Lucas 8

Nyoongar Bible (NYS) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ngolonga, Jesus koorl mandang bangka boodjerang, Warda-Kwabba warranginy, warda Boodjerang Boolanga-Yirang Djelyibiny. Maar-djen-koodjal ngooldjara-kambarn koorl baalyel,
1 Pouco tempo depois, Jesus começou a percorrer as cidades e os povoados vizinhos, anunciando as boas-novas a respeito do reino de Deus. Iam com ele os Doze
2 kidji kardjir yoka ngiyan Jesus kwadja-barra-barra baalapang djenaka-wara wer menditj. Mary (kol Magdalene) – Jesus kwadja-yekan maar-koodjal djenaka-wara baal-bandak;
2 e também algumas mulheres que tinham sido curadas de espíritos impuros e enfermidades. Entre elas estavam Maria Madalena, de quem ele havia expulsado sete demônios;
3 wer Joanna, Chuza-kang koort-maat, birdiyar Herod-ang maya-maya; wer Susanna, wer boola warma yoka. Baalap yanga baalapang boya Jesus-ak wer baalang ngooldjara, baalapany maar-yanginy.
3 Joana, esposa de Cuza, administrador de Herodes; Susana, e muitas outras que contribuíam com seus próprios recursos para o sustento de Jesus e seus discípulos.
4 Boola Moorta koorl Jesus-ak mandang karlamayayen. Nginda baalap dandjo-dandjo koorl, Jesus warranga baalapany nidja bardip:
4 Certo dia, uma grande multidão, vinda de várias cidades, juntou-se para ouvir Jesus, e ele lhes contou uma parábola:
5 “Keny kedela, mammarap bandak-koorl, kwolaka niraniny. Baal niran kwolaka boodjer-bwora, yalga keny-keny kwolaka djabalar djoorootal. Moorta kana kwolaka kidji djerta ngarn baalapany.
5 “Um lavrador saiu para semear. Enquanto espalhava as sementes pelo campo, algumas caíram à beira do caminho, onde foram pisadas, e as aves vieram e as comeram.
6 Keny-keny kwolaka djabalar boya-boodjeral. Kwolaka malatj, yalga dilbika yindjaran-biny narla yoowart kepa boodjeral.
6 Outras caíram entre as pedras e começaram a crescer, mas as plantas logo murcharam por falta de umidade.
7 Keny-keny kwolaka djabalar mornitja-kardakor. Mornitja wer kwolaka dandjo-malatj kidji mornitja dargang kwabba kwolakany.
7 Outras sementes caíram entre os espinhos, que cresceram com elas e sufocaram os brotos.
8 Yalga keny-keny kwolaka djabalar kwabba boodjeral; kwolaka malatj kidji yanga boola-ngatti kwolaka, boola-boola kwolaka.” Kidji Jesus nganitj baalang bardip, waangkiny, “Karro ni, bayinya noonooka dwangka-kadak!”|src="LK8V05.jpg" size="col" ref="8.8"
8 Ainda outras caíram em solo fértil e produziram uma colheita cem vezes maior que a quantidade semeada”. Quando ele terminou de dizer isso, declarou: “Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.
9 Jesus-ang ngooldjara waangki-djinang baalany, “Natj karni bardipang?”
9 Seus discípulos lhe perguntaram o que a parábola significava.
10 Jesus waangki, “Ngany kwadja yanga noonookany kaaditjiny kobinakang Boodjerang Boolanga-Yira Djelyibiny, yalga warma moorta dwangka karni bardial, ngarl baalap miyalitj-pa, yalga yoowart djinang, kidji baalap dwangka-pa, yalga yoowart kaaditj.”|src="LK8V10.jpg" size="col" ref="8.10"
10 Ele respondeu: “A vocês é permitido entender os segredos do reino de Deus, mas uso parábolas para ensinar os outros, a fim de que, ‘Quando olharem, não vejam; quando escutarem, não entendam’.
11 “Nidja karni bardip-bwora. Kwolaka Boolanga-Yirakang Warriny-mokiny.
11 “Este é o significado da parábola: As sementes são a palavra de Deus.
