Mateus 18
South Tairora NT (OMW_STA) vs NAA
1 Mwi entara Iesusira nraaqiaranramwuvanto Iesusiva varunani uro nteta tiqata, Kotiva ntaqikyiraqi tavave nronraqama viro vunyaa vaisivanto variho? tita.
1 Naquela hora, os discípulos se aproximaram de Jesus e perguntaram: — Quem é o maior no Reino dos Céus?
2 Mwihua mwitaa tuvaro Iesusiva nraaqiara pataru nraanrama kyero mwihua suqaa vatero
2 E Jesus, chamando uma criança, colocou-a no meio deles
3 tiqaro, Nte qianinra riaate. Nkye hia nraaqiara mwaa votima vita varivera, nkye hiama qio Kotiva ntaqikyiani mwatukyaraqi vivarave.
3 e disse:
4 Kotiva ntaqikyianinraqi vunyaa vaisivanto varirero hirera, mwiva nai nrutu vara mwataniqama kyero nraaqiara mwaa votima kyeroma variarive. Mwi nraaqiarara voti hiarivama vunyaa vaisivanto variananrove.
4 Portanto, aquele que se humilhar como esta criança, esse é o maior no Reino dos Céus.
5 Vaisi mpovanto nraaqiara mwaa voti hianinra qamwata mwateqaro nivatama qamwata mataananrove.
5 E quem receber uma criança, tal como esta, em meu nome, é a mim que recebe.
6 Nraaqiara pata mwaa voti hiariva ni qua riaariva variraro vaisi mpovanto nri ntero uaqia hi aanranra nraamwutairera, mwi vaisiraqaa qua nronraqama kyero vahiananrove. Mwi vaisiva hia nraaqiara mwia uaqia hi aanranra nraamwutaraitiro variraro mwia nruntaqi ori nronra kyaantaru kyero kyaareraqi tuto kyairaro ntaqutu viraqe huviqarave qiataarave.
6 — E, se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que creem em mim, seria melhor para esse que uma grande pedra de moinho fosse pendurada ao seu pescoço e fosse afogado na profundeza do mar.
7 Po, mwatani vari nraakye qorahua uaqia hi kyaiqara utuate tiro, mpo inraikya mpo inraikyavanto mwihua mwataara hiananrove. Uaqia hi kyaiqara qovarama kyaani vaisirara po timwa mwatauqo. (Nraakiara mwi vaisiva taqaananrove.)
7 — Ai do mundo por causa das pedras de tropeço! Porque é inevitável que elas existam, mas ai de quem é responsável por elas!
8 I kyauquvantove, i kyuquvantove, uaqia hi kyaiqara uti varirera, mwia teqa kyera qaqira kyaante. Mwiaqaataira kyauqu kuaiku vahiarivave, kyuqu kuaiku vahiarivave, nyaamwuni vira qioma qati variqira vinanrave. Uaqia hi kyaiqara utiqarama kyuqu taaratanave, kyauqu taaratanave, vahiariva variraro hia qipaani qiaraqi i tuto kyaankyorave.
8 — Se a sua mão ou o seu pé leva você a tropeçar, corte-o e jogue fora; pois é melhor você entrar na vida manco ou aleijado do que, tendo duas mãos ou dois pés, ser lançado no fogo eterno.
9 E vu hiniqotaira taqe variqara uaqia hi kyaiqara uti varirera, qaiqaavata mwitaamaqira quankyorave tira, ena vu hini vauru kyera qaqira kyaante. E vu kuaiku nraahu vahirara hia uaqia hi kyaiqara utiraitira, qioma nyaamwuni vinanrave. E vu taaratana vahiariva uaqia hi kyaiqara utuqira virava nraakiara qutu viraro i qia nronraqi tuto kyaananrove.
9 E, se um dos seus olhos leva você a tropeçar, arranque-o e jogue fora; pois é melhor você entrar na vida com um só dos seus olhos do que, tendo os dois, ser lançado no inferno de fogo.
10 Nkye taqeqata variate. Nraaqiara pata mwaahua varivata nkye mwihuaqitaita pata mporuara uaqua tita mwianra qumina nraaqiararuve tivorave. Nyaamwunyaahua mwihuaqaa ntaqikyi variahua hia mwihuara qumina nraaqiarave tiraitita, mwihuara rieqata ni kova nyaamwuni varira nraaqani variarave, tiro.
10 — Fiquem atentos, para não desprezarem nenhum destes pequeninos! Porque eu afirmo a vocês que os anjos deles, lá nos céus, veem incessantemente a face de meu Pai celeste.
11 Iesusiva mwitaa timwa kyero mwiva tiqaro, [Nte mwatani mwatatai nraaqiarava nte raupirima qua nraakye qorahua sitarera tumuvave.]
11 Porque o Filho do Homem veio salvar o que estava perdido.
12 Nte mwaa quara qianinra nkye nataamave riaavo? Vaisi mpovanto sipisipi 100 vataariva taqairaro sipisipi mpovanto raupirima virera, mwiva hiave 99 sipisipi hini mwinramwuhua qati varihua taaqiqaa kyero raupirima quani sipisipira puaa hirero quananrove?
