Atos 23

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Paulo eŋe deine togoleka Kaunsol eŋano koboineka potki ariki okora more iwa yale rake, “O kimakop Israel ŋei, naŋane gegene korop Anutu wane kaitko pa sari mage, ukude kaiwe mama iwa okanmaike, yemo naŋane wetne zok manerop mayakatneka okanmaike.”
1 Paul nuw Kaniser itihkikin naatu eo, “Taituwau ayu au yawas tutufin etei God matanamaim men kafa’imo erekasiy auman ama na iti boun titamih.” Paul Jerusalem kanisel nahimaimbat tibibabatiy|alt="Paul speaking to council in Jerusalem" src="cn01975B.tif" size="col" loc="Act 23.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.1-6"
2 Eŋe yale raki, mosop ŋei ŋetne suaine Ananaias eŋe Paulo wane osino ŋei okorakoi, eŋe piine ma wakonka more rasu pelekkei wane edange.
2 Iti na’at eo basit Firis Gagamin wabin Ananias orot iyab Paul sisibinamaim hibatabat awan roufoforamih iuwih.
3 Pakiso Pauloŋo olale rake, “Anutuŋo ge welekatne baŋ gekuyake. Ge borikine mama! Ge iwa mere ra rokop donŋo ramaike, ea mogare na dongo birananmaine, ŋo siluŋ ge ra rokop don ea qe barake more, nekukei wane edanmaine!”
3 Baise Paul iu, “God o awa boro narufofoforen, yumat rah ana sis! O baibabatiyenayan orot wai, aisim o taiyuw ofafar ibai awau roufoforenamih sabuw kubiyunih!”
4 Paki ŋei Paulo osino okorakoi, eŋe rakoi, “Ge Anutu wane mosop ŋei Pris Wawaine so ŋetne suaine ea, ge don borikine yalewa onoka wane zok olatmaine me?”
4 Orot Paul sisibin hibatabat hio, “O God ana Firis Gagamin isan men tur kakafih inao’omih!”
5 Pakimo Pauloŋo rake, “O kimakopne ŋei iwaŋo, Israel ŋei, Pris wawaine me eŋe mosop ŋei, ea na mi detkele, welekatne na mo don qotkoine olalile, mitiŋo yale ramaike, ‘Ge ŋei ŋerewekopŋone eŋane ware ware, ea don borikine misuk olasikene,’ ea yemo na detmaile.”
5 Paul iyafutih eo, “Teutuwau ayu men aso’ob i Firis Gagamin. Buk Atamaninamaim eo, ‘O men tur kakafin a sabuw hai bonawiyenayan isan inao’omih.’”
6 Yewao Paulo eŋe mo detonge, magu natne eŋe Sadusiŋo Kaunsol, ŋo natne eŋe Parisi, yalewa wane eŋe Kaunsol eŋano iwa yale boka rake, “O kimakop Israel ŋei, na Parisi, na Parisi eŋane medep. Na iwa dongo bira nanmami, yemo onoka wane, na mo detlukmaile, yemo ŋei seu seune eŋe baŋ wisikae wiekei, na ea rawe, eŋe kine yewa waneka na iwa dongo birananmami!”
6 Imaibo nati ana maramain Kaniser sabuw Paul inanih, sabuw nati’imaim hiruru’ay afa i Sadducee afa i Pharisee, naatu Paul Kaniser sabuw isah fanan aumetawat eaf eo, “Teituwou! Ayu i Pharisee, naatu Pharisee orot natun. Ayu iti baibatiyen efanamaim abatabat anayabin abitumatum morobone misir maiye ana nuhufot abai ama’am isan!”
7 Paulo eŋe don yale raki, eaka Parisi so Sadusi keueno ŋaba wakongi, so lewa lewaŋene ea wirike.
7 Iti na’atube eo ana maramaim, Pharisee naatu Sadducee bairi hitarayouw higam naatu kou’ay hikusib.
8 Sadusi edo ra okanmami, ŋei seuseune eŋe koso maine mi wisikae wiekei, so aŋelo me Asu mane mi gemami, ŋo Parisi edo yemo don karewe yewa eŋe koropka weneŋ malipka more qesiŋka ra okanmami.
