Lucas 9

Nyunga Bible (NYS_BSA) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Jesus dandjo-mira baalang maar-djen-koodjal ngooldjara-kambarna kidji yanga baalapany mardayin wer moorditj bandak-yekano mandang djenaka-wara kidji barra-barro minditj moorta.
1 Tendo Jesus convocado os doze, deu-lhes poder e autoridade sobre todos os demônios, e para efetuarem curas.
2 Karro Jesus waangki-koorl baalapany warrango moorta Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny, kidji moorta minditj barra-barro.
2 Também os enviou a pregar o reino de Deus e a curar os enfermos.
3 Yalga koryat, Jesus waangki baalapany, “Yoowart kanga keny noolong noonookal djoorootal noonooka boorda-marridja: yoowart boorn-yaniny, yoowart kooda koort-koortiny, yoowart boya kidji yoowart warma bwoka.
3 E disse-lhes: Nada leveis para o caminho: nem bordão, nem alforje, nem pão, nem dinheiro; nem deveis ter duas túnicas.
4 Bayinya moorta ngakaka noonookany, naan-yaaka alidja maya-maya-bwora kedalak noonooka wort-koorl karlamaya.
4 Na casa em que entrardes, ali permanecei e dali saireis.
5 Bayiny moorta yoowart koordook noonooka, wort-koorl alidja karlamaya kidji yoorang-yoorang dalba noonookang djena-yen, ngambing-mokiny baalapak.”
5 E onde quer que não vos receberem, ao sairdes daquela cidade, sacudi o pó dos vossos pés em testemunho contra eles.
6 Jesus-ang ngooldjara koorl mandang karlamayara, Warda-Kwabba warranginy kidji moorta minditj barra-barriny kooramba.
6 Então, saindo, percorriam todas as aldeias, anunciando o evangelho e efetuando curas por toda parte.
7 Nginda Herod nyiny Djelyib Galilee-kang, baal dwangka mandang noolonga natja kwadja-edjena.
7 Ora, o tetrarca Herodes soube de tudo o que se passava e ficou perplexo, porque alguns diziam: João ressuscitou dentre os mortos;
8 Warma moorta waangki baalap Elijah kwadja-djinang, kidji yalga warma moorta waangki Warda-Marridjiny koorakang kwadja-korl-koorl ngandabatak.
8 outros: Elias apareceu; e outros: Ressurgiu um dos antigos profetas.
9 Herod waangki, “Ngany kardjat John-ang kaat. Yalga ngiyan nidja mammarap ngany dwangka nidja-nidja noolongang?” Ngarl baal koordook Jesus-any djinango.
9 Herodes, porém, disse: Eu mandei decapitar a João; quem é, pois, este a respeito do qual tenho ouvido tais coisas? E se esforçava por vê-lo.
10 Jesus-ang ngooldjara korl-koorl kidji baalap warranga Jesus-any moodlooka baalap kwadja-don. Jesus dandjo-barrang baalapany baalyel. Baalap wandja warma moortaman kidji baalap koorl karlamaya kol Bethsaida.
10 Ao regressarem, os apóstolos relataram a Jesus tudo o que tinham feito. E, levando-os consigo, retirou-se à parte para uma cidade chamada Betsaida.
11 Boola moorta dwangka alidja, ngarl baalap yoowal-koorl Jesus koorl-djinanginy. Baal baalapany yanganan, baalapany warranganiny Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny, kidji minditj moorta barra-barriny.
11 Mas as multidões, ao saberem, seguiram-no. Acolhendo-as, falava-lhes a respeito do reino de Deus e socorria os que tinham necessidade de cura.
12 Nginda ngangk ngardakiny, Jesus-ang maar-djen-koodjal ngooldjara, baalap yoowal-koorl kidji waangki, “Waangki-wort-koorl moortany ngarl baalap kayar-koorl karlamayara wer maya-mayara boodjeral kidji korl-djinang djaatja ka mereny kidji korl-djinang maya-mayara ngwoorndo narla nidja woodjang boodjer.”
12 Mas o dia começava a declinar. Então, se aproximaram os doze e lhe disseram: Despede a multidão, para que, indo às aldeias e campos circunvizinhos, se hospedem e achem alimento; pois estamos aqui em lugar deserto.
