Hebreus 13

Il Teingipe Ma Ili Topwepe Lapiri Lirouku (ONG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ise ilim winkem piti yepi yulpowo Krais so ise ma onom puwo nemple.
1 Kirisiyan ana yabowamaim taituwa baitumatumayah isah mar etei kwaniyabowbonen.
2 Ise ma onposi piti yailelepe mete nemple, le wem mete nampir pau faleise, ise kesipe yilape ye winangou peise le ise yuntoluwepe. Mete ilepe pite sungoi, pe pingiepe fei polpepei le pe pailelepe ririm pite yuwei wata pirpolo pe mete yaupe pite tef lepei, le pe pretai piti pe ririm pite yuwei kolo.
2 Sabuw nah toumanih hai merar kwanay, kwanabuwih bar efan kwanitih. Anayabin marasika ata a’agir iti na’atube hisinaf God ana tounamatar hai merar hiyi hibubuwih i men hiso’ob.
3 Ise ma onposiepe mete piti pifei winem oli, onposiepe wata pirpolo ise isotei re yiripe yepi yifei winem oli lepe. Le ise ma onposiepe mete wuso moingi falepe pepe, onposiepe wata pirpolo ise isotei re yiripe yepi yila moingi fei lepe.
3 Sabuw dibur tema’am kwananuhih, bairi kwani’akir, o dibur itama itabi’akir na’atube, sabuw iyab hirouw tibi’a’akirih, bairi kwani’akir biya nababan, o hitarab hiti’a’akir biya tabababan na’atube.
4 Nimoure re mete wuso paite nemple pepe, pe ma pailele nemple re puntolunemple, onom kere nemple le pe ma pusa nemple kolo olo. Nimoure lo mete wuso paite nemple fei wolo pe kare nemple tounga le pe pe piripe nemple pepi paulelei nemple ausi, Ma Ili ma kapi il laptei liripe le le ma watepe moingi ili. Le nimoure mete wuso paite nemple walolo, wolo pe pailele nemple pe re ma pila moingi ili.
4 Tabin i kwanakakafiy. A’aw bairi kwanafatum gewas a tabin kwanakaif kwanama, turanah a’awah ufuh men kwanan, naatu men kwana’in kwanisesebar kwanekwan. Anayabin sabuw iyab turahinah a’awah ufuh tenan naatu hi’in tibisesebar kwanekwan God boro nibatiyih.
5 Ise onom kere piti yintape mole yini wuru kapi kolo olo, le menmen wuso ise yesiepe fei, ise ma enke teingipe yasiepe. Wusoli Ma Ili lirpei lolpepei, “Ki ma tounga peteise kolo olo, ki ma kaileleise kireise mepi mratei.”
5 Kabay gagamin na’in bain isan a yababan men nara’atamih, baise abis kikimin kwabaib i kwaniyasisir. Anayabin God eo, “Ayu boro men kafai anihamiyi, naatu ayu boro men kafai aninatbuhuruwi.”
6 So ku ma topo weli le ku ma mirpei molpepei
6 Isan imih baitumatumamaim tanabatkikin tanao, “Regah i ayu au baibaisayan; ayu boro men anabir. Yait boro ayu isou abisa nasinaf.”
7 Ise ma onposiepe mete wuso pinu peitaloise pire il pite Ma Ili lepe. Ise ma nou onposiepe wai lelpe liti pingiepe il pite Ma Ili fei polomen pe pe fale wem pe pa, le ise re ma yingiepe fei yolpepe wem ise yulpowo Ma Ili.
7 A orot ukwarih atamanih God ana tur hibi’obaiyi i kwananuhih, anayabin God ana tur hibai hina hi’obaiyi kwaso’ob, naatu kwananot namatabir maiye, hai yawas mi’itube hima himomorob i kwana’itin, hai baitumatum kwaniu’ur.
8 Jisas Krais miso loli weitetei kolo olo. Nemul, fei, le wem oli oli, le onom re wai lele olo, nenpiyeye.
8 Kwanaso’ob Jesu Keriso ana itinin i men ebobotabir, baise marasika ana itinin mi’itube ma’am, boun i na’atube ema’am naatu maras i boro na’atube nama wanatowan, wanatowan.
9 Ise yusape mete nemple peitaloise pire il nemple polomen polomen re kolo olo. Wuso ise yulsipe, ise ma yusa tisi teingi wuso ise fei min yingowo lepe. Ma Ili onom manouku le fei pepei, pe wata pirpolo piripe enke pouku leinginim singe le pe kanoukutei, wolo il wuso mete nemple pirpeise pire oweli pirpolo ise miso yaplei oweli fei pepe, le nemple pepe ise ma yaplei kolo, il fei pepe olo kanouku kolo olotei. Le mete wuso pingiepe pepe, il fei pepe olo kaniepe kolo, wusoli pe oweli yaupe piti ku mete ma maplei eryai.