12 Kwolaka djoorootal djabalariny moorta-mokiny: baal dwangka Warriny yalga ngolanga, Djenak koorl kidji baal wort-barrang karni baalapang koort-yen. Djenak nganitj baalapany djinang-karniny kidji baal nganitj baalapany barrang-ngandabat-yan.
12 As sementes que caíram à beira do caminho representam os que ouvem a mensagem, mas o diabo vem e a arranca do coração deles e os impede de crer e ser salvos.
13 Kwolaka boya-boodjeral djabalariny moorta-mokiny: baalap dwangka karni, kidji djoorab maar-barrang karni. Yalga karni yoowart mordak-koorl baalap-bwora; baalap maar-barrang karni arda djikang yalga nginda kedela djoniny-karrinyang koorl, baalap wort-djabalar.
13 As sementes no solo rochoso representam os que ouvem a mensagem e a recebem com alegria. Uma vez, porém, que não têm raízes profundas, creem apenas por um tempo e depois desanimam quando enfrentam provações.
14 Kwolaka mornitja kardakor djabalariny moorta-mokiny: baalap dwangka, yalga ngwidam noolonga yoowal-koorl ka boola boya ka noolonga baalap koort-djinang. Nidja-nidja noolonga wort-koorna kwolaka ngarl djildji yoowart boorda-malatj.
14 As que caíram entre os espinhos representam outros que ouvem a mensagem, mas logo ela é sufocada pelas preocupações, riquezas e prazeres desta vida, de modo que nunca amadurecem.
15 Kwolaka kwabba boodjeral djabalariny moorta-mokiny: baalap dwangka Warriny kidji maar-barrang karni baalang koorta-bwora, kwabba wer doorgool koorta, kidji baalap mardayin-biny kidji yidja djildji.”
15 E as que caíram em solo fértil representam os que, com coração bom e receptivo, ouvem a mensagem, a aceitam e, com paciência, produzem uma grande colheita.”
16 “Yoowart moort dookoon karla-maat kidji ballaridja binari. Baal yoowart yidja karla-maat kooda-ngarda ka maya-ngwoorndiny-ngarda. Yoowart, baal yira-yidja karla-maat ngarl moorta kayar-djinang binari karlang bayinya baalap koorl maya-mayak.
16 “Não faz sentido acender uma lâmpada e depois cobri-la com uma vasilha ou escondê-la debaixo da cama. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde sua luz pode ser vista pelos que entram na casa.
17 Moodlooka moorta ballaridja boorda barrang-djinang-yan kidji noolonga moorta dengkoor boorda barrang-yan binari-bwora.|src="co01479b.TIF" size="col" ref="8.17"
17 Da mesma forma, tudo que está escondido será revelado, e tudo que está oculto virá à luz e será conhecido por todos.
18 “Karro noonooka yoowart djarnyak wallar noolongakang noonooka dwangka; narla moorta noolong-kadak, baalap boorda-yanga-yan noolonga-ngatti, yalga moorta yoowart noolong-kadak, baalapang nyit noolonga baalap kaaditj baalap kadak, moodlooka boorda-wort-barrang-yan.”
18 “Portanto, ouçam com atenção! Pois ao que tem, mais lhe será dado, mas do que não tem, até o que pensa ter lhe será tomado”.
19 Jesus-ang ngaangk wer baalang ngooniya koorl baalak, yalga baalap yoowart kayar-kalyara narla boola-boola moorta.
19 Então a mãe e os irmãos de Jesus foram vê-lo, mas não conseguiram chegar até ele por causa da multidão.
20 Warma moort warranga Jesus-any, “Noonang ngaangk wer ngooniya bandak-yaakiny. Baalap koordook djiningo noonany.”
20 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem vê-lo”.
21 Jesus warranga baalapany, “Nganyang ngaangk wer ngooniya, baalap moorta ngiyan dwangka Boolanga-Yirakang Warriny kidji don baal.”
