Atos 2
Tenharim NT (PAH_TBL) vs AAI
1 Aerẽ toryva rupi Pentecostes rupi g̃a jatykapavi onga pe – kiroki g̃a ojiko Jesus'ga rehe.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Kotihĩ g̃a henduvi yvyruhua'java'ea ipopoakava'ea. Kiro turi yvaga hugwi onga pype imotynahema – perope g̃a õi.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Igwete g̃a hepiagi tata'java'ea. Kiro turi oja'oga g̃a ndehe nhaporemo o'a.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Igwete Tupana'ga ra'uva g̃a pojykapavi g̃a nderekovo katu. Igwete a'ea g̃a monhi'ig̃ukari hajihejiheve'g̃a nhi'ig̃imo.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Henduvame he'yjuhuve'g̃a jatykatykai judeus'g̃a. G̃a ko pevo u Jerusalém me Tupana'gareheve'g̃a. Hajihejiheve'g̃a gwyra hugwi nhaporemo g̃a nduri upa. G̃a ko Pártiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a. Ojipe'g̃a ko Médiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a. Ojipe'g̃a Elãomeve'g̃a gwyripeve'g̃a, Mesopotâmiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a no Judéiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a, Capadóciapeve'g̃a gwyripeve'g̃a, Pontopeve'g̃a gwyripeve'g̃a, Ásiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a, Frígiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a, Panfíliapeve'g̃a gwyripeve'g̃a, Egitopeve'g̃a gwyripeve'g̃a, Cretapeve'g̃a gwyripeve'g̃a, Arábiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a, Líbiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a – kiroki g̃ayvya u cidade de Cirene pyri. Cidade de Roma hugwi ojipe'g̃a nduri upa Jerusalém me no. Jara'g̃a ko judeus'g̃a jara'g̃a pavẽi – kiroki g̃a onhimongo judeusramo. Henduvame he'yjuhuve'g̃a jatykatykai a'ero onhimomby'apava. A'ereki g̃a nhaporemo g̃wendu ojigwyripeve'g̃a nhi'ig̃a ra'ãra'ag̃a. —Marag̃atu? ei g̃a ojohupe. Agwa'g̃a ko Galiléiapeve'g̃a nhaporemo. Marã re po g̃a ndekoi ikwahava nhandegwyripeve'g̃a nhi'ig̃a naerũ? ei g̃a ojohupe. A'ereki nhanenhi'ig̃a nhaporemo reki g̃a g̃wa'ag̃wa'ã. Omombe'umbe'u g̃a nhande ve pyryheteva'ea Tupana'ga rembiapoa, ei g̃a ojohupe.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 — ausente —
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 — ausente —
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 — ausente —
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 — ausente —
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 — ausente —
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 — ausente —
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 — ausente —
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Igwete ojipe'g̃a Jesus'gareheve'g̃a nderekomemumemui. —Agwa'g̃a ko heagwyry vinho i'gwoi'gwovo, e'i tehe g̃a g̃a pe.
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Nanime Pedro'ga po'ami onzeve'g̃a pavẽi. Hahyahi ganhi'ig̃a ga erame gwe'yja'g̃a pe judeus'g̃a pe: —Nhiirũ, pehendu ti nhinhi'ig̃a Jerusalémmeva'ero, ei ga g̃a pe.
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 “Heagwyry po avove'g̃a,” pe'ji tehe pe g̃a pe, ei ga. Avi g̃a ndaheagwyryvi reki. Ypyhajive nove horas rupi ahe ndo'ui jipi, ei Pedro'ga g̃a pe.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Penemienduva ko Joelva'ea omombe'u nhog̃wenonde hako – kiroki ahe omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a jipi, ei ga. A'ea pe tuhẽ ahe e'i Tupana'ga ra'uva po ti oho g̃a pyri nehẽ javo, ei ga. Joelva'ea omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a ikwatija hako, ei Pedro'ga g̃a pe. Nahã Tupana'ga ei a'ero:
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 — ausente —
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Joelva'ea omombe'u nhog̃wenonde Tupana nhi'ig̃a ikwatija hako, ei ga.
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 — ausente —
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 — ausente —
20 Veya matan boro nagugum
21 Nahã Joelva'ea imombe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a kwatija hako. Joelva'ea rembikwatijara Pedro'ga omombe'u g̃a pe no.
