Lucas 4

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesu eŋe Asu Koboboineŋo kotino watkeki, Yordan dokuo ŋine zinge sariki, Asuŋoka qebinkaki, kepe yaup papaino arike.
1 Jesu biyan tutufin etei God Anun Kakafiyin karatan Jordan harewane matabir yen naatu Anun Kakafiyin i’unawiy in Judea arar yan tit.
2 Ari goiŋ kaiwe 40, yale gekiso, Satanŋo liwekkake, naso yewao ŋara midaine so ŋara mi nene yaup gemage, ŋarainane seukke.
2 Nati’imaim veya etei 40 bay en ma’am ufunamaim bayumih morob. Naatu nati ana maramaim Demon Mowan na routobon itin,
3 Pakiso, Satanŋo olale rake, “Ge Anutu wane medep gemaineo, yemo ranom wesi iwaŋo ŋara okangep!”
3 eo, “O i God Natun na’at, kabay iti ku’uwih tebotabir rafiy tematar ku’aa.”
4 Rakiso, Yesuŋo mainge olatke, “Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike, ‘Ŋaraŋoka ŋei gegeine mi ma wakoniake.’”
4 Baise Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘Orot men bayumaim akisin niyawasimih.’”
5 Pakiso, Satanŋo bonaga kiroine maneo iwenka wa okora more, kepe wane kutno ŋei ŋerep magune magune ŋei waomkopene eŋerop ge arikoi, yewa ikopka sikan kawareke.
5 Naatu Demon Mowan Jesu i’unawiy maiye hiyen hin koun yan bat, imatanubamo tafaram tutufin etei itin.
6 Pakiso, Satanŋo iwa yale olatke, “Zonom so eŋet biŋek pa ebone arimaike, iwa na ge ginwarekale, yewamo korop naŋane kutno motwarekoi, wane mo na ŋei mane manbe ramaine mangale,
6 Naatu Demon Mowan eo, “Ayu boro fair etei o anit naatu tafaram ana aiwob auman boro anit. Anayabin etei’imak ayu hitu, ayu orot yait arurubin boro i anitin nab.
7 ge wawetŋone qe meŋen nangene, ea mo na ginbe kine kine iwa korop geŋaneka okaniake.”
7 Imih O ayu inakwakwafiru na’at, iti sawar etei boro o nowamih anit.”
8 Rakiso, Yesuŋo olatke, “Anutu wane papiaŋo yale ramaike, ‘Waomŋone Anutu eŋe weku meŋen kaikene, so qelitine qe mangene!’”
8 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘A Regah a God akisinamo inakwafir isan inabow.’”
9 Pakiso, Satanŋo Yesu Yerusalem matko Anutu wane Bakom Urum wane bakine kutno mawa birakaki, pakiso olale rake, “Ge Anutu wane Gipole gemaineo, yemo iwa ŋine sontake qei kepeo ketnom.
9 Naatu iban maiye Demon Mowan Jesu bai nawiy hin Jerusalem hitit, hiyen hin Tafaror Bar tafantoro’ot bat naatu iu, “O God Natun na’at, kukununuw kura’iy.
10 Anutu wane papiao yale ramaike, ‘Anutu eŋe aŋelokoune raongi mauluke wareganikei.’
10 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘God boro ana tounamatar na’uwih hinatafafari,
11 So mane iwa yale ramaike, ‘Eŋe meteene kutno geu ketpi, wesiŋo kieŋone mane mi kitasiake.’”
11 umah yanamaim inare hinabuwi, boro men kabay a narab natakakirimih.’”
12 Rakiso, Yesuŋo olatke, “Anutu wane papiaŋo iwa yale ramaike, ‘Waomŋone Anutu Wawaine okanka more, misuk liwekkaikene.’”
12 Baise Jesu iya’afut iu, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘A Regah a God men routobon initinimih.’”
13 Satan eŋe yaleŋo yale okane, Yesu liwekka wareki qoekiso, qeliŋka more, naso mane wane toma geke.
13 Demon Mowan routobon ta ta Jesu bitin ufunamaim itumar tabaratait tit mar kafai ufunamaim bat.
14 Yesu eŋe Asu Koboboinane zonomŋo kito qesiŋ makiso, koso Galili kepeo zinge arike, arikiso, don kisiineŋo mat ea korop sua arike.