13 Yalga Jesus waangki baalapany, “Noonooka, noonookaal yanga baalapany noolong ngarno.” Baalap waangki, “Ngala arda barrang maar-keny mooloora mereny-ang wer koodjal djildjita. Noonook koordook ngalany koorlo kidji bangal-barrang djaatj wer mereny yango nidja-nidja moortaman, wa?”
13 Ele, porém, lhes disse: Dai-lhes vós mesmos de comer. Responderam eles: Não temos mais que cinco pães e dois peixes, salvo se nós mesmos formos comprar comida para todo este povo.
14 5,000 mammarapa alidja. Jesus waangki baalang ngooldjarany, “Warranga moortaman nyinyo, 50 moorta dandjo-nyinyiny.”
14 Porque estavam ali cerca de cinco mil homens. Então, disse aos seus discípulos: Fazei-os sentar-se em grupos de cinquenta.
15 Ngolonga ngooldjara don nidja,
15 Eles atenderam, acomodando a todos.
16 Jesus maar-barrang maar-keny mooloora merenyang wer koodjal djildjita. Baal yira-djinang, yanganan Boolanga-Yira, djakan baalapany, kidji baal yanga ngooldjarany mereny ka djildjita ngarl baalap kayar yanga moodlooka moortakak.
16 E, tomando os cinco pães e os dois peixes, erguendo os olhos para o céu, os abençoou, partiu e deu aos discípulos para que os distribuíssem entre o povo.
17 Moortaman ngarn kidji moorart-abiny, kidji ngooldjara djabban maar-djen-koodjal koodaka merenyang wer djildjitang natj moorta yoowart ngarn.
17 Todos comeram e se fartaram; e dos pedaços que ainda sobejaram foram recolhidos doze cestos.
18 Keny kedela, Jesus kwadja-doombart, Boolanga-Yirakany waangkiny, kidji baalang ngooldjara koorl baalak. Jesus waangki-djinang baalapany, “Ngatj moortaman waangkiny? Ngiyan ngany?”
18 Estando ele orando à parte, achavam-se presentes os discípulos, a quem perguntou: Quem dizem as multidões que sou eu?
19 Baalap yalman-waangki, “Mo moorta waangki ‘John Kakaloorni’. Warma moorta waangki, ‘Elijah’ kidji yalga warma moorta waangki, ‘Keny Warda-Marradjiny koorakang kwadja korl-koorl ngandabakak’.”
19 Responderam eles: João Batista, mas outros, Elias; e ainda outros dizem que ressurgiu um dos antigos profetas.
20 “Yalga noonooka,” Jesus waangki. “Ngiyan noonooka waangki ngany nyiny?” Peter yalman-waangki, “Noonook Keny Boolanga-Yira Waangki-Koorl.”
20 Mas vós, perguntou ele, quem dizeis que eu sou? Então, falou Pedro e disse: És o Cristo de Deus.
21 Karro Jesus waangki baalapany baalap yoowart djarnyak warranga warma moorta.
21 Ele, porém, advertindo-os, mandou que a ninguém declarassem tal coisa,
22 Jesus kardjir warranga baalapany, “Mammarapang Nop djarnyak bakkan. Moorta warda-kadak wer birdiyara Maya-maya-Kooranyikang wer Mammarapa-Warrinyang, mandang baalapang boorda wort-korang baalany. Baalap boorda dargang baalany. Yalga ngolonga mo kedela, baal boorda-yiraba-yan ngandabatak.”
22 dizendo: É necessário que o Filho do Homem sofra muitas coisas, seja rejeitado pelos anciãos, pelos principais sacerdotes e pelos escribas; seja morto e, no terceiro dia, ressuscite.
23 Kidji Jesus warranga baalapany mandang, “Bayinya keny moort koordook kambarno nganyany, baal djarnyak dwangka-anbangbat baalaal, baal djarnyak yira-bilang baalang boorn-yambo yennar kedela kidji kambarn nganyany.
23 Dizia a todos: Se alguém quer vir após mim, a si mesmo se negue, dia a dia tome a sua cruz e siga-me.
24 Bayinya moort koordook barrango baalang ngandabat, baal boorda anbangbat baalang ngandabat, yalga moort ngiyan anbangbat baalang ngandabat narla nganyang, baal boorda barrang baalang ngandabat.
