Lucas 4
Tenango Otomi NT (OTN_WBT) vs NAA
1 Nu̱na̱ ra̱ Jesús ya n'youi ra̱ Espíritu Santo, ma̱mbá̱ ɛ̱p'ʉ ja ra̱ da̱the Jordán. Ra̱ Espíritu Santo bi zixpʉ bí ja ra̱ da̱po.
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi guiado pelo mesmo Espírito, no deserto,
2 Ja bá̱ m'mʉp'ʉ nyote ma̱ pa. Pɛ nu̱'ʉ yø hya̱ di̱ ma̱nda Oja̱, ɛ̱mmɛ̱i̱ bi hyonna̱ zithu̱ ha di̱ mɛstho ra̱ hya̱ ra̱ Jesús. Nu̱'ʉ yø pa'ʉ, hi̱mbi̱ zi ra̱ hmɛ̱ ra̱ Jesús. M'mɛfa p'ʉya, bi zä ngue ma̱thoguitho tu̱ ma̱nthu̱hu̱.
2 durante quarenta dias, sendo tentado pelo diabo. Nada comeu naqueles dias, ao fim dos quais teve fome.
3 Ra̱ zithu̱ p'ʉya bi 'yɛ̱mbi̱: ―Nu̱'mø ngue gue'e rá̱ Ts'ʉnt'ʉ'i Oja̱, da̱mi̱ 'yøt'e ngue nu̱na̱ ra̱ do 'bɛngua, da̱ gohi di̱ nthu̱hmɛ̱ ―bi 'yɛ̱mbi̱.
3 Então o diabo disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra se transforme em pão.
4 Mi̱ da̱hra̱ Jesús, bi 'yɛ̱mbra̱ zithu̱: ―Nu̱p'ʉ ja ra̱ Ma̱ca̱ Libro, nt'ot'i p'ʉ ra̱ hya̱ ngue ɛ̱na̱: “Nu̱ ra̱ ja̱'i̱ hi̱nda̱ ne da̱ 'yøde te mma̱n'Oja̱, ma̱da̱gue'a̱ da̱ zi ra̱ hmɛ̱ ra̱ ja̱'i̱, pɛ ya hi̱nda̱ zä di̱ m'mʉi”.
4 Mas Jesus lhe respondeu:
5 Ra̱ zithu̱ p'ʉya bi zixpʉ bí ja n'na ra̱ da̱nyu̱ni̱. Nu̱'a̱ ra̱ ora'a̱ p'ʉya, bi japra̱ Jesús ngue bi hyandi̱ gätho yø nación i ja rá̱ ngʉni̱ nxi̱mhäi.
5 Então o diabo o levou para um lugar mais alto e num instante lhe mostrou todos os reinos do mundo.
6 Ra̱ zithu̱ bi 'yɛ̱mbra̱ Jesús: ―Nu̱gä dí ɛ̱xa̱'i̱ ngue gui̱ nda̱st'abi, gui̱ ma̱nda gätho yø nación. Nu̱ te gä pɛts'i, gä ni̱ mmɛti. Porque go bi̱ ndäcä yʉ. Nu̱ te'o ga̱ nne ga̱ u̱nni̱, ga̱ u̱nni̱.
6 E disse: — Eu lhe darei todo este poder e a glória destes reinos, porque isso me foi entregue, e posso dar a quem eu quiser.
7 Nu̱'mø gui̱ nda̱ntyøhmu̱ ngue gui tha̱nnegui ya, nu̱ te gä ja nʉya, gä ni̱ mmɛti ―bi 'yɛ̱mbi̱.
7 Portanto, se você me adorar, tudo isso será seu.
8 Mi̱ da̱hra̱ Jesús, bi 'yɛ̱mbi̱: ―Da̱mi̱ 'uegue grá̱ zithu̱. Porque nt'ot'i p'ʉ ja ra̱ Ma̱ca̱ Libro ngue hønt'a̱ ra̱ Hmu̱ Oja̱ ja ngue da̱ ma ntha̱nne, hi̱njom ma̱n'na.
8 Mas Jesus respondeu:
9 M'mɛfa p'ʉya, nu̱p'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱ Jerusalén, ja i zixpʉ ra̱ zithu̱ na̱ ra̱ Jesús. Bi̱ ntøp'ʉ ja rá̱ 'bet'e ra̱ ni̱ja̱. Bi 'yɛ̱mbi̱: ―Nu̱'mø gue'e rá̱ Ts'ʉnt'ʉ'i Oja̱ ya, da̱mi̱ nsäcua ya.
