Atos 28

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ŋene maineka qalakko ket warekone, yewao ŋene detŋem sia yewa eŋetine Malta orakoi.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Sia welakoune eŋe kima okan ŋongoi paki, kieke koya qeke so momoine okange, eso eŋe gerep dubukeu zeki so ŋene korop ŋebu yai ososok okan ŋongoi.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Paulo eŋe gerep koage sari qakki paki, peikki gerepko wake, yewao koma mane gerep aŋetneŋo qeki saketke, pakiso Paulo wane metino ki oŋomka walipke okorake.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Sia welakoune eŋe kau, komaŋo Paulo metino kisage ket okoraki, eŋe alat nagu au rakoi, “Ŋei iwa eŋe ŋei mane mo qeke, wane eŋe kiwetko mi mideke, ŋo siluŋ koboboine welaineŋo sesekaki mi geake, baŋ seukeake.”
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Paulo eŋe qatariŋgi qoe gerepko ketki, eŋe detki mane mi matalikake
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Paulo wane solaine sua kayakane me eŋe ikopka ket rasu more, seukeakane tomakakoi, ŋo eŋe naso kiroine tomakau so Paulo eŋe wikile mane mi detke, ea wane eŋe dereretene mainge rakoi, “Eŋe anutu mane!”
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Ea ŋine duma bamgo kepe mane pake, kepe ea Publius wane kepe biŋek, ŋei ea eŋe sia ware ware ŋetne, eŋe ŋene marat ŋongi, so ŋene matino kaiwe karewe kulit gekone.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Publius wane magaine eŋe kulu urumino zoma kaki pake, so eŋe ka bira wira weneŋ okankake, so solaineŋo gereune okangi, papaino pake. Paulo eŋe kulu papa urumino waket meŋenkake, so metine etkeka eŋane kutno more more, ma menaŋkake,
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 eŋe yale okankaki, naso eaka sia ea wane zoma ŋei ŋerep loutne eŋano lotkeu, eŋe yale waka ma menaŋ onge.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Ea wane sia ea welaine eŋe ŋene bakom loutne ŋebongoi, so ŋene sekiwo waikenane okanŋem, eŋe ŋenane ŋara maun kaki loutne qesiŋ ŋone more, sekiwo motkoi.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Meso karewe qoeki so seki mane, eŋetine ‘Anutu Atiksipo’ , Alekzandria matko ŋine sari pake, seki ea eŋe momo suaine qeke naso eao eŋe ea pake, ŋene seki ea waket more arikone.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Ŋene Sirakus matko lotke more, kaiwe karewe metkone.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Ŋene mat ea qelige more, ari mage Regium matko lotkekone, kepe qaeki rai momo kieke puangi, so ŋene kaiwe etke Puteoli matko lotkekone.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Ŋene mali malip ŋei natne yewao marat onŋem, so eŋe ŋene newan ŋonbi, so ŋene eŋerop soda weku gekone, ea wane ŋadino yemo ŋene baŋ Roma matko lotkekone.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Roma mat wane malip malip ŋei ŋerep eŋe ŋenane don kisi, eŋe sarimami, ea detkoi, dere more Apius Wane Naluo so mat mane Lobo Mat Karewe, ramami, ea numao sari marat ŋongoi. Pakimo, Paulo eŋe one more, Waom dage olale bakom kitoka more wet mali malipine so wet dereretine matogoleke.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Pakimo, ŋene Roman matko lotkekone. Lotkeŋem so Roman gavaman ŋetne eŋe Paulo mat maneo eŋineka so kawali ŋei mane warekaki mesiakane bonep birakake.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Kaiwe karewe qoeki, so Paulo eŋe Yuda ŋetne Roma matko gekoi, don ebone more rake, “Ŋine maine naŋano sarikei.” Yuda ŋetne eŋe don ea dere more, Paulo wano lewageu, so Paulo eŋe iwa yale edange, “Kimakop Israel ŋei, ŋei natne Yerusalem gemami, eŋe na dongo bira nangoi, na ŋenze Yuda ŋei ŋerep magu so aso ŋabokopze eŋane numa ea mane mi ma qasikkole, ŋo eŋe siluŋ mulapko Yerusalem biranangoi, so eŋe Roma gavaman wane meto birananbi, so eŋe na mulap urumgo birananbi waketkole.