24 Pois quem quiser salvar a sua vida perdê-la-á; quem perder a vida por minha causa, esse a salvará.
25 Bayinya moort barrang moodlooka Boodjeral yalga anbangbat baalang ngandabat, baal yoowart barrang keny noolong, wa? Yoowart!
25 Que aproveita ao homem ganhar o mundo inteiro, se vier a perder-se ou a causar dano a si mesmo?
26 Bayinya moort karnya nganyang kidji nganyang warrinya, karro Mammarapang Nop boorda karnya baalang nginda baal korl-koorl, moorditj wer bandjatiny; bandjatiny Maamanang birrikon-mokiny wer djin-djina kooranyi.
26 Porque qualquer que de mim e das minhas palavras se envergonhar, dele se envergonhará o Filho do Homem, quando vier na sua glória e na do Pai e dos santos anjos.
27 Ngany warranga noonookany, keny-keny moorta noonooka-kardakor, baalap yoowart boorda wanni koridjat baalap djinang kedela Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny.”
27 Verdadeiramente, vos digo: alguns há dos que aqui se encontram que, de maneira nenhuma, passarão pela morte até que vejam o reino de Deus.
28 Maar-koodjal kedela ngolonga Jesus kwadja-waangki nidja-nidja noolonga, Jesus barrang Peter, John wer James baalyel kidji yira-koorl kard waangko Boolanga-Yirayel.
28 Cerca de oito dias depois de proferidas estas palavras, tomando consigo a Pedro, João e Tiago, subiu ao monte com o propósito de orar.
29 Winidjinbar Jesus waangkiny, baalang moolyimarri warlak-yidja, kidji baalang bwoka dalbada-biny wer bandjatiny-biny.
29 E aconteceu que, enquanto ele orava, a aparência do seu rosto se transfigurou e suas vestes resplandeceram de brancura.
30 Yilak-yilak, koodjal mammarapa koorl kidji waangki Jesus - Moses wer Elijah.
30 Eis que dois varões falavam com ele: Moisés e Elias,
31 Koodjal koorl bandjatiny Boolanga-Yirakang dalbada-djil kidji koodjal waangki Jesus warang baal kayida boorda nganitj moodlooka Boolanga-Yira koordook nginda Jesus boorda dargang-yan Jerusalem-al.
31 os quais apareceram em glória e falavam da sua partida, que ele estava para cumprir em Jerusalém.
32 Peter wer warma ngooldjara kwadji bidjara ngwoorndiny; yalga baalap yikkan kidji baalap djinang Jesus, bandjatiny dalbada-djil, kidji koodjal mammarapa yaakiny baalyel.
32 Pedro e seus companheiros achavam-se premidos de sono; mas, conservando-se acordados, viram a sua glória e os dois varões que com ele estavam.
33 Koodjal mammarapa malyak wort-koorliny Jesus. Peter waangki, “Birdiyar, kwabba-djil ngalang yaakiny nidja! Ngala boorda warn mo maya-mayara, noonookang, Moses-ang kidji Elijah-ang.” Peter yoowart bando kaaditj noolonga baal kwadja-waangkiny.
33 Ao se retirarem estes de Jesus, disse-lhe Pedro: Mestre, bom é estarmos aqui; então, façamos três tendas: uma será tua, outra, de Moisés, e outra, de Elias, não sabendo, porém, o que dizia.
34 Alimarn baal kwadja-waangkiny, koondart yoowal-koorl kidji balaritj baalapany, kidji ngooldjara wayarn-biny narla koondart yira-koorl baalapany.
34 Enquanto assim falava, veio uma nuvem e os envolveu; e encheram-se de medo ao entrarem na nuvem.
35 Maay waangki yoowal-koorl koondartal, “Nidja nganyang Nop, keny nganya waangki-koorl. Dwangka baalany!”
35 E dela veio uma voz, dizendo: Este é o meu Filho, o meu eleito; a ele ouvi.
36 Nginda waangkiny nganitj, Jesus doombart yaaka. Ngooldjara yoowart kayar-waangki narla moodlooka edjeniny. Ngolanga, baalap yoowart warranga moortany noolongang baalap kwadja-djinang.
36 Depois daquela voz, achou-se Jesus sozinho. Eles calaram-se e, naqueles dias, a ninguém contaram coisa alguma do que tinham visto.