9 Então o diabo levou Jesus a Jerusalém, colocou-o sobre o pináculo do templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 Porque nt'ot'i p'ʉ ja ra̱ Ma̱ca̱ Libro ra̱ hya̱ ngue ɛ̱na̱: “Nu̱na̱ Oja̱ da̱ pɛnhyø anxɛ ngue da̱ mä'i.
10 porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito, para que o guardem.”
11 Da̱ 'yøt'e ngue njana̱te gdi søt'a̱ häi, n'namhma̱ ngue hi̱ndi̱ ʉn'na̱ ni̱ gua yø do” ―bi 'yɛ̱mbi̱.
11 E: “Eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
12 Mi̱ da̱hra̱ Jesús, bi 'yɛ̱mbi̱: ―Xquet'a̱ nt'ot'i ra̱ hya̱ p'ʉ ja ra̱ Ma̱ca̱ Libro ngue nu̱na̱ Oja̱, hi̱njonda̱ zännbi̱ te da̱ 'yøt'e para ngue da̱ fa̱di̱ ngue'mø ma̱jua̱ni̱ te mma̱ ogue hi̱n'na̱.
12 Jesus respondeu ao diabo:
13 Ra̱ zithu̱, ya hi̱mbi̱ di̱nna̱ forma ha xti japi ngue xta̱ 'yøtra̱ ts'oqui ra̱ Jesús. Bi zop'ʉ njammi̱ pa p'ʉya, bi̱ ma.
13 Tendo concluído todas as tentações, o diabo afastou-se de Jesus, até momento oportuno.
14 Bi̱ mengra̱ Jesús, i̱ ma Galilea. Pɛ n'youi rá̱ ts'ɛdi ra̱ Espíritu Santo. Yø ja̱'i̱ p'ʉya, ndap'ʉ bi zä di c'a̱ ra̱ Jesús.
14 Então Jesus, no poder do Espírito, voltou para a Galileia, e a sua fama correu por toda aquela região.
15 Da̱ zømp'ʉ da̱ zønna̱ Jesús, pap'ʉ ja yø ni̱ja̱ yø judío ngue xännba̱bi̱ ra̱ hya̱ yø ja̱'i̱. Gä nnu̱ ma̱nho yø ja̱'i̱ ra̱ hya̱ mma̱nna̱ Jesús.
15 E ensinava nas sinagogas, sendo elogiado por todos.
16 Bi̱ map'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱ Nazaret bá̱ nte ra̱ Jesús. Mi̱ zøhra̱ pa ngue ra̱ ts'äya, bi̱ map'ʉ ja ra̱ ni̱ja̱, gä ngu̱'a̱ xi 'yørbʉ ja yø hni̱ni̱ xi thogui ngue pap'ʉ ja yø ni̱ja̱. Bi̱ m'mähra̱ Jesús ngue da̱ ma̱nna̱ letra nt'ot'i p'ʉ ja ra̱ Ma̱ca̱ Libro.
16 Jesus foi para Nazaré, onde havia sido criado. Num sábado, entrou na sinagoga, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 Bi t'u̱nna̱ libro bi 'yotra̱ pønga̱hya̱ Isaías. Mi̱ xospʉya, bi̱ nthɛui p'ʉ nt'ot'i na̱ ra̱ hya̱ ja ua ngue ɛ̱na̱:
17 Então lhe deram o livro do profeta Isaías. E, abrindo o livro, achou o lugar onde está escrito:
18 “Dí̱ n'yogä'be ra̱ Espíritu Santo. Porque bá̱ t'ɛ̱xqui̱ ngue ga̱ xicä ra̱ hoga̱ 'da'yo hya̱ yø hyoya. Bá̱ 'bɛnngui̱ ngue ga̱ hojpa̱ yø mmʉi yø ja̱'i̱ 'bʉ ndu̱mmʉi. Nu̱'ʉ yø ja̱'i̱ xa̱ mbɛnt'ui ra̱ ts'oqui, ga̱ xifi ngue ya da̱ ma nhya̱ni̱. Ga̱ xojpa̱ yø n'yomfɛ̱ni̱ yø ja̱'i̱ ngue da̱ ba̱ Oja̱. Ga̱ japi ngue ya hi̱nni̱ mantho da̱ zä ra̱ n'ʉ yø ja̱'i̱ di ʉnyø hmu̱.