21 Jesus respondeu: “Minha mãe e meus irmãos são aqueles que ouvem a palavra de Deus e a praticam”.
22 Keny kedela, Jesus wer baalang ngooldjara bwora-koorl wandaberi. Jesus waangki baalapany, “Ngala yambo-koorl-oola warma boongal malakang.” Ngarl baalap malyak koorliny
22 Certo dia, Jesus disse a seus discípulos: “Vamos para o outro lado do mar”. Assim, entraram num barco e partiram.
23 Alimarn baalap koorl, Jesus ngwoornda kidji bidjar. Yeyi yirakal, balarany nooyang mala-yambo.
23 Durante a travessia, Jesus caiu no sono. Logo, porém, veio sobre o mar uma forte tempestade. O barco começou a se encher de água, colocando-os em grande perigo.
24 Ngooldjara koorl Jesus-any kidji yikkan baalany. “Birdiyar! Birdiyar! Ngala boorda wanni!”|src="CN01708B.TIF" size="col" ref="8.24"
24 Os discípulos foram acordá-lo, clamando: “Mestre, Mestre, vamos morrer!”. Quando Jesus despertou, repreendeu o vento e as ondas violentas. A tempestade parou, e tudo se acalmou.
25 Karro Jesus waangki ngooldjarakany, “Windji noonookang koort-karni?” Yalga baalap kai-kai wer wayarn, kidji dandjo-waangki, “Ngiyan nidja mammarap? Baal waangki balarany wer ngayanga kidji baalap don natj baal waangki!”
25 Então ele lhes perguntou: “Onde está a sua fé?”. Admirados e temerosos, os discípulos diziam entre si: “Quem é este homem? Quando ele ordena, até os ventos e o mar lhe obedecem!”.
26 Jesus wer baalang ngooldjara koorl wandaberikal boodjerak Gerasa-kang, yambo Mala Galilee.
26 Então chegaram à região dos gadarenos, do outro lado do mar da Galileia.
27 Alimarn Jesus kana walbaral, mammarap karlamayayen kalayara baalany. Boola djenaka-wara wining baal-bwora. Boola biroka, nidja mammarap koorl bwoka-birt kidji yoowart naan-yaaka maya-mayal, yalga baal naan-yaaka karraba-bwora noyitjang.
27 Quando Jesus desembarcou, um homem possuído por demônios veio ao seu encontro. Fazia muito tempo que ele não tinha casa nem roupas e vivia num cemitério fora da cidade.
28 Nginda baal djinang Jesus-any, baal waangki-djan, ngarda-kwarda baalaal Jesus-ang djenakal, kidji waangki-djan, “Jesus, Boolanga-Yirakang Nop! Natj noonook koordook nganyang? Ngany koort-koort noonany, yoowart djin-bama nganyany!”
28 Assim que viu Jesus, gritou e caiu diante dele. Então disse em alta voz: “Por que vem me importunar, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Suplico que não me atormente!”.
29 Baal waangki nidja narla Jesus kwadja-warranga djenaka-wara, ‘Bandak-koorl baalany!’ Djenaka-wara kalyakool yardjang baalany. Moorta wangarn baalany kidja yadarn baalang djena wer maara madjikal, yalga baal kayar-djakan madji kidji djenaka-wara bandak-yekan baalany kwangkanak.
29 Pois Jesus já havia ordenado que o espírito impuro saísse dele. Esse espírito tinha dominado o homem em várias ocasiões. Mesmo quando era colocado sob guarda, com os pés e as mãos acorrentados, ele quebrava as correntes e, sob controle do demônio, corria para o deserto.
30 Jesus waangki-djinang baal, “Natj noonang kol?”
30 Jesus lhe perguntou: “Qual é o seu nome?”. “Legião”, respondeu ele, pois havia muitos demônios dentro do homem.
31 Mandang djenaka-wara koort-koort Jesus-any yoowart waangki-koorl baalapany mayart karrab-bwora.
31 E imploravam que Jesus não os mandasse para o abismo.
32 Boordak alidjap, boola dwordoka ngarniny kardal. Ngarl djenaka-wara koort-koort Jesus, ‘Waangki-koorl ngalany dwordoka-bwora!’ Kidji Jesus waangki-koorl baalapany.
32 Ali perto, uma grande manada de porcos pastava na encosta de uma colina, e os demônios suplicaram que ele os deixasse entrar nos porcos. Jesus lhes deu permissão.
