Lucas 15
Nyoongar Bible (NYS) vs NVT
1 Keny kedela boola mammarapa boya-barranginy, wer warma moorta ngiyan kwadja wort-korang-yan, baalap yoowal-koorl dwangko Jesus waangkiny,
1 Cobradores de impostos e outros pecadores vinham ouvir Jesus ensinar.
2 Pharisee-ya wer Mammarapa-Warrinyang, baalap malyak Jesus-any wara-waangkiny, “Nidja mammarap, baal yanganan wara-doniny moorta. Baal kardjir dandjo-dandjo ngarn baalapyel!”
2 Os fariseus e mestres da lei o criticavam, dizendo: “Ele se reúne com pecadores e até come com eles!”.
3 Ngarl Jesus warranga baalapany nidja bardip:
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 “Bayinya keny noonookang kadak 100 kookendjerira kidji noonook anbangbat keny baalapang, natj noonook boorda-don? Mammarap boorda-wandja warma 99 kookendjerira kidji baal boorda koorl-djinang nidja kookendjeri, keny anbangbat-yan, kidji baal yoowart boorda nganitj, arda nginda baal djinbarranga baalany.|src="LK15V06.jpg" size="col" ref="15.4"
4 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove no pasto e buscará a perdida até encontrá-la?
5 Nginda baal djinbarranga nidja kookendjeri, baal djoorab-djil, baal yidja baalang kookendjeri mangakal kidji korl-koorl karlap.
5 E, quando a encontrar, ele a carregará alegremente nos ombros e a levará para casa.
6 Karro baal mira baalang babina wer warma moorta baalang karlamaya, kidji baal waangki baalapany, ‘Ngany djoorab-djil narla ngany djinbarranga nganyang kookendjeri, keny angbangbat-yan. Ngala djarnyak djoorab dandjo-dandjo. Woola-koola!’
6 Quando chegar, reunirá os amigos e vizinhos e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha ovelha perdida!’.
7 Ngany warranga noonookany, war-djin, Boolanga-Yirakang Boodjer boorda-djoorab-djoorab narla keny moort wort-korang baalang wara-doniny, djeroob-ngatti nadjang 99 kwabba moortakang ngiyan yoowart nganala wort-korango.”
7 Da mesma forma, há mais alegria no céu por causa do pecador perdido que se arrepende do que por noventa e nove justos que não precisam se arrepender.”
8 “Yeyi bayinya keny yok kadak maar-djen birrigon boyara kidji baal anbangbat keny baalapang, natj baal boorda-don? Baal dookoon karla-maat, baal barnang baalang maya-maya kidji baal koorl-djinang mandang bangka maya-mayang kidji baal arda nganitj nginda baal djinbarranga baalang boya.|src="LK15V08B.jpg" size="col" ref="15.8"
8 “Ou suponhamos que uma mulher tenha dez moedas de prata e perca uma. Acaso não acenderá uma lâmpada, varrerá a casa inteira e procurará com cuidado até encontrá-la?
9 Nginda baal djinbarranga boya, baal mira baalang babina, wer warma moorta baalang karlamayang, kidji baal waangki baalapany, ‘Ngany djoorab-djil narla ngany djinbarranga nganyang boya, keny angbangbat-yan. Ngala djarnyak djeroob dandjo-dandjo. Woola-koola!’
9 E, quando a encontrar, reunirá as amigas e vizinhas e dirá: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei a minha moeda perdida!’.
10 Ngany waangki noonookany, war-djin, Boolanga-Yirakang djin-djina-kwabba mandang woola nginda keny moort korl-korang baalang wara-doniny.”
10 Da mesma forma, há alegria na presença dos anjos de Deus quando um único pecador se arrepende”.
11 Karro Jesus waangki, “Keny mammarap kadak koodjal nopa.
11 Jesus continuou: “Um homem tinha dois filhos.
12 Yinang nop waangki baalany, ‘Maaman, yanga nganyang yeyi nganyang walak banarakang!’ Ngarl baalang maaman walak-yanga baalang banarak baalang koodjal nopa kardakor.
12 O filho mais jovem disse ao pai: ‘Quero a minha parte da herança’, e o pai dividiu seus bens entre os filhos.
13 Ngolonga mo kedelaka, yinang nop bangal baalang walak, barrang boya kidji wandja karlap. Baal koorl kadjali boodjer. Bokadja baal wort-kwarda baalang boya, wara karriny.
13 “Alguns dias depois, o filho mais jovem arrumou suas coisas e se mudou para uma terra distante, onde desperdiçou tudo que tinha por viver de forma desregrada.
14 Baal banitja mandang boya. Karro yoowart kepa djabalar boodjeral kidji boodjer yoowart maladja mereny. Baal kayan-kadak, boya-birt wer mereny-birt.
14 Quando seu dinheiro acabou, uma grande fome se espalhou pela terra, e ele começou a passar necessidade.
15 Ngarl baal koorl kidji yaka mammarapang alidja boodjerang. Baal waangki-koorl baalany baalang boodjerak karrodjino baalang dwordoka.
15 Convenceu um fazendeiro da região a empregá-lo, e esse homem o mandou a seus campos para cuidar dos porcos.
16 Baal koordook ngarno wara mereny natj baal yanga dwordoka, yalga yoowart moort yanga baalany mereny ngarno.
16 Embora quisesse saciar a fome com as vagens dadas aos porcos, ninguém lhe dava coisa alguma.
17 Ngarl karro baal malyak darkal kaaditj. ‘Ngany tatan. Nganyang maaman yanga boya baalang mandang yakinarak. Baalap kadak boola-ngatti mereny nadjang baalap kayar-ngarn, kidji ngany nyiny nidjap koboorl-wirt.