8 Anayabin Sadducee tibitumatum sabuw moroboyah boro men hinamisir maiye, naatu tounamatar men tema’am naatu afiy auman en. Baise Pharisee it sawar tounu etei isah tibitumatum.
9 Ea wane eŋe boka kuroŋ manerop zok okangoi, pakimo ra rokop tego wane dereret ŋei natne, eŋe Parisi eŋane tego, eŋe don togole iwa yale ra togole rakoi, “Ŋene ŋei iwa kaŋem, eŋano umat mane mi pamaike, eŋe asu mane me aŋelo maneŋo welekatne don mane mo olalike!”
9 Naatu gamin gagamin na’in matar, Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ay himisir fanah sib higam hio, “Paul i men abisa ta kakafin sinafumih, men taso’ob afiy o tounamatar ta na hairi hio.”
10 Pakimo sori sorin suaine ea wakongi, kawali ware ware ŋetne suaine, eŋe tego etke yewa eŋe Paulo ma nat nat so waraŋ nagu rakakkau seukeake, ea wane eŋe kaetkake, paki ea wane eŋe kawali ŋei magu edangi, eŋe ket Paulo ma more, magu etke yewa eŋane meteeno ŋine kawali ŋei eŋe enŋene mat koto ma wakesikei wane edange.
10 Gamin ra’at sasa, naatu baiyowayah hai orot ukwarin bir eo, Paul boro hinarab hinatensisib, naatu baiyowayah iuwih hire hin kou’ay wanawanan hirun Paul umahine hiba’aruwih hibai hina hai bar hiyari’ay.
11 Pakimo, ruoo Waom Suaine eŋe sari Paulo wane osine okora more olatke, “Ge togole okoranom! Ge kaet mi okannom, ge naŋane don kisine yewa togoleka Yerusalem matko ra qelaŋanine rokop, yale waka don kisine iwa Roma yewao ra qelaŋanikene, Waom suaineŋo yale ramaike.”
11 Nati gugumin Regah na Paul sisibinamaim bat eo “Koufair inab! Jerusalemamaim ayu isou i’orereb na’atube inan Rome imaim ef ta’imon inasinaf inaorerereb.”
12 Kepe qaeki, Yuda eŋe koso lewage more, don rau weku okangi, ma togolekoi, so eŋe rakoi, “Welekatne suainane kaitko, ŋene Paulo qeŋem seukeake, ŋo ŋene eŋe mi qeŋem seukeakeo, ŋene ŋara doku mi nekene.” Eŋe yalewa ra togolekoi.
12 Marto, marauman Jew sabuw afa hina hita’imon hiyakitifuw naatu omatanen hiwa’an harew o bay men hinaa hinatom hinama’am Paul hinarab namorobabo.
13 Ŋei eŋe suainane kaitko more don yale ra tagolekoi, ŋei magu yewa eŋane zale 40 yuankake.
13 Sabuw iyab Paul asabunin isan hiyayakitifuw nah etei i 40 na’atube tafanamaim auman.
14 Eŋe ari mosop ŋei Pris ŋetne suaine so ŋei sele eŋano rakoi, “Ŋene don togogole weti suainane kaitko ra matogolemaine. Ŋene ŋara doku mi nekene. Ŋene yaupka geŋem ari mage, naso Paulo qeŋem seukeake, yewao qoeake.
14 Imaibo hin firis ukwarih naatu regaregah ai’in biyah hitit hio, “Aki etei omatanen fokarin a’obaifaro bay boro men anaa anama nan Paul ana’asabun imaibo boro bay anaa.
15 Ea wane Kaunsol ŋine don rau, ukudeka kawali ŋei ŋetnano ariki, eŋe Paulo ŋinano maket birakayake. Ŋine olale isika raikei, ŋene Paulo wane kineine manerop koso det kaikene. Ŋene mo eweke metmaine, eŋe sari ŋinano mi lotkeki, eaka ŋene qeŋem seukeake.”
15 Isan imih boun aki akokok kwa naatu Kaniser bairi tur kwaniyafar Rome Baiyowayan isan Paul nab kwa isa nare nan. Kwanifuw taiyuwin biyanamaim nuwet gewas kwanarouw kwanao nare nan. Baise aki boro efamaim anawa’ir anama’am nanan ana’asabun.”