33 Baalap bandak-koorl mammarapany kidji baalap koorl dwordoka-bwora. Mandang dwordoka djakoorl dandjo-dandjo kowa-ngarda mala-bwora kidji baalap mordakan.|src="WA03846b.tif" size="col" ref="8.33"
33 Os demônios saíram do homem e entraram nos porcos, e toda a manada se atirou pela encosta íngreme para dentro do mar e se afogou.
34 Moorta dwordoka-yel kwadja-yakiny, baalap djinang natj edjena, ngarl baalap wort-koorl maya-mayakak wer karlamayakak boodjeral kidji baalap warranga warda.
34 Quando os que cuidavam dos porcos viram isso, fugiram para uma cidade próxima e para seus arredores, espalhando a notícia.
35 Moorta bandak-koorl djinanginy natj kwadja edjeniny. Baalap yoowal-koorl Jesus-any kidji baalap djinang mammarapany. Mandang djenaka-wara kwadja-wort-koorl. Baal nyiny Jesus-ang djena-boordak, baalang bwoka wandanginy kidji doorkool baalang kaat-bwora. Ngarl mandang baalapang wayarn.
35 O povo correu para ver o que havia ocorrido. Uma multidão se juntou ao redor de Jesus, e eles viram o homem que havia sido liberto dos demônios. Estava sentado aos pés de Jesus, vestido e em perfeito juízo, e todos tiveram medo.
36 Moorta ngiyan djinang natj edjena, baalap warranga mandang warma moortany yarn Jesus kwadja-barra-barra mammarapany.
36 Os que presenciaram os acontecimentos contaram aos demais como o homem possuído por demônios tinha sido curado.
37 Karro moortaman alidjap ngakaka Jesus wort-koorlo narla baalap wayarn-djin. Ngarl Jesus koorl wandaberi-bwora kidji wort-koorl.
37 Todo o povo da região dos gadarenos suplicou que Jesus fosse embora, pois ficaram muito assustados. Então ele voltou ao barco e partiu.
38 Mammarap ngiyan kwadja-barra-barra-yan boola djenaka-warang, baal koort-koort Jesus-any, “Ngany koordook koorlo noonook-yel.” Yalga Jesus waangki-wort-koorl baalany, waangkiny,
38 O homem que tinha sido liberto dos demônios suplicou para ir com ele, mas Jesus o mandou para casa, dizendo:
39 “Korl-koorl noonang maya-maya kidji warranga moorta natj Boolanga-Yira kwadja-don noonang.” Mammarap yambo-koorl karlamaya, waangkiny natj Jesus kwadja-don baalang.
39 “Volte para sua família e conte a eles tudo que Deus fez por você”. E o homem foi pela cidade inteira, anunciando tudo que Jesus tinha feito por ele.
40 Nginda Jesus korl-koorl warma boongal malakang, moorta djoorab-biny baalany djinanginy, narla moortaman kwadja-kwidiny baalany.
40 Do outro lado do mar, as multidões receberam Jesus com alegria, pois o estavam esperando.
41 Karro mammarap kol Jairus baal koorl; baal birdiyar Maya-maya Kalyarakang. Baal ngarda-djabalar Jesus-ang djenal kidji koort-koort Jesus-any yoowal-koorlo baalang maya-maya,
41 Então um homem chamado Jairo, um dos líderes da sinagoga local, veio e se prostrou aos pés de Jesus, suplicando que ele fosse à sua casa.
42 narla baalang keny kowart kwadja-wanniny. Baal maar-djen-koodjal biroka-kadak.|src="DN00438b.tif" size="col" ref="8.42"
42 Sua única filha, de cerca de doze anos, estava à beira da morte. Jesus o acompanhou, cercado pela multidão.
43 Keny yok yana baalapany kardakor. Baal minditj-wara kidji baal kwadja-ngobiny maar-djen-koodjal biroka. Baal kwadja-banitj mandang baalang boya malkang, yalga yoowart keny kayar-barra-barra baalany.
43 Uma mulher no meio do povo sofria havia doze anos de uma hemorragia, sem encontrar cura.
44 Baal yana moorta kardakor Jesus-ngolanga kidji baal baka ngardanga baalang bwokang. Baalang ngobiny yilak-yilak nganitj.
