Mateus 25
Nyungwe (NYU) vs VC
1 “Nthawe imweyo, Umambo wa kudzulu bundzakhala, ninga madende khumi yomwe yadatenga bziphani-phani bzayene ndipo yadacoka kuti yakagumane na namwali wawo.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Maxanu ya iyo yakhali yakupusa, ndipo maxanu yakhali yakucenjera.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Yakupusa yadatenga bziphani-phani bzayene, tsono yalibe kutenga mafuta.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Tsono yakucenjera yadatenga mafuta m'bzombo pabodzi na bziphani-phani bzayene.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Namwali adacedwa kufika, ndipo wentse adabva tulo acigona”.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Pakati pa usiku, kudabveka kukuwa kuti: ‘Namwali alikufendera! Cokani mukagumane naye!’ ”.
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 “Pamwepo madende yentse yadalamuka yacikondzekera bziphani-phani bza yene.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Yakupusa yale yadauza wakucenjera kuti: ‘Tipasenimbo pang'ono mafuta yanu, nakuti bziphani-phani bzathu bzirikuthima’ ”.
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Iwo adatawira kuti: ‘Nee, nakuti pinango yan'dzakwana lini kwa ife na imwepo. Ndokoni kuna wakugulisa mukagule mafuta yanu’ ”.
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 “Ndipo iwo atacoka kukagula mafuta, namwali adafika. Madende yomwe yakhadakondzeka yadapita na iye muuzokoto bwa malowozi ndipo msuwo udafungiwa”.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Mwakucedwa yadabwerambo madende yakupusa yale yaciti: ‘Mbuya! Mbuya! Tifungulirenimbo msuwo ife!’ ”.
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 “Tsono iye adatawira adati: ‘Cadidi n'cakuti ine nin'kudziwani lini!’ ”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Pakumaliza Jezu adati: “Na tenepo, khalani na cheru, thangwe imwepo mun'dziwa lini ntsikuna nthawe!
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Umambo bwa kudzulu un'dzandendemerambo ninga mwamuna omwe, pakucoka ulendo, adacemera akapolo wace aciwasiyira bzombo bzace.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 M'bodzi adam'pasa talento zixanu, kwa winango adam'pasa ziwiri ndipo winango ibodzi. M'bodzi na m'bodzi malingana na mphambvu zace. Patsogolo pace adaguduka ulendo bwace.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Omwe akhadatambira matalento maxanu adacokeratu pamwepo acikayaphatisa basa ndipo aciphindula yanango maxanu.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Napombo omwe akhadatambira matalento mawiri adawona phindu mawiri.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Tsono omwe akhadatambira talento libodzi, adacoka acicera dindi pantsi aciifucira ndipo adabisa kobiri ya mbuya wace.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Patapita nthawe izinji mbuya wa akapolo wale adabwerera acirewengerana kobirizo.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Omwe akhadatambira matalento maxanu adabweresa yanango maxanu ndipo adati: ‘Inde, mbuya, mudandipasa matalento maxanu, onani ndacita phindu manango maxanu’.
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “Mbuya adatawira aciti: ‘Ni bzabwino kwene-kwene, kapolo wabwino ndipo wakukhulupirika! Iwepo udakhulupirika na bzing'ono, ine nin'dzakuikha pa bzizinji. Bwera udzacite mbali pa cikondwerero ca ine, mbuya wako!’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Adabwerambo ule omwe akhadatambira matalento mawiri adati: ‘Inde mbuya mudandipasa matalento mawiri. Onani ndacita phindu yanango mawiri’.
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “Mbuya adatawira kuti: ‘Ni bzabwino kwene-kwene, kapolo wabwino ndipo wakukhulupirika! Iwepo udakhulupirika na bzing'ono, ine nin'dzakuikha pa bzizinji. Bwera udzacite mbali pacikondwerero ca mbuya wako’.
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Pakumalizira adabwera omwe akhadatambira talento ibodzi adati: ‘Ine ndikhadziwa kuti mbuya ndimwe mwamuna wakunesa kwene-kwene, omwe mumbabvuna pomwe mulibe kubzala ndipo mumbakhongobza pomwe mulibe kumwaza.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Ndipopo ndidabva mantha, ndidacoka ndicikabisa talento yanu pantsi. Njiyi talento yanu’.