16 Ŋo Paulo wane barine eŋine kiarinane gipole eŋe detongi, eŋe don yalewa rau paki, numao mode metpi, Paulo sariki qeu seukeakane tomakakoi, ea wane barine eŋe ari kawali ŋei eŋane mat koto waket ari, Paulo olatke.
16 Baise Paul rubin babin natun hiyayanuw nowar basit na barik bar tit run Paul ana tur eowen.
17 Pakiso, Paulo eŋe kawali ŋei ŋetne mane ora more rake, “Medep iwa kawali ware ware ŋetnano ma arinom, eŋe don mane ma gemaike, ea olatkep.”
17 Naatu Paul sorodiy orot ta isan eaf na iu, “Iti monokai kwabai kwan baiyowayan ukwarin biyan, i tur ta boro ana tur na’owen.”
18 Pakiso, kawali ŋei ŋetne eŋe kawali ware ware ŋetne suainano iwenka ari more rake, “Mulap ŋei, Paulo eŋe nora more raki, medep iwa geŋano iwenka sarimaile, eŋe don mane magemaike, ge golasiakane.”
18 Baiyowayah hai orot gagamin monokai bai in baiyowayan ukwarin biyan tit eo, “Dibur orot Paul eaf arun orot iti abai o isa anan anayabin i boro tur ta nao inanowar.”
19 Rakiso, kawali ware ware ŋetne eŋe medep yewa metino ma waraŋkaki, ere wazaino arikoik, eretneka yewa mere more, so eŋe qesonkake, “Ge onoka don na nolasikenane?”
19 Baiyow hai ukwarin orot uman bai nawiy nabin akisihimo hin naatu ibatiy, “O abisa kukokok boro inao ananowar?”
20 Pakimo medep yewa eŋe rake, “Yuda eŋe don mo ra ma togolimi, eŋe doninane kine manerop okora qesonka det lukkei wane raikei, yewa yemo isi more ge qeson ganbi, qaeki Paulo Kaunsol eŋano iwenka kesikene, paki mo eŋe Paulo qekei,
20 Orot iya’afut eo, “Jew orot gagagamih etei hibasit maras boro o hinifefeyani Paul inab inare Kaniser hai kou’ayomaim ana yare hinanuwetamih, baise nati i hai baifuwen.
21 ŋo ge eŋane don ea mi dere mogasikene, eŋane ŋei natne zalene 40 yale okanmaike, eŋe mo suaine weti qeliwo eŋane kaitko, ŋara doku mi nene gekei wane ra togolimi, eŋe yaupka gewa mageu, naso Paulo qeu seukki yewao qoeake, paki eŋe mo eweke more numao modemami, so eŋe goŋo eŋane don yewa maine okkene me, eŋe ea wane toma metmami.”
21 Imih hai tur men inanowar, anayabin orot etei 40 tafanamaim auman boro efamaim hinawa’ir hinama hinakaif. Iti oro’orot i omatanen fokarin hio baifaro bay harew hairi boro men hinaa, hinama’am Paul hina’asabunibo bay hinaa harew hinatom. Etei i sinafumih hiyabuna sawar o anot abisa inao’o i hima tekakaif.”
22 Ea wane kawali ware ware ŋetne eŋe medep yewa birakaki arike, paki eŋe iwa yale rawetkake, “Ge don iwa naŋano rawakonine, ea koso ŋei mane misuk olasikene.”
22 Baiyowayan ukwarin eo, “Men yait ta ana tur ina’owen abisa io anonowar.” Naatu orot iyafar tit in.
23 Kawali ware ware ŋetne suaineŋo ware ware ŋetne etke etora more rake, “Ŋire kawali ŋei 200 ebukeik, so ŋei 70 yale horsi kutno mesikei, ŋo ŋei 200 eŋe tebe bozam makei, paki ŋine eweke more 9 kilok ruoo Sisaria arikei.
23 Baiyowayah hai orot gagamih rou’ab eafih hina iuwih eo, “Baiyowayah 200 kwanabow, horse ana orot etei 70, naatu 200 ahay bowayah, kwanabobuna boun gugumin nine korok iti tafaram kwanihamiy kwanan Caesarea kwanatit.