14 Imaibo Jesu God Anun Kakafiyin ana fair bai auman matabir na Galilee tit. Ana tur ra’at tasasar tit tafaram nati sisibinamaim hima’am etei’imak hinowar.
15 Eŋe Yuda wane lewa lewaŋ urumene mere arike, yewao waket kito edange, pakiso, ŋei ŋerep korop eŋe mawakakoi.
15 Kou’ay Bar wanawanan run bi’obaibiyih sabuw etei’imak tur hinonowar, hifai hibora’ara’ah.
16 Yesu eŋe ge ari mage, koso sua sua matine Nazaret yewao yalewaka ari lotke more, qezarek peadao Yuda lewa lewaŋ urumgo wake, eŋe peada baŋem yale okane gegike, eŋe iwa koso Anutu wane papia dapore edaniakane wiekiso,
16 Jesu remor na Nazareth tit, bar merar i ma rara’atamaim, Baiyarir ana veya matanfufur isisinaf na’atube, in Kou’ay Bar run, Buk ta baiyab isan misir.
17 Anutu wane qelit ŋei, Isaia oŋo don qeke, yewa manbi rapoke more, don iwa yale qeke yewa kake.
17 Naatu dinab orot Isaiah ana buk hibai Jesu hitin, bai rusasar tur iti na’atube hikirum inu’in ana efanamaim tit.
18 “Waom wane Asuŋo naŋane kutno ketmaike, na ŋei ket gegine eŋano biŋek don ma arikalane ma wakon nanmaike. Eŋe mulap ŋei yewa siwot ongalane tale nanmaike, so deene pili pilikine yewa deene matok kalane, mulap urata ma more, bori worine yewa qekok ongalane.
18 “Regah Anun Kakafiyin i ayu wanawana’umaim ema’am,
19 So na Waom wane naso bomileki, ŋei ŋerewekoune ma menaŋ oniake, ea wane biŋek don ra wakonmaile.”
19 Naatu anakurereb sabuw hinanowar
20 Yesu eŋe kibi yewa dapotki qoekiso, qeuage more, qelit medep mangi paki, so ket pese metke. Paki, ŋei ŋereppa Yuda lewa lewaŋ urumgo metkoi, eŋe koropŋo deene Yesuka kalilip kakoi.
20 Jesu buk itakum orot kaifenayan itin i mara’iy. Sabuw Kou’ay Bar wanawanan hima’am etei’imak matah hito’ab Jesu hi’itin kikin.
21 Pakiso, Yesuŋo edane rake, “Waom wane don iwa dapotpe ŋine mo derimi, ea wane weleine ukude eamo wakonmaike.”
21 Baise Jesu misir busuruf sabuw hai tur eowen eo, “Tur iti aiyab kwananowar i boun na iturobe.”
22 Rakiso, eŋe ebeene bonepke more, doninane weku mane detpi oŋaene qaeki rakoi, “Eŋe iwa mo Yosep wane gipole mida me?”
22 Sabuw etei’imak nati’imaim hima Jesu eo hinonowar hio, “Turobe iti orot ana tur i gewasin.” Naatu tur mumunin bitan eo hinonowar isan hifofofor, naatu taiyuwih hibatiyih hio, “Iti orot i Joseph natun?”
23 Yesuŋo iwa yale edange, “Ŋine naŋane don naŋengo more more iwa yale mane ra okanmami, ‘Dokta, ge goŋomka ma menaŋ nagumaine.’ Ŋine dere nolasikei, ‘Kaperneam matko manom, kisiŋone detokanmaine, yalewaka iwa geŋone matŋono manom, kaŋem.’
23 Naatu Jesu iuwih eo, “Binan tur gewasin matan fufur sabuw teo’omaim boro kwana’uwu kwanao, ‘Adanafur ana orot, taiyuw kwiyawasi.’ Naatu iban boro kwana’uwu maiye, ‘Capernaum ma bow bigan tanonowar na’atube, iti ana bar ana meraramaim nabow tana’itin.’”
24 Yale rau, na welekatne don naŋengo ŋidanbe detpi, Anutu wane qelit ŋei eŋine kepe matino ge more done raki, ŋei ŋerep eŋe maine mi tewekkei.
24 Jesu iban maiye iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, dinab orot ana bar ana meraramaim boro men ana merar hinay hinabaimih.