12 — O que vocês acham? Se um homem tiver cem ovelhas, e uma delas se desgarrar, não deixará ele nos montes as noventa e nove, indo procurar a que se desgarrou?
13 Mwiva mwianra puaamaqiro viro uro mwia puaama kyairera, mwiva tiqaro, Raupirima kyaurama ntena puaama kyena vitauqo, timwa kyero mpoqama kyero mwianra qamwateqaro sipisipi 99 hia raupirima quahuara hia nronraqama qamwataananrove.
13 E, se consegue encontrá-la, em verdade lhes digo que ficará mais alegre por causa desta do que pelas noventa e nove que não se desgarraram.
14 Mwia votima kyero ni kova nyaamwuni variva mwaa nraaqiaranramwuhuaqitairo mpovanto raupirima quankyo timwa kyeqaro varirave, tiro.
14 Assim, não é da vontade do Pai de vocês, que está nos céus, que se perca um só destes pequeninos.
15 I qata vakyaa mpovanto i mpo inraikya uaqiama mwatairara e mwianra tirera hiqarama uro mwia vita kyera nkyetaraatana nraahu variqata mwi quara avuqavu hiate. Mwiva i qua riairera, mwia vita varera mwiaqaataitatana nkye kyuqema kyeta kuaaqi qioma variqita vivarave.
15 — Se o seu irmão pecar contra você, vá e repreenda-o em particular. Se ele ouvir, você ganhou o seu irmão.
16 Mwiva hia i qua riairera, uro vaisi kuaikuve taaratanave sitaqira nrinrata mwitanahuavata nrumu variqata i qua rieqatama qio qutaama tira hiaroma tivarave.
16 Mas, se não ouvir, leve ainda com você uma ou duas pessoas, para que, pelo depoimento de duas ou três testemunhas, toda questão seja decidida.
17 Mwitaamaqita vivaro mwi vaisiva nkyinramwu qua hia nraahu riairera, mwiaqaataira ekyaa Kotira nraakye qora ntuvaantuama kyera ena qua mwia ekyaa mwihuavata timwa nyiante. Mwi vaisiva Kotira nraakye qora ntuvaantuama tehuara hia riairera, ekyaara mwiaqaataita nkye mwi vaisira titeqatama tiqata, E mpo mwatanaa votima kyerama variaro. E taakisi vare varia vaisihua votima kyerama variaro, qiate.
17 E, se ele se recusar a ouvir essas pessoas, exponha o assunto à igreja; e, se ele se recusar a ouvir também a igreja, considere-o como gentio e publicano.
18 Nte qianinra riaate. Nkye mwatani variqata mpo inraikya mpo inraikya uaqia hiani inraikyarara qao timwa taivaro Kotivavata nyaamwuni variqaro mwianra qao timwa taananrove. Nkye mwatani variqata mpo inraikya mpo inraikyarave hia qao timwa taivaro Kotivavata nyaamwuni variqaro hia mwi inraikyarara qao timwa taananrove, tiro.
18 — Em verdade lhes digo que tudo o que ligarem na terra terá sido ligado nos céus, e tudo o que desligarem na terra terá sido desligado nos céus.
19 Iesusiva mwitaa timwa kyero tiqaro, Nte qaiqaa qianinra riaate. Nkyiqitai vaisi taaratanavanto kuaa vu nraato vateta Kotirara kyapara hivaro ni kova nyaamwuni variva mwitanahua tintema kyero nyiananrove.
19 Em verdade também lhes digo que, se dois de vocês, sobre a terra, concordarem a respeito de qualquer coisa que vierem a pedir, isso lhes será concedido por meu Pai, que está nos céus.
20 Taaratanave, taarampotanavantove, ni kyaiqarave tita ntuvaantua hivera, qio nte mwinramwuhua utaqaa varianinrave, tiro.
20 Porque, onde estiverem dois ou três reunidos em meu nome, ali estou no meio deles.
21 Iesusiva mwitaa tuvaro Pitaava uro Iesusira kyapara hiro tiqaro, Nronrao, ni kata pakyaa mpovanto ni uaqiama matairera, nte nataama nanive mwianra hia iqaa qua vatena qaqira kyarerave qianinrave? Kyauquru hisai taara nanive mwitaa hianinrave?
21 Então Pedro, aproximando-se, perguntou a Jesus: — Senhor, até quantas vezes meu irmão pecará contra mim, que eu lhe perdoe? Até sete vezes?
22 Pitaava mwitaa tuvaro Iesusiva tiqaro, Hia nte iara kyauquru hisai taaranani mwia qua qaqira kyaante tuqo. Nte iara mwia qua 500 nani qaqira kyaantema tuqo, tiro.
22 Jesus respondeu:
23 Kotiva nraakye qoraqaa ntaqikyiariva mwaa quara votima kyeroma vaiho. Nronra vaisi mpovanto nai kyaiqa vaisinramwu nyito munimanra ntena vararerave turave.
23 — Por isso, o Reino dos Céus é semelhante a um rei que resolveu ajustar contas com os seus servos.
