Atos 10

South Tairora NT (OMW_STA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Sisariaani vaisi mpovanto varura. Mwia nrutu Koniriaasiva (mwiva hia Iutaa vaisi variraitiro) mwiva Romeni ntaqu vaisihua vatova variqaro mwiva 100 ntaqi varu vaisihuaqaa ntaqikyi varuvata mwi vaisinramwuhua Itarisaita nruvatara tita, mwihuara Itarinyaahua ntaqua vaisihuave tura.
1 Em Cesareia morava um homem chamado Cornélio, que era centurião de uma companhia do exército chamada Italiana.
2 Koniriaasiva Kotirara aakyara nte varu vaisiva variqaro mwivavata, mwia nraamwuqi varuhuavata, Kotira nrutu tuaahere varura. Mwiva Iutaa nraakye qora vehi varuhua kyaahaqa hiqaro variqiro viqaro Kotirara ekyaa enta aakyara nte varura.
2 Era piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, fazendo muitas esmolas ao povo e orando sempre a Deus.
3 Qio mpo enta enrenro 3 kirokiqa huvaro Koniriaasiva qati variqaro ruvaata voti hura taqero. Taqeqaroma mwiva ntapihi kyero taqovaro nyaamwunyaava Kotiva titova viqetero mwianra tiqaro, Koniriaasio, tuvaro mwiva nyaamwunyaanra mwianra aatu hiro
3 Um dia, por volta das três horas da tarde, durante uma visão, esse homem viu claramente um anjo de Deus que se aproximou dele e lhe disse:
4 mwia aitutuma kyero taqero tiqaro, Nronrao, nanrave? tuvaro nyaamwunyaava mwiva tiqaro, E Kotirara aakyara ntaana quarave, e mpohua kyaahaqa hiananrave, Kotiva mwianra qamwateqaro iara rieqaroma variho.
4 — Cornélio! Este, fixando nele os olhos e possuído de temor, perguntou: — O que é, Senhor? E o anjo lhe disse: — As suas orações e as suas esmolas subiram para memória diante de Deus.
5 Qio vaisi mponramwu sitairata mwihua Iopaaqitaita vaisi mpo mwia nrutu Saimoni Pitaara uro vitaate.
5 Agora envie mensageiros a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro.
6 Pitaava vaisi mpo vatama kyero variho. Mwi vaisiva Saimoniva purimakau pahiqo kyaiqa vare variva, mwiva nai nraamwuqi verara kyaarera tokyasataa variho, tiro.
6 Ele está hospedado com Simão, curtidor, cuja residência está situada à beira-mar.
7 Mwitaa timwa kyero nyaamwunyaava vuvaro Koniriaasiva mwiva tuntema kyero nai nraamwuqi kyaiqa varo vaisitanahua nyaanrama kyero ntaqu vaisira mpo, mwiva Kotirara aakyara nte varu vaisiva nai kyaahaqa hi varu vaisira mwiavata nraanrenro.
7 Logo que o anjo que lhe falava se retirou, Cornélio chamou dois dos seus servos e um soldado piedoso dos que estavam a seu serviço
8 Koniriaasiva mwi vaisinramwuhua nyaanrama kyero vaakya taqorara mwihua timwa nyinro qio mwihua Iopaani sitero.
8 e, depois de lhes explicar tudo, mandou que fossem a Jope.
9 Sitovata mwia qanranraa aanraqaa Iopaa qaumato vi varuvaro Pitaava Iopaani variqaro huarivanto virira qiataqa vahuvaro mwiva nraamwu mwoqa tahiporaqa mwaanri ntero Kotirara aakyara ntarero viro.
9 No dia seguinte, enquanto eles viajavam e já estavam perto da cidade de Jope, Pedro subiu ao terraço, por volta do meio-dia, a fim de orar.
10 Mwini mwaanri ntero nraamwuqaa variqaro kyara nraataa huvaro kyara tera hi varuvaro mwia vekya variqaro ruvaata voti hura taqero.