25 “So Welekatne ŋidanbe, Elaiya geke, naso yewao kaiwe suaine okoraki, koma karewe so nat paromine meso 6 yale paki, ŋara siukki bodi suaine wakone, kepe rokopke pake. Naso yewaoka Israel eŋane kepeo mala loutne gekoi,
25 Naatu tur anababatun a tur ana’owen, Elijah ma’am ana veya’amaim kwafukwafur maumurih na’in Israel wanawanan hima’am afow matar. Nati ana veya’amaim kwamur etei tounu naatu sumar six na’atube toun men yar, baimar kakafin na, nati tafaram wanawananamaim bar merar etei’imak bay i’en.
26 ŋo siluŋ Anutu eŋe Elaiya rakaki, Israel eŋano mi arike, eŋe rakaki qelaŋ ŋerep mala mane Zarepat matko, Sidon kepeo geke, eŋano arike.
26 Nati ana veya’amaim God men Elijah iyafar Israel wanawanan kwafur babin ta ibaisimih, baise Sidon wanawanan Zarepat bar meraramaim kwafur babin ta’imon ma’am isan God iyafar in tit baibais itin.
27 So propet Elisa geke, naso yewao Israel eŋane keuo ŋine ŋei loutne kubet togon gorop gekoi, ŋo siluŋ Israel eŋane keuo ŋine ŋei mane wane kubetineŋo mi osike, yemo Naman, Siria kepeo ŋine, eŋane kubetine weku osike.”
27 Naatu dinab orot Elisha ma’am ana veya Israel sabuw moumurih maiyow kokom ani’anih hima’ama men yait ta na Elisha iyawasimih, baise tafaram Syria orot wabin Naaman akisinamo na Elisha iyawas.”
28 Yesu eŋe yale ra edangiso, ŋei ŋerep Yuda lewa lewaŋ urumgo metkoi, eŋe detpi sigileki, sotene osike.
28 Sabuw Kou’ay Bar wanawanan hima iti tur hinonowar ana veya, yah wanawanan so’aso’ar yen higagamat,
29 Pakiso, wie more mat ŋadino Yesu ma birakau qeinat ketki ma ari more, matene metke bonaga yewa wane pupulukino iwenka wa more, sora mezeno ma ari more, sorao rupapkau kesiakane okangoi.
29 himisir Jesu hibai hitain ufun hitit, bar merar hitumar, hiyen fan tafan hibat hitarouw fan tare’emih hiwa’an, anayabin bar merar i fan tafan hiwowab hima’am.
30 Ŋo siluŋ mi kauso, eŋe ŋei ŋerep keueno ŋine piŋdige more, ket siu siuko sanka arike.
30 Baise Jesu sabuw rau’ay gagamin hibatabat umah aren sorabon hai foun remor tit in.
31 Yesu eŋe ari mage, Galili kepeo mat mane Kaperneam, yewa lotke more, qezarek peadao ŋei ŋerep edane kito ebon okange.
31 Jesu na Galilee wanawananamaim bar merar ta wabin Capernaum imaim tit, Baiyarir ana veya run sabuw i’obaibiyih hima hinonowar.
32 Yesu wane donine ewinerop raki, ŋei ŋerep eŋe dere more welelepkekoi.
32 Sabuw etei’imak hifofofor men kafaita. Anayabin ana tur eo i tur anababatun naatu fairin.
33 Yuda lewa lewaŋ urumgo ŋei mane asu borikinerop metke,
33 Nati Kou’ay Baremaim orot ta wagabur iwan demon kakafin anababatun auman na run ma’am, fanan aumetawat na’in iwow eo,
34 eŋe Yesu ka more, suaineka boka more rake, “Yai! Yesu Nazaret welaine, ge daleo okan ŋonikenane sarimaine? Ge matali ŋonikenane sarimaine me? Na det ganmaile, ge Anutu wane Ŋei Koboboine.”
34 “Hei! Aki isai abisa inasinafumih kunan? Aki gurusi’imih? Jesu Nazareth mowan. Ayu aso’ob. O i yait, O i God ana tur abarayan Orot Kakafiyin.”
35 Yale rakimo, Yesuŋo asu borikine don olale more rake, “Ge doŋ mane more, ŋei yewa qeliŋka saket arinom!” Rakiso, asu borikine eŋe ŋeiwa ma papkaki, ŋei ŋerep keueno ket rasu pakiso, eŋe saket arike, ŋei wae mi matalikake.