9 Imih sabuw afa hinan bai’obaiyen boubuh yumatah ta ta hinabi’obaiyi men kwananowar, kwani’ufnunih a ef kwanasa’irimih, baise ana gewasin God tanifefeyan nibaisit dogorot koufair nitin, men bay ana ofafar tani’ufnunimih, anayabin sabuw afa ofafar hibi’ufunun men baibais ta hibai.
10 Ise retai, wem Jisas la laitei nimpe le teluwi pele noro kaptetei il olpe pouku, nimpe wuso le la laitei lepe, le wata pirpolo tile pouku piti meltawi Jisas maltowo Ma Ili le le ma nou onposiepe il olpe pouku kolo olo. Le wem mete wala pingiepe il pinu wuso Ma Ili topwepe lapiri lire Moses, il wuso pirpei piti mete ma rautuwo Ma Ili pingowo tisi tangu lepe, mete fei pepe, teluwi pite Jisas miso kaniepe piti kaptetei il olpe pelpe kolo olo.
10 Jew sabuw hai kwafirin ana sis wanawananamaim sibor ana gemogem tafan, firis sibor hi’a’afusar men hai ef ta ma’ama boro nati sibor hitabow hitaa.
11 Metine pite linuwepe mete pite Juda wuso pesio towa liti peptawio Ma Ili siye, le lingiepe il pinu wuso Ma Ili topwepe lapiri lire Moses pepe, pe petesipe siye le le kali teluwi ile lila linki le elpeingo piti lato leinginimtei piti Ma Ili lotei lifei. Le ma laltei teluwi lepe lifei malfem lire Ma Ili soma le ma nou onposiepe il olpe pite mete kolo. Wolo siye yeflipiye, pe ma kapi pilape pe towa yawi tani uf winangou pelpe pratei lepe, pe towa yawi soma peptawi siye fei pepe.
11 Naatu Tafaror Bar ana Firis Gagamin bobaituw hai rara bowabow kakafih notawiyen isan ana sibor boro nab narun efan Kakafiyin, Kakafiyin Anababatun imaim nayai, baise biyah i boro hinabow hinatit ufun hina’afusar.
12 Min polpepei so Jisas re, pe kesi pila noro pe towa yawi tani uf ili Jerusalem le pe so petesi la soma teluwi pele noro kaptetei il olpe pite ku mete piti tef, le le ma kanouku fale teingipe mire Ma Ili.
12 Isan imih Jesu hibai hitit Jerusalem bar merar ana fur ufunane hi’onaf i’akir morob, ana rara ra’iy sabuw hai bowabow kakafihimaim hima’am kusouwih.
13 So ku ma tounga pesi tisi tangu wuso mete pite Juda pingowo piti rautuwo Ma Ili, le ku ma wata pirpolo mulsi Jisas noro me towa yawi le mete ma palwe oli peletouku watafei Jisas lotei, wem le la, mete palwe oli pelesi.
13 Isan imih tanatit tanan sis ufunane Jesu biyan tanatit ana biya’ohow turin tanab sabuw etei matahimaim.
14 Mete ma palwe oli peletouku wusoli tef fei lepei, uf ili nele re ku louku piti ratei wem oli oli kolo olo, wolo ku wala onom natowo uf ili nele piti wem lingi Ma Ili ma wauku le ku ma ratei mingi wem wem.
14 Anayabin it ata ma wanatowan iti tafaramamaim men ema’ama, baise it i bar merar gewasin boro enan isan tama takakaif.
15 So ku ma wem oli oli meila nange lite Ma Ili le ku molpepe wem ku miri nange lite Jisas piti mirpei nomnaipe mirpolo, “Ma Ili, le Ili louku.”
15 Isan imih Jesu ana baibaisamaim mar etei merarayow ata siwaramih God tanitin, awat bitit imaim God wabin tanabora’ara’ah.
16 Ise onom pete il kolo piti yailele nemple le ise kane nemple yire oweli re men nange pepe, wusoli wem ise yingiepe fei yolpepe, ise wata pirpolo yaptei menmen teingipe watowo Ma Ili, le le ma onom teingine lireise.
16 Naatu taituwa isah bowabow gewasin kwanasinaf, naatu kwanibaisih men nuhinabur, anayabin fayay nati na’atube taituwa kwafafayayih God i ebiyasisir men kikimin ta.