10 Estando com fome, quis comer; mas, enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase.
11 Pitaava taqovaro nyaamwuvanto qatua vuvaro mwiqitairo taari voti hura ekyaa mwia vitiqaa rupatova tumuqata tumuqata tiro tumu ntora.
11 Viu o céu aberto e um objeto como se fosse um grande lençol, que descia do céu e era baixado à terra pelas quatro pontas,
12 Taari mwiqi Pitaava taqovaro mpo vahi aasau, mpo vahi aasau vahura. Quarave, qarurave, nyaamwave, mwi inraikyava mwi inraikyava mwiqi vahuvaro
12 contendo todo tipo de quadrúpedes, répteis da terra e aves do céu.
13 quavanto Pitaarara tiqaro, Qio sivira ru kyera nraante, tiro.
13 E ouviu-se uma voz que se dirigia a ele:
14 Tuvaro Pitaava qaqao tiro, Nronrao, hiave. Tire teta mwaanra okyara rieqatama mwi inraikyarara uaqia hi inraikyarave timwa kyeta hia nraunanrave, tiro.
14 Mas Pedro respondeu: — De modo nenhum, Senhor! Porque nunca comi nada que fosse impuro ou imundo.
15 Mwitaa tuvaro quavanto qaiqaa tiqaro, Kotiva kyuqe inraikyave tirara e hia uaqia hi inraikyarave qiante, tiro.
15 Pela segunda vez, a voz lhe falou:
16 Tuvaro Pitaava kuaa qarama kyero nraahu ruvaata mwia taarampo nani taqovaro mwiaqaatairo taari mwia varero tumu ntantero nyaamwuni vura.
16 Isso aconteceu três vezes, e, em seguida, aquele objeto foi levado de volta para o céu.
17 Mwitaa huvaro Pitaava ruvaata voti hura mwia taqorara nraato ti varuvata Koniriaasiva sitonramwuhua mwi mwatukyaraqi nri nteta Saimoninra nraamwuanra kyaparama kyeta uro mwi nraamwunra qesana varita
17 Enquanto Pedro estava perplexo sobre qual seria o significado da visão, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam junto à porta.
18 aakyara nteta tiqata, Saimoniva mwia nrutu mpo Pitaavave qiava, mwaa nraamwunraqive nrumu variho? tita.
18 Chamando, perguntaram se ali estava hospedado Simão, que também é chamado de Pedro.
19 Tuvaro Pitaava ruvaata voti hura taqorara qati nraahu nraato ti varuvaro Kotira mwanraquravanto mwia timwa mwinro tiqaro, Taqaante, vaisi taarampotanavanto i puaa hirerata nri ntaavo.
19 Enquanto Pedro meditava a respeito da visão, o Espírito lhe disse: — Estão aí três homens à sua procura.
20 Qio sivira uro mwihua hunta kyera hia aatu hiraitira, mwihuavata quante. Nte mwihua mwaini sitauqata i puaa hirerata nriahuave, tiro.
20 Portanto, levante-se, desça e vá com eles, sem hesitar; porque eu os enviei.
21 Mwitaa tuvaro Pitaava mwi vaisihua nrumu varunani uro ntero tiqaro, Nkye tararave puaa hi variavo? Nte mwaa mwivave. Nkye nanra inraikyarave nriavo? tiro.
21 Então Pedro desceu e disse àqueles homens: — Eu sou a pessoa que vocês estão procurando. O que os traz até aqui?
22 Tuvata mwinramwuhua tiqata, Vaisi mpo Koniriaasiva, mwiva ntaqua vaisihua 100 nramwuqaa ntaqikyi variva, mwiva ntapihi kyero nrohi variqaro Kotira nrutu tuaahere varivave. Mwitaa ihata ekyaa Iutaa vaisivanto mwianra kyuqe vaisivantove ti variavave. Qio mwi vaisiva tiri mwaini titaiho. Koniriaasiva variharo nyaamwunyaava Kotiva titaiva tumu ntero mwia timwa mwinro tiqaro, E Pitaara nraanrainranro mwiva i nraamwuqi nrumu varirara e mwia qua riaante, tiho. (Mwitaa tiharo Koniriaasiva tiri titaihata nrunro), tita.