35 Jesu wagabur mowan kwarartatab eo, “Yate inbainub orot biyanamaim kutit!” Wagabur mowan sabuw nahimaim orot itaiy re tabaratait tit, men isan abisa ta sinafumih.
36 Pakiso, ŋei ŋerep eŋe ka more oŋaene qaeki, auye qeuye okane more rakoi, “Don iwa daleo? Eŋe ewe bibirop so zonomineropŋo asu borikine raongi, saket arimami!”
36 Baise Sabuw etei’imak hai baifofofor ra’at, taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot ana tur i fair kwanekwan. Ana onowaten naatu ana fair auman iti tur eo demon kakafih biyunih i hitit!”
37 Pakiso, Yesu wane don kisi yewaŋo kepe mat yewa sua rokopke arike.
37 Naatu Jesu abisa sisinaf isan ana tur tasasar tit tafaram nati hima’am wanawanan etei hinowar.
38 Yesu eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgo ŋine ket more, Saimon wane matko wake. Saimon wane sewenine eŋe zoma gereunerop qeki pake, pakimo eŋe Yesuŋo mapik kayakane ra more olatkoi.
38 Jesu misir Kou’ay Bar itumar tit na Simon ana bar tit, Simon rawan babin sawow biyan fora’ab anababatun inu’in, sabuw Jesu hifefeyan baiyawasinamih hio.
39 Pakiso, Yesu eŋe Saimon sewenine pake, mat kotine yewa waket more papainane osino okora, so zomawaeŋo qeliŋkayakane togoleka olatke, pakiso zomawae eŋe ŋerep yewa qeliŋkakiso, ŋereppae eŋe esat yemdaka wie more koso, ŋaraene mire mauluk okange.
39 Basit Jesu na babin inu’in sisibin tit bat sawow i’ari’ar naatu sawow babin biyanane tit, babin yawas misir bay bow eafusar itab hi’aa.
40 Kepe qoekiso, ŋei ŋerep natne eŋe kimakopene zoma kine kine natneŋo ebuki pa okangoi, yewa Yesu wano ebu sarikoi, pakiso, Yesuŋo metine leweteno weku weku more, korop ma menaŋonge.
40 Veya re’er ufunamaim, sabuw sawow yumatah ta ta hibow hi’inu’in, turahinah hibuwih hina Jesu biyan hitit, sabuw ta’ita’imon butubutubunih etei’imak hiyawas.
41 Asu borikine eŋe yale waka, ŋei ŋerep loutne eŋane kotoeno ŋine esopongi saket more, aro suaine aroke more rakoi, “Ge Anutu wane Gipole!”
41 Sabuw moumurih na’in auman biyahine demon kakafih hitit hiwow hio, “O i God Natun!” Baise Jesu demon awah bofafaren men karam boro hitao’rereb. Anayabin demon hiso’ob Jesu i Roubininenayan.
42 Kepe qaekiso, sakoropka, Yesuŋo wie more mat yewa qelige, kepe nat paromine ŋeiine midaine pake, yewa ari geke. Pakiso, ŋei ŋerep eŋe zuaŋka ge mage, so maratkakoi, maratka more eŋerop geakane ma walukkakoi.
42 Martot auman Jesu nati bar merar itumar tit in efan ta nautanubinamaim akisinamo ma. Baise sabuw hinuwih hinan hititita’ur ana veya, bairi nati’imaim ma isan hi’otan.
43 Pakiso, Yesu eŋe siluŋ edane rake, “Na Anutuŋo daleo ŋei ŋerep wareonmaike, ea wane biŋek donine mat baŋem ŋei ŋerep korop ra edanikalane Anutuŋo biranange ketkole.”
43 Baise Jesu iuwih eo, “Ayu boro anan God ana aiwob isan tur gewasin bar merar afa’amaim auman anabinan hinanowar. Anayabin ayu nati bowabow isan God iyunu ana.”
44 Yale ra edane so Yuda kepeo Yuda lewa lewaŋ urum mere arike, yewao wa more, ŋei ŋerep don edane kito ebon okane geke.
44 Naatu Jesu tafaram Judea wanawananamaim Kou’ay Bar etei run tit binan remor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.