24 Timwa kyero tohara kyero vare varuvata mwia kyaiqa vaisi mpo vitaqita mwiva huraqa kyovaro mwi vaisiva nronra munima 1,000,000 kinaa vara kyero nramwa kyova vahuvaro
24 E, passando a fazê-lo, trouxeram-lhe um que lhe devia dez mil talentos.
25 mwiva mwi munimanra nai mwianriva hia qioqama kyero vahuvaro mwia nronra vaisivanto tiqaro, Mwi vaisiravata mwia nraata nraaqiaravata, mwiva ekyaa inraikya vataaninravata, mpohua nyita munima varaqita nrumu ni mpivaqena nte mwiva vara nramwa kyai munimanra hiniqama ntena varaankye, tiro.
25 Não tendo ele, porém, com que pagar, o senhor desse servo ordenou que fossem vendidos ele, a mulher, os filhos e tudo o que possuía e que, assim, a dívida fosse paga.
26 Mwiva mwitaa tuvaro mwia kyaiqa vaisivanto tumu ntiro tori kyauru raviro po kye tiro tiqaro, E variraqena nte qakyoma kye mwi munimanra puaamaqina vina uro ekyaa puaama kyena ina mwiankye, tiro.
26 Então o servo, caindo aos pés dele, implorava: “Tenha paciência comigo, e pagarei tudo ao senhor.”
27 Mwitaa tuvaro mwia nronra vaisivanto mwianra po kye timwa mwatero tiqaro, Qio nte iara po kye timwa mwateqanama mwi munimanra qaqira kyauqo. Hia nina mpiante. Qaqira kyera quante, tiro.
27 E o senhor daquele servo, compadecendo-se, mandou-o embora e perdoou-lhe a dívida.
28 Mwitaa tuvaro mwi vaisiva veva ntero vuva uro taqovaro kyaiqa vaisi mpovanto nai mwia henava mwia munima 10 kinaa vara nramwa kyova nruvaro mwiva mwia uro nruntana tutero ntaquti variro mwianra tiqaro, Ni munima nramwa kyaananra qamwanrama kyera nina mpiante, tiro.
28 — Saindo, porém, aquele servo, encontrou um dos seus conservos que lhe devia cem denários. Agarrando-o, começou a sufocá-lo, dizendo: “Pague-me o que você me deve.”
29 Mwitaa tuvaro mwia henava mwiva tumu ntiro tori kyauru raviro po kye tiro tiqaro, E variraqena nte mwi munimanra qakyo puaama kyena i mwiankye, tuvaro
29 Então o seu conservo, caindo aos pés dele, pedia: “Tenha paciência comigo, e pagarei tudo a você.”
30 mwi vaisiva hia mwia qua riaraitiro, nai hena vaisi mwia karavuqi kyero tiqaro, Ni munima nramwa kyaananra ekyaa nina mpiraqenama i huvantu kyaaninrave, tiro.
30 Ele, porém, não quis. Pelo contrário, foi e o lançou na prisão, até que saldasse a dívida.
31 Mwitaa timwa kyero nai hena vaisi mwia karavuqi kyovata kyaiqa vaisi mponramwuvanto mwia taqovaro uaqia huvata e uaqiama hira hiaro timwa kyeta uro nronra vaisi timwa mwuvaro
31 — Vendo os seus companheiros o que havia acontecido, ficaram muito tristes e foram relatar ao seu senhor tudo o que havia acontecido.
32 mwia nronra vaisivanto nai kyaiqa vaisi nraanrama kyero timwa mwinro tiqaro, E uaqia hi kyaiqara uti variara vaisivama variaro. E nianra po kye timwa mataante qiarana nte e nramwa kyaana munimanra nronra munima ekyaa qaqira kyena hia nina mpiante turave.
32 Então o senhor, chamando aquele servo, lhe disse: “Servo malvado, eu lhe perdoei aquela dívida toda porque você me implorou.
33 Nte iara po tuntema kyera evata ena henanranra po timwa mwataataara vaihara hia mwitaa hiaro, tiro.
33 Será que você também não devia ter compaixão do seu conservo, assim como eu tive compaixão de você?”
34 Mwitaa timwa kyero mwia nronra vaisi mwia mpoqama kyero raraqa tovaro nai kyaiqa vaisi karavuqi kyero tiqaro, Mwiva karavuqi variqaro nai nramwa kyai munimanra ekyaa nina mpiarive, tiro.
34 E, indignando-se, o senhor entregou aquele servo aos carrascos, até que lhe pagasse toda a dívida.
35 Iesusiva mwitaa timwa kyero nai nraaqiaranramwu timwa nyinro tiqaro, Nkye nkyeta mwutukyaqitaita nkyeta sata sakyaahua nkyi uaqiama nyate quara hia qaqira kyaraitita qati nraahu riemwaqita vivera, nkyi sova nyaamwuni variva nkyeta uaqia hi kyaiqara utua quaravata qati nraahu riemwaqiro quananrove, tiro. Iesusiva turama.
35 Assim também o meu Pai, que está no céu, fará com vocês, se do íntimo não perdoarem cada um a seu irmão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.