24 Ŋine horsi natne Paulo eŋe ea wane kutno mesiake, ea wane mane ma wakongei paki, so ŋine wekumane mauluke wareka, maineka iwenka kepe ware ware ŋetne suaine Piliks wano ma arikei.”
24 Horse ta Paul kwanitin afe’en namare naatu kwanatafafar gewas kwanab kwanan Gawan Felix biyan kwanatit kwanitubar.”
25 Rakimo kawali ware ware ŋetne suaine eŋe kibi mane iwa yale qeke,
25 Imaibo baiyowayah hai ukwarin mare fef kirum eo.
26 “Na Klodius Lisias noŋo kibi iwa qewe, ŋei suainano arimaike, kepe ware ware ŋetne suaine Piliks, kaiweo.
26 “Ayu Claudius Lysias, O Felix gawan orot gewas
27 Yuda eŋe ŋei yewa malipka more qeu seukeakane okanbimo, na detkawe eŋe Roma ŋei okangi, ea wane na so kawali ŋei ŋene weneŋ eŋano sari more eŋane meteo ŋine ebu mamaine.
27 Iti orot i Jew sabuw hibai kafa’imo
28 Na don yewa ŋei yewa wane solaino qe rakoi, ea wane kine desikalane ra eŋane Kaunsol wane kaitko ma ketkole.
28 Ayu akok i ataso’ob yabin
29 Na ea wane qeson onbe, eŋe ra rokop don tego wane don natne ea nolatkoi, ŋei edo ŋaba don natne eŋano qeu arike. Ŋo eŋe don mane koboine nolale more, kine ea wane ra more qeŋem seukeake, me mulap urumgo birakaikene, yale ra more don kinerop mane mi nolatpi detkole.
29 Anunuwet men abisa kakafin iwa’an
30 Pakimo, eŋe ŋei yewa qeu seukeakane don mane mo sanka ra matogolimi, don ea ukude sari naŋane ketko ketki, ea wane na esat birakawe geŋano sarimaike. Pakimo, na rawe ŋei yewa eŋane solaine don qe rakoi, eŋe geŋane kaitko don koboine ra qelaŋanbi, ge desikene, eŋe kine onoka wane dongo birakamami.”
30 Naatu
31 Papiaŋo yale rake, ea wane kawali ŋei magu eŋe don ea teweke more, Paulo ruoo Antipatris wano iwenka arikoi.
31 Baiyowayah hai bowabow hibitih na’atube hisinaf, Paul hibai gugumin wanawanan hinawiy hin kakafih hai wawa’ir ana sou Antipatris imaim hitubar.
32 Kepe qaeki so, kawali ŋei magu eŋe zinge koso mateno arikoi, paki horsi ŋei kutno metkoi, edoka Paulo iwenka more Sisaria arikoi.
32 Naatu marto baiyowayah ahiwat himatabir maiye hina yarir bar hitit, baise horse hai orot i Paul hinawiy bairi hin.
33 Ŋei horsi kutno metkoi, eŋe ari Sisaria lotke more, kibi yewa kepe ware ware ŋetne suaine eŋe mane more, Paulo weneŋ ma sari qeu kaitino wa okorake.
33 Hinawiy hina Caesarea hitit fef gawan hitin naatu Paul auman hibai hirun umanamaim hiyai.
34 Kepe ware ware ŋetne suaine eŋe kibi yewa dapore ka more, Paulo eŋe kepe diawao ŋine ea wane qesononge, qesone more rake, “Ge ma provins ŋine?” Paki Paulo eŋe rake, “Na Silisia ŋine.”
34 Gawan fef iyab naatu Paul ibatiy ana tafaram menane na, naatu Paul ana tafaram Silisia’ane rouw eo nonowar ana maramaim
35 “Na baŋ ŋeiwa solaŋono don qe remi, eŋe sari lotkeu mo, geŋano ŋine don desikale.” Yale ra more rake, “Ŋine Paulo lukkau paki, gavaman Herot wane matko biraka more warekau metkep.”
35 eo, “Ayu boro a kamabiy sabuw hinanabo inao anowar.” Imaibo iuwih hibai hin gawan ana bar gagaminamaim dibur bar hiyari’y.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.