18 “O Espírito do Senhor
19 Ga̱ xicä yø ja̱'i̱ ngue ya bi zønna̱ pa da̱ ya̱n'Oja̱”.
19 e proclamar o ano aceitável
20 Mi̱ juadi bi̱ ma̱nna̱ letra nt'ot'i p'ʉ ja ra̱ sʉcua̱ ra̱ Jesús, bi dä ra̱ sʉcua̱ p'ʉya, bi u̱n'na̱ ra̱ mäxte p'ʉ ja ra̱ ni̱ja̱. Bi̱ mi̱ p'ʉya. Nu̱'ʉ yø ja̱'i̱ 'bʉp'ʉ ja ra̱ ni̱ja̱ p'ʉya, gä di zadi hɛ̱ti̱ ra̱ Jesús.
20 Tendo fechado o livro, Jesus o devolveu ao assistente e sentou-se. Todos na sinagoga tinham os olhos fixos nele.
21 Ma̱hømbi̱ mʉdi bi̱ nya̱ ra̱ Jesús, bi 'yɛ̱mbyø ja̱'i̱: ―Nu̱ ra̱ ora ja p'ʉya, ya bi̱ nja'a̱ te nt'ot'i p'ʉ ja ra̱ Ma̱ca̱ Libro, ngue ni̱ hmi̱ ni̱ dä guí̱ nnu̱jʉ ngue dí 'bʉcä ua ya.
21 Então Jesus começou a dizer:
22 Bi̱ nu̱ ma̱nho gätho yø ja̱'i̱ ra̱ Jesús. Nu̱na̱ ra̱ hoga̱ hya̱ xihyø ja̱'i̱, gä di 'yødyø ja̱'i̱ na̱ ra̱ hya̱ øde. Di̱ n'yänsɛ yø ja̱'i̱, di̱ n'yɛ̱mbi̱: ―¿Ua hi̱nga̱ guehna̱ rá̱ ts'ʉnt'ʉ ra̱ José na̱?
22 Todos davam testemunho dele e se maravilhavam das palavras cheias de graça que lhe saíam dos lábios. E perguntavam: — Não é este o filho de José?
23 Mi̱ da̱hra̱ Jesús, bi 'yɛ̱na̱: ―Rá̱ nzɛgui guehna̱ ra̱ hya̱ ja ua guí̱ nne gui xicjʉ, ngue ɛ̱na̱: “Ague grá̱ 'yøthe, 'be da̱mi̱ n'yøthe sɛ”. Gui̱ nne gui 'yɛ̱njʉ: “Nu̱'a̱ dí øcähe guá̱ ørbʉ Capernaum, nu̱ua ja ni̱ hni̱ni̱ ya, xquet'a̱ da̱ ngu̱'a̱ gui 'yøt'ua ya”, guí̱ nne gui 'yɛ̱njʉ.
23 Então Jesus disse:
24 Bi sigue bi̱ nya̱ ra̱ Jesús, bi 'yɛ̱na̱: ―Ma̱jua̱ni̱ dí xi'a̱hʉ, ngue hi̱nga̱ n'na ra̱ pønga̱hya̱ di pøni̱ ngue da̱ hnu̱ ma̱nsu̱ p'ʉ ja rá̱ hni̱ni̱.
24 E Jesus prosseguiu:
25 Njarbʉtho na̱ ra̱ hya̱ dí xi'a̱hʉ ya, tengu̱tho ra̱ pa bá̱ m'mʉhra̱ pønga̱hya̱ Elías, bi̱ nja ra̱ nda̱te thu̱hu̱ p'ʉ ja ra̱ häi mi̱ 'bʉi, ngue hi̱mbi̱ n'ye nhyu̱ jɛya ma̱de. Xa̱ngu̱ yø 'danxu̱ ngue yø judío mi̱ 'bʉ 'mø ya.
25 Na verdade lhes digo que havia muitas viúvas em Israel no tempo de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, reinando grande fome em toda a terra,
26 Pɛ hi̱nga̱ n'na'ʉ yø 'danxu̱ ngue yø judío xta̱ mmɛnnba̱bi̱ Oja̱ ra̱ Elías ngue xta̱bá̱ mmäts'i. Sinoque bi 'bɛnhni̱ ngue bá̱ fäxa̱ n'na ra̱ 'danxu̱ mi̱ 'bʉp'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱ Sarepta, querpʉtho ra̱ hni̱ni̱ Sidón.
26 e Elias não foi enviado a nenhuma delas, a não ser a uma viúva de Sarepta de Sidom.