37 Warning kedela, Jesus wer mo ngooldjara ngarda-koorl kard kidji boola moorta yoowal-koorl Jesus.
37 No dia seguinte, ao descerem eles do monte, veio ao encontro de Jesus grande multidão.
38 Boola moorta kardakor, keny mammarap mira, “Birdiyar! Ngany koort-koort noonany, miyalitj nidja nganyang nop, nganyang keny nop!
38 E eis que, dentre a multidão, surgiu um homem, dizendo em alta voz: Mestre, suplico-te que vejas meu filho, porque é o único;
39 Djenak-wara yilak baladjan baalany kidji waangki-djan kidji ngarda-kwarditj baalany nanyariny, ngarl baal djaa-narridja. Djenak-wara kalyakool bakkan baalany kidji yoowart wort-koorl baalany.
39 um espírito se apodera dele, e, de repente, o menino grita, e o espírito o atira por terra, convulsiona-o até espumar; e dificilmente o deixa, depois de o ter quebrantado.
40 Ngany koort-koort noonang ngooldjara waangki-koorlo djenak-wara wort-koorlo yalga baalap yoowart kayar-don alidja. Baal yoowart boorda wort-koorl.”
40 Roguei aos teus discípulos que o expelissem, mas eles não puderam.
41 Jesus waangki, “Noonooka moortaman nyiny mingitj wer koort-karni-birt! Yarn kwodjang ngany djarnyak naan-yaaka noonooka-yel? Yarn kwodjang ngany djarnyak djinang noonookang war?” Karro Jesus waangki mammarap, “Barrang noonang nop nganyak.”
41 Respondeu Jesus: Ó geração incrédula e perversa! Até quando estarei convosco e vos sofrerei? Traze o teu filho.
42 Alimarn koorlang yoowal-koorl, djenak-wara ngarda-kwarda baalany boodjeral, nanyariny. Jesus waangki-mardayin djenak-wara wandjo. Jesus barra-barra koorlang kidji korl-yanga baalany baalang maamanak.
42 Quando se ia aproximando, o demônio o atirou no chão e o convulsionou; mas Jesus repreendeu o espírito imundo, curou o menino e o entregou a seu pai.
43 Moortaman kwadja-kardi nginda baalap djinang Boolanga-Yirakang moorditj mardayin. Alimarn moorta kwadja-wandaniny moodlookang Jesus kwadja-doniny, Jesus waangki baalang ngooldjara,
43 E todos ficaram maravilhados ante a majestade de Deus. Como todos se maravilhassem de quanto Jesus fazia, disse aos seus discípulos:
44 “Yoowart dwangka-anbangbat noolonga ngany boorda-waangki noonookany! Mammarapang Nop boorda-yanga-yan mammarapakang maara-bwora wer balapang mardayin.”
44 Fixai nos vossos ouvidos as seguintes palavras: o Filho do Homem está para ser entregue nas mãos dos homens.
45 Yalga ngooldjara yoowart kaaditj natj Jesus waangki. Karni balaritj-yan baalap-yen ngarl baalap yoowart djinang karni. Baalap wayarn ngakako Jesus ngatti waangkinyang.
45 Eles, porém, não entendiam isto, e foi-lhes encoberto para que o não compreendessem; e temiam interrogá-lo a este respeito.
46 Ngooldjara malyak waangki-waangki baalapaal kardakor. “Natj keny ngalang nyiny moorditj-ngatti?”
46 Levantou-se entre eles uma discussão sobre qual deles seria o maior.
47 Jesus kaaditj baalapang kaaditjiny, ngarl baal barrang koorlang kidji baal warranga koorlangany yaako baalap-booram,
47 Mas Jesus, sabendo o que se lhes passava no coração, tomou uma criança, colocou-a junto a si
48 kidji waangki baalapany, “Moort yanganan nidja koorlangany nganyang kolal, kardjir yanganan nganyany; kidji moort yanganan nganyany, kardjir yanganan keny ngiyan waangki-koorl nganyany. Ngarl nyit-ngatti moort noonookany kardakor, baal moordit-ngatti nadjang noonooka mandang.”
48 e lhes disse: Quem receber esta criança em meu nome a mim me recebe; e quem receber a mim recebe aquele que me enviou; porque aquele que entre vós for o menor de todos, esse é que é grande.