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Eŋe naŋane don kot ea detkoi, detmageu, naŋane umat eaŋo seukkalane rokop mi okange, ea wane eŋe na qeliŋ nangei wane onge.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Ŋo, Yuda ŋei edo don ea wane soringekoi, ea wane naŋane dumane mane mi wakonge, pakimo na Sisaŋo don kot, ea desiakane bokakole, na Yuda magu ea dongo mane mi biraongole.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Kine kine ea wane na ŋine iwa don ŋidanikalane newan ŋunmaile, onoka wane Israel ŋei ŋerep ebuki menaŋgei wane tomaka gemami, na ŋei ea wane rawe paki, sein iwa meteno kisage metmaike.”
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Yuda ŋei eŋe don kisi ea dere more olale rakoi, “Ŋene kibi mane geŋane don kisi Yuda kepeo ŋine motpi sariki, mi ma dapotkone, me kimakopze natne yewa ŋine mi sari more, geŋane don kisi ŋedangoi, me geŋane don qotkoine mane mi rakoi,
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 ŋo ŋene geŋane wetŋonane kine desikenane ŋonmaike, yemo onoka wane ŋene detŋem yewao me yewao ŋei ŋerep eŋe geŋane magu ea wane dere worik okanmami.”
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Eso eŋe yale rau paki, Paulorop naso mane motkoi, pakiso kaiwe naso yewao Yuda ŋei ŋerep magu suaine eŋe Paulo mat metke, yewa sari lewaŋgoi, Paulo eŋe Anutu Ware Wareinane don kisi ra qelaŋane, ŋei ŋerep edane metki ari ruo kereke. Eŋe Mose wane ra rokop don ea so propet edo don qekoi, ea wane kine ra wakone Yesu eŋe Mesia, ea detluk kaikei wane wetene ma eweke edange.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Ŋei ŋerep natne eŋe Paulo wane don detkoi, ŋo ŋei ŋerep natne eŋe don ea mi malip kakoi.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Eso eŋe edomka don auye kitat okan nagu more arikoi, pakiso Paulo eŋe ŋado don weku iwa edange, “Asu Koboboine eŋe propet Asia wane piino don motki, eŋe aso ŋabokop ŋine don rauluke edange!
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 Eŋe rake,
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 onoka wane, ŋei ŋerep iwa eŋane dereretene mo siukke, eŋe ketene mo qe wongekoi, so deene mo kulakoi, ŋo midao eŋe deeneŋo maine kaurap, eŋe keteneŋo maine detlukeu rap, eŋe derereteneŋo maine detlukeu rap, so eŋe naŋano maine zingeu rap, Anutuŋo ramaike, so na maine ebuwe menaŋgeu rap.’”
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 Don ea qoekiso, Paulo koso takotke rake, “Na don iwa ŋidanbe ŋine desikei, yemo Anutuŋo ŋei ŋerep ebuki, mena menaŋ ea wane don kisi, ea yemo mo qelaŋ ŋei ŋerep eŋane more ebonge, edo baŋ desikei!”
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 Paulo eŋe iwa raki qoeki, ŋado Yuda eŋe don zok manerop auye kitat okan nagu more so arikoi.
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Koma etke Paulo eŋe mat mane oŋom qoleke, yewao geke, pakiso ŋei ŋerep korop eŋano sarimaŋkoi, eŋe yai ososok okanon maŋke.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Eŋe Anutuŋo Ware Wareinane so qeli ewe zonominane don ra qelaŋane ŋei ŋerep edange, so Waom Yesu Kristo wane kine kaet so qeka maka midaine kito edange, so ŋei maneŋo madet leŋ leŋ me ra togoleka ra togoleka, ea mo mane mi okankake.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.