27 Nu̱'a̱ ra̱ tiempo bi̱ m'mʉhra̱ pønga̱hya̱ Eliseo, xa̱ngu̱ yø judío mi̱ hɛ̱mbra̱ n'ʉ ngue mi̱ 'ya yø do'yo. Pɛ hi̱njombi̱ 'yøthe ya yø judío mi̱ ʉ. A nu̱na̱ ra̱ Naamán ngue ra̱ mmɛ̱ngu̱ p'ʉ ja ra̱ häi Siria, go bi̱ ma bá̱ øthe na̱.
27 Havia também muitos leprosos em Israel nos dias do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, a não ser Naamã, o sírio.
28 Gä bi̱ mbøcuɛ yø ja̱'i̱ mi̱ 'bʉp'ʉ ja ra̱ ni̱ja̱ 'mø mi̱ 'yøhya yø hya̱ bi̱ ma̱nna̱ Jesús.
28 Todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, se encheram de ira.
29 Bi̱ nangyø ja̱'i̱ p'ʉya, bi bɛntra̱ Jesús ngue bi gʉjpʉ ja ra̱ hni̱ni̱. Bi zixpʉ bí ja ra̱ nya̱ngua̱ni̱ ngue da̱ hørbʉ ja ra̱ t'øhø.
29 E, levantando-se, expulsaram Jesus da cidade e o levaram até o alto do monte sobre o qual a cidade estava edificada, para que, de lá, pudessem atirá-lo abaixo.
30 Pɛ bi gua̱syø ja̱'i̱ ra̱ Jesús, bi thop'ʉ ma̱de, bi̱ ma.
30 Jesus, porém, passando pelo meio deles, foi embora.
31 Nu̱na̱ ra̱ Jesús, i̱ map'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱ Capernaum ngue ra̱ häi Galilea. Nu̱'mø ra̱ pa ngue ra̱ ts'äya, nhya̱to, nhya̱to pap'ʉ ja ra̱ ni̱ja̱ ngue xännba̱ ra̱ hya̱ yø ja̱'i̱.
31 E Jesus foi a Cafarnaum, cidade da Galileia, e os ensinava no sábado.
32 Di 'yødyø ja̱'i̱'a̱ ra̱ hya̱ xännba̱bi̱, porque nu̱'mø xännba̱te ra̱ Jesús, ɛ̱na̱ nts'ʉt'abitho ngue ya̱ ma̱nzaqui 'mø nzohyø ja̱'i̱.
32 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque a sua palavra era com autoridade.
33 Nu̱p'ʉ ja ra̱ ni̱ja̱ p'ʉya, mi̱ 'bʉp'ʉ n'na ra̱ n'yohʉ n'youi ra̱ ts'onthi̱. Nts'ɛdi i zohra̱ Jesús, bi 'yɛ̱mbi̱:
33 E apareceu na sinagoga um homem possuído de um espírito de demônio imundo, o qual gritou em alta voz:
34 ―Ague Jesús grá̱ mmɛ̱ngu̱ Nazaret, da̱mi̱ hyɛga̱he p'ʉ. ¿Hanja ngue ga̱di̱ nthi̱nt'ua dí 'bʉcähe? ¿Ua gní̱ 'yɛ̱hɛ̱ gui juacje? Nu̱gä dí pa̱di̱ te'o'i, gue'e rá̱ ma̱ca̱ Ts'ʉnt'ʉ'i Oja̱.
34 — Ah! O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
35 Pɛ ra̱ Jesús bi 'yɛ̱mbra̱ ts'onthi̱: ―Xa̱nhɛ̱n'i̱ grá̱ ts'onthi̱. Da̱mi̱ hyɛp'ʉ ra̱ n'yohʉ guí̱ n'youi. Ra̱ ts'onthi̱ p'ʉya, yø hmi̱ yø dä yø ja̱'i̱ p'ʉ bi 'yɛn'a̱häi ra̱ n'yohʉ. Pɛ hi̱nha bi zɛt'i. Bi̱ ma ra̱ ts'onthi̱ p'ʉya.
35 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: O demônio, depois de o ter jogado no chão no meio de todos, saiu daquele homem sem lhe fazer mal.
36 Gä di 'yødyø ja̱'i̱ bi̱ nu̱ te bi̱ nja. Di̱ n'yɛ̱mbi̱ n'na ngu̱ n'na: ―Hi̱njongui̱ pa̱di̱ tema̱ hya̱'a̱ ya. Di̱ nɛ̱qui̱ ngue ja rá̱ ts'ɛdi na̱ ra̱ n'yohʉ, porque asta̱ 'nɛ̱hyø ts'onthi̱ ɛ̱c'ɛ̱i̱ 'mø xifi ngue da̱ hyɛp'ʉ ra̱ ja̱'i̱ n'youi.