21 Orot yait
22 Igwete Pedro'ga ei no: —Pejapyaka ti nhinhi'ig̃a rehe, ei ga gwe'yja'g̃a pe israelitas'g̃a pe. Jesus'ga pe Nazarépeve'ga pe Tupana'ga oapouka ahemonhimomby'ava'ea ikwehe tokwaha ti g̃a nhirembiapoukara ga pe javo, ei ga. Pekwaha pe a'ea hepiaga. A'ereki pepyteri pe ga oapouka Jesus'ga pe ikwehe, ei Pedro'ga g̃a pe.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Ojikwe Tupana'ga ei Jesus'ga pe g̃wemimbotarimo: “Aerẽ ti ji nde mondoukari g̃apo pe nehẽ. A'ero ti g̃a nde mbovyrukari yva rehe nde jukauka nehẽ,” ei Tupana'ga ga pe, ei ga. Pehe koi Jesus'ga jukaukahara ga mbovyruka yva rehe okote'varuhuve'g̃a pe ikwehe, ei Pedro'ga g̃a pe.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Emo Tupana'ga Jesus'ga mbogweravi gamanoa hugwi. A'ea ga imombigi gamanoa rahya ga hugwi. A'ereki tegwete Jesus'ga piro'ye'yma gamanoa hugwi, ei ga gwe'yja'g̃a pe.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Ymya Daviva'ea omombe'u Jesus'ga nhi'ig̃ag̃wama ikwatija hako, ei ga. Tupana'ga rehe Jesus'ga onhi'ĩ. Nahã Jesus'ga ei a'ero:
25 David nati orot isan eo,
26 — ausente —
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 — ausente —
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 Nahã ko Daviva'ea omombe'u Jesus'ga nhi'ig̃ag̃wama ikwatija hako, ei Pedro'ga imombe'gwovo gwe'yja'g̃a pe.
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 —Nhiirũ, tamombe'u katu Daviva'ea kiro pe me a'ero nhaneramonhava'ea, ei Pedro'ga g̃a pe. Ahe nonhimombe'ui ikwatijarame hako. Jesus'ga nhi'ig̃ag̃wama Daviva'ea omombe'u nhog̃wenonde, ei ga. A'ereki Daviva'ea omano tuhẽ, ahera'oa inemba hako, ei ga. Ahe tymi ahe nog̃a hako. Kiromo jate tuvi Daviva'ea ryvya nhande pyri, ei Pedro'ga g̃a pe.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 —Daviva'ea ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharamo oko, ei ga. Igwete Tupana'ga ikwahavukari aerẽva'ea Daviva'ea pe hako. Ga omombe'u nhog̃wenonde ahe ve Cristo'ga rekoag̃wama a'ero, ei ga. Nahã Tupana'ga ei Daviva'ea pe hako: “Tupanamo ji ei nde ve kiro,” ei ga onhinoina. “Aerẽ ti nde javijitehe nerymymino'ga israelitas'g̃a nduvihavuhuhetero toko nehẽ,” ei Tupana'ga ahe ve hako, ei ga.
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 Nurã a'ea kwahavipeavo Daviva'ea imombe'ui Cristo'ga mbogweravag̃wama, ei Pedro'ga g̃a pe. Ahe omombe'u Cristo'ga nhi'ig̃ag̃wama Tupana'ga pe a'ero, ei ga. “Nde nderepohiri ti ji hugwi ji mombytavo omanove'g̃a gwyri pe nehẽ. Neremonemukari ti nde jira'oa nehẽ no,” ei ga, ei Pedro'ga.
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 —Jesus'ga reki ahe omombe'u, ei Pedro'ga. A'ereki gaha Tupana'ga ombogwera omanoa hugwi, ei ga. Ga kweravirẽ ore nhaporemo ga repiagi ikwehe, ei ga imombe'gwovo g̃a pe.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 A'ero Tupana'ga ga mondoi ga mongovo oypyvo yvagi pe omoirũharamo ikwehe, ei ga. Igwete ga imondoi gwa'uva Jesus'ga pyri. A'ereki ymya Tupana'ga Jesus'ga ruva'ga e'i Jesus'ga pe: “Tamondo ti jira'uva nde pyri nehẽ,” e ko ga hako, ei Pedro'ga g̃a pe. Igwete ga imondoi Jesus'ga pyri ikwehe. A'ero Jesus'ga imbuhurukari Tupana'ga ra'uva kiro ore pyri topojyka g̃a javo, ei Pedro'ga g̃a pe. Pe pehepia tuhẽ kiro Tupana'ga ra'uva rura. Pehendu pe Tupana'ga ra'uva g̃a monhi'ig̃ukarame penhi'ig̃imo no, ei ga g̃a pe.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Jesus'ga ko oho yvagi pe ikwehe, ei Pedro'ga. Daviva'ea ra'oa ki a'e te ndohoi, ei ga. Omanoe'ymame Daviva'ea omombe'u opojykaharete'ga Jesus'ga. Igwete ahe ei hako:
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 Nahã Daviva'ea ei Jesus'ga mombe'gwovo ga ko jipojykaharete'ga javo, ei Pedro'ga g̃a pe.