22 Então disseram: — O centurião Cornélio, homem reto e temente a Deus e tendo bom testemunho de toda a nação judaica, foi instruído por um santo anjo a mandar chamar você para a casa dele e ouvir o que você tem a dizer.
23 Mwinramwuhua mwitaa tuvaro Pitaava tiqaro, Qio mwaaqi vaitaivaqenramwu hura quare, tiro. Timwa kyero vaitero mwia qanranraa Pitaava siviro mwinramwuhuavata vuvata Iesusira nraaqiara mponramwuvantovata Iopaaqinaahua Pitaara vatama kyeta vura.
23 Pedro, então, convidando-os a entrar, hospedou-os. No dia seguinte, Pedro se aprontou e foi com eles. Também alguns irmãos dos que moravam em Jope foram com ele.
24 Pitaava mwihuavata vuva uro aanrani vaitero mwia qanranraa mwiva Sisariaani uro ntero taqovaro Koniriaasiva nai nramwunaahuavata nai totinramwuvatama kyero Pitaara vekya varuvaro
24 No dia seguinte, Pedro chegou a Cesareia. Cornélio estava esperando por eles, tendo reunido os seus parentes e os amigos mais íntimos.
25 Pitaava uro ntero nraamwuqi vera ntovaro Koniriaasiva uro mwia taqero mwia kyuqu tarani tumu ntiro variqaro Pitaara nrutu tuaahere varuvaro
25 Quando Pedro estava por entrar, Cornélio foi ao seu encontro e, prostrando-se aos pés dele, o adorou.
26 Pitaava tiqaro, Qaqao, hia ni nutu tuaaheraante, timwa kyero mwia vara mwaamwianrama kyero timwa mwinro tiqaro, Sivira variante. Hia nte mwanriqavantove. Nte qati vaisima varuqo, tiro.
26 Mas Pedro o levantou, dizendo: — Levante-se, porque eu também sou apenas um homem.
27 Timwa kyero Koniriaasikya qua timwaqiro vuva uro taqovata airi nraakye qoravanto mwiqi ntuvaantuama vita varuvaro
27 Falando com ele, Pedro entrou, encontrando muitos reunidos ali,
28 Pitaava mwihuara tiqaro, Nkye ntapihi kyaarave. Tire Iutaavanto varuraro tiri mwaanra quavanto mpo mwatanaahua kyapata variqi quananranra qao timwa taihata varunanrave. Hia mwihua nraamwuqi vera ntaunanrave. Tire tiqata, Tire mwitaa hiararo mwihua uaqia hi okyarava tiriqaavata vahiankyo tita, tire nraahumwaqa ntuqema vita varunanrave. Qio mwitaama kyena varuqaro Kotiva mpo okyara ruvaatakyaa ni naamutaiharo ni pu naatovanto ntapihi vihana ntapihi riaurave. Kotiva hia mpo mwatanaahuara qora mwatanaave tihana nte mwihuara qora mwatanaave qiankyorave. Haunri nte tiqana, Nte mpo mwatanaahua kyapata varianinraqaatairo mpo inraikyavanto ni uaqiama mataananrove, qiankyorave.
28 a quem se dirigiu, dizendo: — Vocês bem sabem que um judeu está proibido de se juntar a um gentio ou de entrar na casa dele. Mas Deus me mostrou que não devo considerar ninguém impuro ou imundo.
29 Kotiva mwitaama kyero timwa mpihana varuqata nkye mpo mwatanaahua variqata nkye ni naanraavana nte hia qao tiraitina, nte qamwanrama kyena nkye hianani nruqo. Qio nanraqamave nkye ni naanraavo? Nkye tivaqena nte riaankye, tiro.