36 Todos ficaram admirados e comentavam entre si: — Que palavra é esta? Pois, com autoridade e poder, ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Ndap'ʉ bi zä di c'a̱ yø ja̱'i̱ te øtra̱ Jesús.
37 E a fama de Jesus se espalhava por todos os lugares daquela região.
38 I̱ map'ʉ ja rá̱ ngu̱ ra̱ Simu̱ 'mø ma̱mbá̱ pøn'a̱ ni̱ja̱ ra̱ Jesús. Mi̱ hɛ̱mbra̱ pa na̱ rá̱ to ra̱ Simu̱ p'ʉya. Bi t'äpra̱ ma̱te ra̱ Jesús ngue bi 'yøthe na̱ ra̱ xisu ma̱di̱ hyɛ̱nni̱.
38 Deixando a sinagoga, Jesus foi para a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre muito alta, e pediram a Jesus em favor dela.
39 Nu̱na̱ ra̱ Jesús bi̱ ndojpʉ 'bɛnna̱ därqüɛ̱hi̱. Bi hɛjpa̱ ra̱ pa, pɛ 'bexpi bønna̱ pa. Bi̱ nangra̱ xisu ngue bi hojpi te da̱ zi yø ja̱'i̱.
39 E inclinando-se para ela, Jesus repreendeu a febre, e esta a deixou. E imediatamente ela se levantou e passou a servi-los.
40 Mi̱ dähra̱ nde p'ʉya, gätho yø ja̱'i̱ si yø därquɛ̱hi̱ ngue hɛ̱mbi̱ 'dama̱ 'dan'yo ma̱n'ʉ, bi zispa̱bi̱ ra̱ Jesús ngue da̱ 'yøthe. Bi japyø därquɛ̱hi̱ yø 'yɛ ra̱ Jesús ngue bi 'yøthe.
40 Ao pôr do sol, todos os que tinham enfermos, com diferentes tipos de doença, os trouxeram a Jesus. E ele os curava, impondo as mãos sobre cada um deles.
41 'Bʉp'ʉ xa̱ngu̱ yø därquɛ̱hi̱ ngue n'youi yø ts'onthi̱, pɛ ra̱ Jesús bi japyø ts'onthi̱ ngue hɛp'ʉ yø ja̱'i̱ n'youi. Asta̱ mahyø ts'onthi̱, i ɛ̱na̱: ―Nu̱'i̱, gue'e rá̱ Ts'ʉnt'ʉ'i Oja̱. Pɛ ra̱ Jesús di hɛjpa̱ yø ts'onthi̱, hi̱ndi̱ japi di̱ nya̱. Porque nnepyø ts'onthi̱ da̱ fa̱di̱ ngue gue'a̱ ra̱ Cristo.
41 Também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: — Você é o Filho de Deus! Ele, porém, os repreendia para que não falassem, pois sabiam que ele era o Cristo.
42 Mi̱ nɛ̱ca̱häi p'ʉya, bi bømp'ʉ ja ra̱ hni̱ni̱ ra̱ Jesús, bi̱ ma da̱po. Pɛ ɛ̱mmɛ̱i̱ honyø ja̱'i̱ hapʉ 'bʉi. Mi̱ zønyø ja̱'i̱ p'ʉ bí 'bʉi, i sa̱mmi̱, hi̱ngui̱ nnepe xta̱ nzop'ʉ.
42 Quando amanheceu, Jesus saiu e foi para um lugar deserto. As multidões o procuravam, foram até junto dele e não queriam deixar que ele fosse embora.
43 Pɛ ra̱ Jesús bi 'yɛ̱mbyø ja̱'i̱: ―Jatho ngue ga̱ mma ma̱ngä ra̱ hoga̱ 'da'yo hya̱ mi̱'da yø hni̱ni̱. Porque guehna̱ bi 'bɛnngä na̱ ngue ga̱ xihyø ja̱'i̱ ha di̱ njap'ʉ da̱ zo rá̱ 'yɛ Oja̱.
43 Jesus, porém, lhes disse:
44 Ja̱na̱ngue gä bá̱ n'yop'ʉ ja ra̱ häi Galilea ra̱ Jesús ngue bi̱ ma̱nna̱ hya̱ p'ʉ ja yø ni̱ja̱.
44 E pregava nas sinagogas da Judeia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.