17 Mete piti puntolise re peitaloise pire il pite Ma Ili, mete fei pepe ise ma yaptepe mingim le ise yingiepe il pelpe. Pe wem oli oli onposi piti puntolise re kotopaise, wusoli pe ma nampli pirpowo Ma Ili pire towa lelpe wuso pesio lepe. Wuso ise yaptepe mingim re yingiepe il pelpe, pe ma enke teingipe piti telpalo pesio towa lelpe poporo. Le wuso ise yolpepe kolo, pe ma enke olpe le fei pepe ma kaneise kolo olo.
17 A orot ukwarih fanah kwanab abisa hinao kwani’ufunun, anayabin kwa ayub i umahimaim ema’am, naatu hai bowabow tebowabow isan God ana tur boro hina’owen. Fanah kwanab hinao na’atube kwana bi’ufunun na’at, hai bowabow boro yasisiramaim hinabow. Baise fanah men kwanabaib na’at, hai bowabow boro yababanamaim hinabow, naatu kwa boro men ana gewasin ta kwanab.
18 Ise wala ma yeletei Ma Ili piti kanouku. Ku mretai punkom piti enke pouku ma pamtuku piti ku mingiepe il menemple olpe re kolo olo, wusoli ku wem oli oli onposi piti ma ratei teingipe tuwopou.
18 Mar etei isai kwanayoyoban. Aki aso’ob, aki ai naniyan etei i men ta kwarisin, ai naniyan etei i mutufurin gewasin. Anayabin aki akokok mar etei i sawar gewasih anasinaf.
19 Le ki kirkilau keiteise piti ma yeletei Ma Ili soma le ma laiteiki nou frou ke ise.
19 Dogorou tutufin etei abifefeyani, isai kwanayoyoban, saise God iti boro’omo kwa isa niyafaru anan.
20 Apa Ili louku Jisas la wolo Ma Ili nou leila, le metine teingi piti luntoluwepe sipsip pite Ma Ili pele wusoli wem le la, teluwi pele wata pirpolo pesiepe il pingi wuso Ma Ili topwepe lapiri lirouku ku mete piti tef, teluwi pite Jisas ma pesiepe il fei pepe papiri le pe ma pile pingi wem wem.
20 Naatu boun i ata Regah Jesu morobone God iyawas, bai na Bobaituw sheep hai Nabatanenayan Ukwarin mamatar, naatu i ana rara’amaim ma’ama wanatowan ana obaibasit bikwah isan,
21 Ma Ili, le metine piti onom malye, le miso kaneise lire men nange yeflipiye wuso teingipe piti kaneise yingiepe il pele. Le ku re, Ma Ili lotei miso leilauku enke piti ma mingiepe il pele piti mesio towa fei molomen, le le ma lolpepe lirouku liri nange lite Jisas Krais. Ku meila nange lite Krais wem oli oli. Punkomtei.
21 tufuw ana God abifefeyan kwa nibaisi sawar gewasih etei nit, saise i ana kok kwa abisa sinaf isan ekokok kwanasinaf. Naatu Jesu Keriso ana fair wanawanatamaim narun i ana’itininabe tanab i niyasisir, saise mar etei Keriso wabin tana bora’ara’ah wanatowan, wanatowan. Amen.
22 Ilim winkem peiki, ki keiteise piti yaptei mingim yoporo yire il fei pepei piti ma waise topo weli, wusoli il wuso ki kaptei paitei youti nepei piti waise pepe, il olo ulepe kolo.
22 Taitu, abifefeyani iti tur an kabumin koufair abit i kwananutanub kwanama kwananowar gewas. Anayabin iti fef isa akikirum i men manin.
23 Ki kirpeise retai kire line winke louku Timoti wuso lifei winem oli lepe olo pe kesi paltei lau yawiye. Le wuso le frou lau faleiki, le ma lireiki wepi we wulise.
23 Ayu akokok anao kwananowar kwanaso’ob. Tai Timothy dibur ma’am i hibotait tit, baise ayu isou saisewat nanan na’at boro airi anan ana’iti.
24 Ise yirpei wem teingi louku le mete peise piti puntolise pire il pite Ma Ili, le mete yeflipi pite Ma Ili pele pepe. Ilim winkem pite Itali, pe pirpei wem teingi lelpe le ise.
24 A orot ukwarih etei hai tur kwana’owen, hai merar ayiy na’atube God ana sabuw nati bairi kwama’am auman hai merar ayiy. Naatu God ana sabuw afa tafaram Italy wanawanan tema’am auman kwa a merar tiyiy. Manaw kabeber Godane kwa etei isa nama.
25 Ma Ili miso onom maneise re laileleise yeflipiye.
25 Kwa isa ayoyoyoban, God ana yabowamaim mar etei nigegewasini kwanama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.