49 John waangki, “Birdiyar, ngala djinang mammarap wort-waangki-koorl djenaka-wara noonang kolal, kidji ngala warranga baalany nganitjo, narla baal yoowart keny ngalang.”
49 Falou João e disse: Mestre, vimos certo homem que, em teu nome, expelia demônios e lho proibimos, porque não segue conosco.
50 “Yoowart warranga baalany nganitjo!” Jesus waangki John wer warma ngooldjara, “Bayinya baal yoowart bakadjiny noonookany, baal yaaka noonooka-yel.”
50 Mas Jesus lhe disse: Não proibais; pois quem não é contra vós outros é por vós.
51 Kedala kwadja yoowal-koorliny nginda Jesus boorda yira-barrang-yan Boolanga-Yirakang Boodjerak. Jesus kaatidj noolonga baal djarnyak don kidji baal malyak koorliny baalang djoorootal Jerusalem-ak.
51 E aconteceu que, ao se completarem os dias em que devia ele ser assunto ao céu, manifestou, no semblante, a intrépida resolução de ir para Jerusalém
52 Jesus waangki-koorl moorta baal kwadjat, baalang moorta yana-waangki, karlamayal Samaria-kang kakataro moodlooka.
52 e enviou mensageiros que o antecedessem. Indo eles, entraram numa aldeia de samaritanos para lhe preparar pousada.
53 Yalga moorta karlamayang, baalap yoowart koordook baalany naan-yaakiny narla baalap kayar-djinang Jesus kwadja-koorliny baalang djoorootal Jerusalem-ak.
53 Mas não o receberam, porque o aspecto dele era de quem, decisivamente, ia para Jerusalém.
54 Nginda ngooldjara, James wer John, djinang nidja noolong, baalap waangki, “Birdiyar, noonook koordook ngalany ngarda-miro karla Boolanga-Yirakang Boodjeral kidji dargang baalapany?”
54 Vendo isto, os discípulos Tiago e João perguntaram: Senhor, queres que mandemos descer fogo do céu para os consumir?
55 Jesus korang kidji djaat baalapany.
55 Jesus, porém, voltando-se os repreendeu [e disse: Vós não sabeis de que espírito sois].
56 Karro Jesus wer baalang ngooldjara, baalap koorl warmap.
56 [Pois o Filho do Homem não veio para destruir as almas dos homens, mas para salvá-las.] E seguiram para outra aldeia.
57 Alimarn baalap koorl baalapang djoorootal, keny mammarap waangki Jesus, “Ngany boorda-kambarn noonany kooramba noonook koorl.”
57 Indo eles caminho fora, alguém lhe disse: Seguir-te-ei para onde quer que fores.
58 Jesus waangki baalany, “Mokinya kadak karrab, kidji djerta kadak djertamaya, yalga Mammarapang Nop yoowart kadak kenyap ngwoorndo kidji bidjar.”
58 Mas Jesus lhe respondeu: As raposas têm seus covis, e as aves do céu, ninhos; mas o Filho do Homem não tem onde reclinar a cabeça.
59 Jesus waangki warma mammarapany, “Kambarn nganyany!” Yalga mammarap waangki, “Birdiyar, koryat korl-koorl-oola nganyany kidji dambarritj nganyang maaman.”
59 A outro disse Jesus: Segue-me! Ele, porém, respondeu: Permite-me ir primeiro sepultar meu pai.
60 Jesus waangki, “Noyitja moorta kayar-dambarritj baalapang noyitj moorta. Noonook yoowal-koorl kidji warranga Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny.”
60 Mas Jesus insistiu: Deixa aos mortos o sepultar os seus próprios mortos. Tu, porém, vai e prega o reino de Deus.
61 Warma mammarap waangki, “Birdiyar, ngany boorda kambarn noonany; yalga koryat koorl-oola nganyany kidji waangki nganyang ngoongoolong.”
61 Outro lhe disse: Seguir-te-ei, Senhor; mas deixa-me primeiro despedir-me dos de casa.
62 Jesus waangki baalany, “Mammarap malyakiny biyano boodjer yalga karro baal korl-miyalitj, baal yoowart kwabba kinyak Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny.”
62 Mas Jesus lhe replicou: Ninguém que, tendo posto a mão no arado, olha para trás é apto para o reino de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.