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Mbuya adatawira kuti: ‘Kapolo wakuipa ndipo wautofu! Iwe ukhadziwa kuti ine nimbabvuna pomwe ine ndiribe kubzala ndipo nimbakhongobza pomwe ndiribe kumwaza?
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Na tenepo, bzikhafunika kuti iwepo ukaikhe kuthenthe lakukoyera, kuti ine ndikabwera ndidzatambire na cimbadzo.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “ ‘Mutengereni talento yace iperekeni kuna omwe ana khumi.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Nakuti omwe anabzo, an'dzapasidwa bzinango, ndipo an'dzakhala na bzakuposa. Tsono omwe alibe, napo bzomwe anabzo an'dzatengeredwa.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ndipo m'thuseni kunja kapolo wautofu, kum'dima, komwe kun'dzawoneka kulira na kukukuta-mano’.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Pomwe Mwana wa munthu an'dzabwera pam'pando wa umambo bwace, pabodzi na anju zentse, an'dzakhala pam'pando wa utongi wa ulemerero.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Madzindza yentse yan'dzatsonkhezedwa patsogolo pace, Ndipo Iye an'dzapambula yanango na yandzace ninga makabusa omwe an'pambula mabira pa atonde.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Ndipo an'dzaikha mabira kuboko lace lamadidi ndipo atonde kuboko lace la madzere.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Pamwepo Mambo an'dzauza omwe aliboko lace lamadidi kuti: ‘Bwerani wakusimbidwa wa Baba wangu! Tambirani ninga utaka Umambo omwe budakondzedwa kuyambira pakulengedwa kwa dziko.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Nakuti Ine ndikhana njala ndipo imwepo mudandipasa cakudya. Ndikhana nyota imwepo mudandipasa cakumwa. Ndikhali nyakudza imwepo mudandikhongobza,
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 ndikhana usiwa imwepo mudandibvazika. Ndikhaduwala imwepo mudandirimbikisa. Ndikhali m'kawoko imwepo mudadzandiwona’.
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Pamwepo wakulungama adam'tawira kuti: ‘Mbuya, ni lini pomwe tidakuwonani na njala ticikupasani cakudya ayai na nyota ticikupasani cakumwa?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ni lini pomwe tidakuwonani ninga nyakudza ticikukhongobzani, ayai wausiwa ticikupasani bzakubvala?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ni lini pomwe tidakuwonani mucidwala ayai m'kawoko ticidzakuzungirani?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “Mambo an'dzatawira kuti: ‘Nin'kuuzani bzacadidi kuti, bzomwe imwepo mudacita kwa m'bodzi mwa abale wangu ang'ono, mudacitira Ine’.
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Pamwepo Iye an'dzauza omwe ali kuboko lace lamadzere kuti: ‘Wakutembereredwa, cokani kwa Ine ndokoni kumoto wakusaya kumala, omwe udakondzeredwa Dyabu na anju zace.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Nakuti Ine ndikhana njala, ndipo imwe mulibe kundipasa cakudya, ndikhana nyota ndipo mulibe kundipasa cakumwa,
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 ndikhali mulendo imwepo mulibe kundikhongobza, ndikhana usiwa imwepo mulibe kundipasa cakubvala, ndikhadwala ndipo ndikhali m'kawoko imwepo mulibe kundzandiwona’.
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Pamwepo iwombo an'dzatawira kuti: ‘Mbuya, ni kuponi komwe tidakuwona na njala ayai nyota ayai nyakudza ayai wakusaya cakubvala ayai wakuduwala ayai m'kawoko ndipo tiribe kukuthandizani?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Iye an'dzawatawira kuti: ‘Nin'kuuzani cadidi kuti: Comwe imwepo mudaleka kucita kwa ang'ono-ang'onowa, mulibe kucitambo kuna Ine’.
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Ndipo amwewa an'dzayenda kunyathwa yakusaya kumala, tsono wakulungama kumoyo wakusaya kumala”.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.