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 Igwete Pedro'ga ei no: —Jesus'ga jitehe pe ga mondouka yva rehe ga jukavouka ikwehe novĩa, ei ga. Emo Tupana'ga ga mbogwera reki ga mongovo yvagi pe nhandepojykaharetero nhanderuvihavuhuhetero. Pekwaha tuhẽ a'ea pehe nhaporemo israelitasramo, ei Pedro'ga gwe'yja'g̃a pe.
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Henduvame Pedro'ga nhi'ig̃a g̃a imbojui opy'a okote'varuhuro g̃waramo. Igwete g̃a ei Pedro'g̃a pe: —Marã po ti ore rekoi ore nehẽ? ei g̃a.
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Igwete Pedro'ga ei g̃a pe: —Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejikoga Jesus Cristo'ga rehe, ei ga. Penhimobatizauka ti Jesus'gareheva'ero. A'ero po ti Tupana'ga imombori pendekote'varuhua pe hugwi nehẽ, ei ga. Igwete po ti Tupana'ga imondoi gwa'uva pe pyri pe moiruamouka pe nderekovouka nehẽ.
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 A'ereki Tupana'ga e'i jipe pe me tamondo ti jira'uva g̃a pyri javo, ei Pedro'ga. “Penymymino'g̃a pyri ti ji imondoi nehẽ no,” ei Tupana'ga pe me, ei ga. Irupeve'g̃a pe Tupana'ga ei na jitehe no judeus'g̃arũive'g̃a pe. Kiroki g̃a ga omo'emo'ẽ ojive – g̃a pe nhaporemo nhandepojykaharete'ga ei, ei Pedro'ga imombe'gwovo g̃a pe.
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Pedro'ga ega'ei g̃a pe imombe'ukatuavo. Igwete ga ei: —Pepohi ti ag̃wamove'g̃a hugwi okote'varuhuve'g̃a hugwi Tupana'ga ti tombohahyukaryme pe me nehẽ, ei ga g̃a pe.
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Kiroki g̃a g̃wendu katu Pedro'ga nhi'ig̃a – kiro g̃a nhimobatizaukari Pedro'g̃a pe. Três mil ko g̃a onhimongyavo – kiroki g̃a ojiko Jesus'ga rehe a'ea rupi Pedro'g̃a nderekovo.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Kotihĩtihĩ g̃a jihe'akatui ojogwehegwehe a'ero. G̃wendu hete g̃a Jesus'ga moirũhara'g̃a nemimbo'ea Pedro'g̃a nemimbo'ea. O'uo'u g̃a mbatera ojopyri no. I'urame g̃a japyakai Jesus'ga manoagwera rehe. Igwete g̃a nhi'inhi'ig̃i Tupana'ga pe jipi.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Tupana'ga oapoapouka ahemonhimomby'ava'ea Jesus'ga moirũhara'g̃a pe. —Ja'gwy! ei pevove'g̃a hepiaga. Tupana'ga ipopoaka hete, ei g̃a onhimomby'apava.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Igwete Jesus'gareheve'g̃a jihe'akatui jipi ojopokopokoga ombatera rehe.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Ombatera rerekorame g̃a imondoi ikwepyguka itambere'ia ima'ema'eamo ojipe'g̃a pe imbatere'ymame.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Nane'ymi g̃a nhimono'ono'og̃i judeus'g̃a jatykahavuhua rokari pe. Igwete g̃a hog̃ahoi onhonga pe mbatera i'gwovo ima'ema'eamo ojohupe gworygworyvamo Tupana'ga mboheteavo. Ojipe'g̃a nhaporemo e'i g̃a pe pyry hete g̃a javo. Igwete nhandepojykaharete'ga koji'ive'g̃a mbojikojikogukari ojihe jipi. Igwete ga ojiheve'g̃a mbojihe'apavukari ojogwehegwehe.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 — ausente —
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.