29 Por isso, uma vez chamado, vim sem vacilar. E agora pergunto: Por que motivo vocês mandaram me chamar?
30 Pitaava mwitaa tuvaro Koniriaasiva timwa mwinro tiqaro, Taarampo enta nritaraiharo mwaa mwia varurantema 3 kiroki enrovana nte ntena nraamwuqi variqana Kotirara aakyara nte variavaro qamwanrama kyero ni puqaa vaisi mpovanto qovarama vurave. Mwia tuavaaqavanto takyuquva
30 Cornélio respondeu: — Faz hoje quatro dias que, mais ou menos por esta hora, às três da tarde, eu estava orando em minha casa. De repente, se apresentou diante de mim um homem vestido com roupas resplandecentes
31 nianra tiqaro, Koniriaasio, e Kotirara aakyara ntaana quarave, e mpohua kyaahaqa hiananrave, Kotiva mwianra qamwateqaroma iara rie variho.
31 que disse: “Cornélio, a sua oração foi ouvida e as suas esmolas foram lembradas na presença de Deus.
32 Qio vaisi mponramwu Iopaani sitairata mwihua vaisi mpo mwia nrutu Saimoni Pitaara uro viteta nriate. Pitaava vaisi mpovatama kyero variharo mwi vaisiva Saimoniva purimakau pahiqo kyaiqa vare variva mwiva nai nraamwuqi kyaarera tokyasataa varirave, turave.
32 Envie, pois, alguém a Jope e mande chamar Simão, que também é chamado de Pedro; ele está hospedado na casa de Simão, curtidor, à beira-mar.”
33 Mwiva mwitaa tihana nte qamwanrama uro i vita vare nriate timwa kyena vaisi mponramwu sitaurave. Nte sitauqata mwihua uro ntaavara e nianrave tirama nrianro. Qio Kotiva taqe varihata tire mwaaqi ntuvaantuama vita varuro. Qio Kotiva i qua mwianinra timwa timwinraqeta tire riaare. Tire i vekyama varuro, tiro.
33 Portanto, sem demora, mandei chamá-lo, e você fez muito bem em vir. Agora estamos todos aqui, na presença de Deus, prontos para ouvir tudo o que o Senhor ordenou a você.
34 Koniriaasiva mwitaa tuvaro Pitaava tiqaro, (Nte tuvana ruvaata taqaavaraqaatairo) mate ni pu naato ntapihi vihana nte riauqaro Kotiva hia mpo mwatanaanra nraahu nronraqama kyero riaiho.
34 Então Pedro começou a falar. Ele disse: — Reconheço por verdade que Deus não trata as pessoas com parcialidade;
35 Qio ta mwatanaavave mwia qua riemwaqiro viqaro ntapihi kyero nrohiariva variraro Kotiva mwianrama nronraqama kyero rieqaro mwianra qamwateqaro variananrove.
35 pelo contrário, em qualquer nação, aquele que o teme e faz o que é justo lhe é aceitável.
36 Qutaa Kotiva Iesusi Karaisira titaiharo mwiva tiri Isareriqi kyuqe mwakyaakya nraakye qora mwaateraqama variate ti quara tiri timwa timwinrave. Tiri mwi quara timwa timwihanro Iesusi Karaisiva ekyaa nraakye qora vunyaa vaisivantoma variho.
36 Esta é a palavra que Deus enviou aos filhos de Israel, anunciando-lhes o evangelho da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Nkye rieta ntapihi kyaarave. Tauraa Ioniva nramanri nyiqanro qua timwa nyuvaro mwiaqaatairo Iesusiva Karirini qovarama viro nraakye qora qua timwa nyiqiro viro Iutiaanivata timwa nyiqiro vuvata ekyaa Iutaavanto mwi quara riorave.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, tendo começado na Galileia depois do batismo que João pregou,
38 Nkye rieta ntapihi kyaarave. Kotiva nronraqama kyo vaisiva Iesusiva Nasaretinyaava varuvaro Kotira mwanraquravanto mwia kepukyaqama kyovaro mwiva viro nrinro hiqaro nraakye qora kyuqema kyorave. Kotiva mwia kyaahaqa hi varuvaro mwiva Saataaniva rupato vaisihua huvantu kyovata mwihua qio varurave.