44 Ela se aproximou por trás de Jesus e tocou na borda de seu manto. No mesmo instante, a hemorragia parou.
45 Jesus waangki-djinang, “Ngiyan baka nganyany?” Mandang baalap waangki, “Yoowart ngany.” Yalga Peter waangki, “Birdiyar, moortaman noonany kamo-kooliny kidji noonany bilanginy.”
45 “Quem tocou em mim?”, perguntou Jesus. Todos negaram, e Pedro disse: “Mestre, a multidão toda se aperta em volta do senhor”.
46 Yalga Jesus waangki, “Keny moort baka nganyany, narla ngany kaaditj nginda mardayin bandak-koorl nganyang.”
46 Jesus, no entanto, disse: “Alguém certamente tocou em mim, pois senti que de mim saiu poder”.
47 Yok djinang natj Jesus kaaditj baal kwadja-baka baalany, ngarl baal yoowal-koorl koorgonginy kidji baal ngarda-djabalar Jesus-ang djenakal. Moortaman booram baal warranga Jesus nadjil baal kwadja-baka baalany kidji yarn baal kwadja-barra-barra-yan winidjinbar.
47 Quando a mulher percebeu que não poderia permanecer despercebida, começou a tremer e caiu de joelhos diante dele. Todos a ouviram explicar por que havia tocado nele e como havia sido curada de imediato.
48 Jesus waangki baalany, “Nganyang kowart, noonang koort-karni warn noonany koortamayara-kwabba. Koorl nakalal.”
48 Então ele disse: “Filha, sua fé a curou. Vá em paz”.
49 Alimarn Jesus waangkiny, moort yana-waangki yoowal-koorl birdiyarang maya-maya-yen. Baal waangki Jairus-any, “Noonang kowart wanni. Nganitj Birdiyar karradjaliny yeyi.”
49 Enquanto Jesus ainda falava com a mulher, chegou um mensageiro da casa de Jairo, o líder da sinagoga, a quem disse: “Sua filha morreu. Não incomode mais o mestre”.
50 Yalga Jesus dwangka baalany kidji waangki Jairus-any, “Yoowart mayirak, arda djinang-karni, kidji baal boorda-barra-barra-yan.”
50 Ao ouvir isso, Jesus disse a Jairo: “Não tenha medo. Apenas creia, e ela será curada”.
51 Nginda Jesus koorl maya-maya, baal warranga moortaman yoowart koorlo maya-maya-bwora baalyel, arda Peter, John wer James, wer maaman wer ngaangk koorlangang.
51 Quando chegaram à casa de Jairo, Jesus não deixou que ninguém o acompanhasse, exceto Pedro, João, Tiago e o pai e a mãe da menina.
52 Moortaman kwadja-wal-waliny kidji mayirakiny koorlangang. Jesus waangki, “Yoowart wal-waliny! Koorlang yoowart noyitj, baal arda ngwoorndiny!”
52 A casa estava cheia de gente chorando e se lamentando, mas ele disse: “Parem de chorar! Ela não está morta; está apenas dormindo”.
53 Moortaman yidjan Jesus-any, narla baalap kaaditj baal kwadja-noyitj.
53 A multidão riu dele, pois todos sabiam que ela havia morrido.
54 Yalga Jesus barrang baalang maar kidji mira, “Yiraba, koorlang!”
54 Então Jesus a tomou pela mão e disse em voz alta: “Menina, levante-se!”.
55 Baalang ngandabat korl-koorl, kidji baal yilak-yilak yaaka, kidji Jesus warranga baalapany yango baalany mereny wer djaatj ngarnak.
55 Naquele momento, ela voltou à vida e levantou-se de imediato. Então Jesus ordenou que dessem alguma coisa para ela comer.
56 Baalang maaman wer ngaangk kwadja-kardi, yalga Jesus waangki koodjalany, koodjal yoowart djarnyak warranga moortakany natj edjena.|src="DN00437b.tif" size="col" ref="8.56"
56 Os pais dela ficaram maravilhados, mas Jesus insistiu que não contassem a ninguém o que havia acontecido.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.