17 “Quando finalmente caiu em si, disse: ‘Até os empregados de meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui, morrendo de fome.
18 Ngany boorda-yiraba kidji ngany boorda korl-koorl nganyang maaman kidji waangki, “Maaman, ngany kwadja-wara-don Boolanga-Yira booram wer noonany booram.
18 Vou retornar à casa de meu pai e dizer: Pai, pequei contra o céu e contra o senhor,
19 Ngany kwadja-wara-djil. Noonook yoowart djarnyak kol nganyany noonang nop. Yalga noonook djarnyak yidja nganyany noonang yakina-mokiny kidji yanga nganyany boya yakinyang.” ’
19 e não sou mais digno de ser chamado seu filho. Por favor, trate-me como seu empregado’.
20 “Ngarl baal yiraba kidji koorl karlap baalang maamanak. Nginda baal kwadja-kadjali, baalang maaman djinang baalany. Baalang maamanang koort moorart nomaringang, kidji baal yakoorl, baal barrang baalang nop kidji baal koort-bama baalany kidji nindjan baalany.|src="LK15V21.jpg" size="col" ref="15.20"
20 “Então voltou para a casa de seu pai. Quando ele ainda estava longe, seu pai o viu. Cheio de compaixão, correu para o filho, o abraçou e o beijou.
21 ‘Maaman,’ nop waangki, ‘Ngany kwadja-wara-don, Boolanga-Yira booram, kidji noonook booram. Ngany kwadja-wara-djil kidji noonook yoowart djarnyak kol nganyany noonang nop.’
21 O filho disse: ‘Pai, pequei contra o céu e contra o senhor, e não sou mais digno de ser chamado seu filho’.
22 Yalga baalang maaman mira yakina. ‘Kert-kert!’ baal waangki. ‘Barranga kwabba-dil bwoka kidji wolang nganyang nop. Yidja dordong baalang maaral kidji yidja djena-bwoka baalang djenal.
22 “O pai, no entanto, disse aos servos: ‘Depressa! Tragam a melhor roupa da casa e vistam nele. Coloquem-lhe um anel no dedo e sandálias nos pés.
23 Karro koorl kidji barrang kwabba-djil yinang booliyak kidji dargang baalany. Ngala boorda-ngarn wer djora djoorab-djoorabiny. Woola-koola!
23 Matem o novilho gordo. Faremos um banquete e celebraremos,
24 Narla nidja nganyang nop kwadja-noyitj, yalga yeyi baal wining; baal kwadga-anbangbat-yan yalga yeyi baal djinbarranga-yan!’ Baalap djoorab-djil kidji baalap malyak ngarniny ka djoriny.
24 pois este meu filho estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’. E começaram a festejar.
25 “Korram mandang nidja-nidja noolonga kwadja-edjeniny, koriyat nop bandak yakiny. Baal korl-koorl. Nginda baal boordak-koorl maya-maya, baal dwangka yedi-waangkiny wer koboriny,
25 “Enquanto isso, o filho mais velho trabalhava no campo. Na volta para casa, ouviu música e dança,
26 ngarl baal mira keny yakin kidji waangki-djinang baalany, ‘Natj edjeniny?’
26 e perguntou a um dos servos o que estava acontecendo.
27 ‘Noonang ngooni kwadja-korl-koorl karlap,’ yakin waangki, ‘kidji noonang maaman dargang kwabba-djil booliyak narla baalang nop kwadja korl-koorl noyitj-yen.’
27 O servo respondeu: ‘Seu irmão voltou, e seu pai matou o novilho gordo, pois ele voltou são e salvo!’.
28 “Ngooni koriyat kaarang-kaarang-biny kidji baal yoowart bwora-koorl maya-maya. Ngarl baalang maaman bandak-koorl kidji baal koort-koort baalany bwora-koorlo maya-maya.
28 “O irmão mais velho se irou e não quis entrar. O pai saiu e insistiu com o filho,
29 “Yalga baal yalman-waangki baalang maaman, ‘Miyalitj, mandang nidja-nidja biroka ngany kwadja-yaka noonookang, keny noonang yakin-mokiny, kidji ngany kalyakool don moodlooka noonook koordook nganyany dono. Natj noonook kwadja-yanga nganyany? Yoowart keny yinang kidikot ngarl ngany wer nganyang babina kayar ngarn wer djora!
29 mas ele respondeu: ‘Todos esses anos, tenho trabalhado como um escravo para o senhor e nunca me recusei a obedecer às suas ordens. E o senhor nunca me deu nem mesmo um cabrito para eu festejar com meus amigos.
30 Yalga nidja noonang nop, baal wort-kwarda mandang noonang boya wara-wara yokal kidji yeyi baal yoowal-koorl karlap, kidji noonook dargang kwabba-djil yinang booliyak baalang!’
30 Mas, quando esse seu filho volta, depois de desperdiçar o seu dinheiro com prostitutas, o senhor comemora matando o novilho!’.
31 “ ‘Nganyang nop,’ baalang maaman yalman-waangki, ‘Noonook kalykool ngany-boordak, kidji moodloooka ngany kadak, noonook kayar-kadak mandang.
31 “O pai lhe respondeu: ‘Meu filho, você está sempre comigo, e tudo que eu tenho é seu.
32 Yalga ngala djarnyak ngarn wer djora wer djoorab-djoorab narla noonang ngooni kwadja-noyitj yalga yeyi baal wining; baal kwadja-anbangbat-yan yalga yeyi baal djinbarranga-yan.’ ”|src="LK15V29.tiff" size="col" ref="15.32"
32 Mas tínhamos de comemorar este dia feliz, pois seu irmão estava morto e voltou à vida. Estava perdido e foi achado!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.