava nasceu de modo natural, mas o filho da livre nasceu mediante promessa.
24 Nanongara ko nhande mbo'e Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. A'ereki Tupana'ga nhi'ig̃a oko kunhangwerava'ea'java'ea. Dois kunhangwerava'ea. Na jitehe ko dois Tupana'ga nhi'ig̃a hako. Ga nhi'ig̃ame Abraãova'ea pe Tupana'ga nhi'ig̃a ko Sarava'ea'java'ea. Ga nhi'ig̃ame Moisésva'ea pe Tupana'ga nhi'ig̃a ko Agarva'ea'java'ea. Nahã a'ero. Ymya Moisésva'ea hoi o'ama yvytyruhua rehe Sinai rehe Arábiapeve'g̃a gwyri pe hako. Pevo Moisésva'ea henduvi Tupana'ga nhi'ig̃a. A'ero ahe judeusva'ea mbo'embo'ei a'ea rehe. Kiroki g̃a oko Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi – g̃a ndipiro'yi jugwi. G̃a ko Agarva'ea ra'yrava'ea ja. A'ereki kiroki ahe oko Agarva'ea ra'yramo – ahe ko ipiro'ye'ỹva'ea no. Ag̃wamova'ea cidade de Jerusalém ko Agarva'ea javijitehe. Ojarava'ea nhi'ig̃a hugwi Agarva'ea ndipiro'yi jipi gwa'yrava'ea pavẽi. Na jitehe Jerusalémmeve'g̃a ndipiro'yi Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi judeus'g̃a.
24 Isso é usado aqui como uma ilustração; estas mulheres representam duas alianças. Uma aliança procede do monte Sinai e gera filhos para a escravidão: esta é Hagar.
25 — ausente —
25 Hagar representa o monte Sinai, na Arábia, e corresponde à atual cidade de Jerusalém, que está escravizada com os seus filhos.
26 Gwereko iru'ĩa Jerusaléma'java'ea Tupana'ga apoa. A'epeva'ea ko nhande. A'ereki nhande nhandepiro'y Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi. Sarava'ea Abraãova'ea rembirekoeteva'ea na jitehe ipiro'y oporavykye'yma ojipeva'ea pe.
26 Mas a Jerusalém do alto é livre, e essa é a nossa mãe.
27 Igwete Tupana'ga ikwatijarukari onhi'ig̃a inog̃auka hako.
27 Pois está escrito: "Regozije-se, ó estéril, você que nunca teve um filho; grite de alegria, você que nunca esteve em trabalho de parto; porque mais são os filhos da mulher abandonada do que os daquela que tem marido".
28 Nhiirũ, Tupana'ga e'i Abraãova'ea pe hako: “Aerẽ po ti nde ra'yramo nehẽ,” ei ga. “Tamombyry ti nde ve a'ero nehẽ nerymymino'g̃a pe nehẽ no,” ei ga Abraãova'ea pe hako. G̃wembi'ea rupi Tupana'ga Isaqueva'ea mongoi Abraãova'ea ra'yramo gwa'uva pyvõ a'ero. G̃wembi'ea rupi jitehe Tupana'ga pe mongoi Abraãova'ea ra'yra'javamo no pejikoty'aro g̃waramo Cristo'ga pavẽi.
28 Vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Tupana'ga ra'uva pyvõ Isaqueva'ea o'a. Ismaelva'ea Agarva'ea ra'yrava'ea ki a'e te a'ea pyvõ rũi o'a. A'ereki Abraãova'ea ta'y tehe ipiro'ye'ỹva'ea pe. Aerẽ Ismaelva'ea rekote'varuhui Isaqueva'ea pe hako. Na jitehe ag̃wamo – kiroki g̃a Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi oko – g̃a oko te'varuhu nhande ve nhande jikoty'arame Cristo'ga pavẽi Tupana'ga ra'uva pyvõ.
29 Naquele tempo, o filho nascido de modo natural perseguia o filho nascido segundo o Espírito. O mesmo acontece agora.
30 Marã reki ikwatijara e'i a'ero hako? Ikwatijara omombe'u Sarava'ea nhi'ig̃agwera g̃wembirekova'ea pe Abraãova'ea pe.Nahã ikwatijara imombe'ui Sarava'ea nhi'ig̃agwera hako.
30 Mas o que diz a Escritura? "Mande embora a escrava e o seu filho, porque o filho da escrava jamais será herdeiro com o filho da livre".
31 Nhiirũ, ipiro'ye'ỹva'ea ra'yrava'ea ja rũi nhande rekoi a'ero. A'ereki Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi rũi nhande xako. Xako nhande ipiro'yva'ea ra'yrava'ea javijitehe. Nurã nhande rekoi Tupana'ga remimombyryva rupi.
31 Portanto, irmãos, não somos filhos da escrava, mas da livre.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.