38 como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Jesus andou por toda parte, fazendo o bem e curando todos os oprimidos do diabo, porque Deus estava com ele.
39 Tire mwiavata variqi viqata mwiva Iutiaani kyaiqa varoravata, Ierusaremini kyaiqa varoravata, taqaavananrave. Qio mwia ru kyeta kyatariqaa hiritovaro qutu vurave.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que ele fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Depois eles o mataram, pendurando-o num madeiro.
40 Mwiva qutu viro taarampo enta vara kyovaro Kotiva mwia vara sivuma kyovaro mwiva qaiqaa qovarama vurave.
40 Mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e concedeu que fosse manifesto,
41 Mwiva qati siviro qaiqaa qovarama vuvata hia ekyaa Iutaa qumina vaisivanto mwia taqorave. Tire nraakye qora timwa nyianrahua varuraro Kotiva tiri nraanraihata varurahua tire nraahu mwia taqaavananrave. Iesusiva qutu vuraqitairo siviro varuvata tire mwiavata variqata kyarave nramanrive nramwaqita quavananrave.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que foram anteriormente escolhidas por Deus, isto é, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 Qio Iesusiva tiri titeqaro quavata tiri timwa timwihata tire mwaa mwakyaakyara kyuqe mwakyaakya nraakye qora timwa nyi varuro. Kotiva Iesusira nronraqama kyaiharo mwiva nraahuma ekyaa mwatani variahua qati variahuave, qutu quahuave, mwihuaqaa ntaqikyiqaro ko qiananrove. Mwiva mwihuaqaa qua vataari vaisiva variananrove.
42 Jesus nos mandou pregar ao povo e testemunhar que ele foi constituído por Deus como Juiz de vivos e de mortos.
43 Haaru poropeti vaisivanto ekyaa mwia okyarara tiqata mwitaama tita. Mwianra qutaa mwivave qiariva variraro Iesusiva nronravanto variqaro qioma mwiva uaqia hi kyaiqa varaani quara nruka mwataananrove turave, tiro.
43 Dele todos os profetas dão testemunho de que, por meio do seu nome, todo o que nele crê recebe remissão dos pecados.
44 Pitaava mwihua timwa nyi varuvaro Kotira mwanraquravanto Pitaara qua riohuaqaa tumuvata mwiaqaataita mwihua mpo qua mpo quaqitaita timwaqi viqata Kotira nrutu tuaahere varura. Mwitaa hi varuvata Iesusira nraaqiara mponramwuvanto mwihua Iutaa vaisinramwu Pitaaravatama kyeta Iopaasaita nruhua mwinramwuhua mwiqi variqata taqovaro Kotiva nai mwanraqura mpo mwatanaa nyuvata mwihua nraahumwa mpo qua mpo quaqitaita Kotira nrutu tuaahere varuvata Iutaa vaisinramwuvanto mwi inraikyarara nrihanrama vuvaro mwiaqaatairo Pitaava tiqaro,
44 Enquanto Pedro falava estas palavras, o Espírito Santo caiu sobre todos os que ouviam a mensagem.
45 — ausente —
45 E os fiéis que eram da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, admiraram-se, porque também sobre os gentios foi derramado o dom do Espírito Santo.
46 — ausente —
46 Pois eles os ouviam falando em línguas e engrandecendo a Deus. Então Pedro disse:
47 Mwaa vaisinramwuhua tire varaurantema kyeta Kotira mwanraqura varaavo. Tavave mwihua nramanri varerara qao qiananrove? Qioma mwihua nramanri varevarave, tiro.
47 — Será que alguém poderia recusar a água e impedir que sejam batizados estes que, assim como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Mwitaa timwa kyero mwiva tiqaro, Iesusi Karaisira nrutu nteqatama nramanri mwihua nyiate, tuvata nramanri mwihua nyunra. Nramanri nyuvata mwi mwatanaahua Pitaarara mpo entanramwuvata vari kyera quante tuvaro Pitaava mpo entanramwuanra mwihua kyapata varura.
48 E ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe pediram que permanecesse com eles por alguns dias.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.