Lucas 11

Nyoongar Bible (NYS) vs BKJ

Sair da comparação
1 Keny kedela warmapal, Jesus waangkiny Boolanga-Yirak. Nginda Jesus nganitj, keny baalang ngooldjar waangki baalany, “Birdiyar, warranga ngalany yarn ngala doora waangki Boolanga-Yirak, war-djin John warranga baalang ngooldjara.”
1 E aconteceu que, ele estava orando em um certo lugar, e quando acabou, um dos seus discípulos lhe disse: Senhor, ensina-nos a orar, como João também ensinou aos seus discípulos.
2 Jesus waangki baalapany, “Nginda noonooka waangki Boolanga-Yirak, waangki nidja:
2 E ele lhes disse: Quando orardes, dizei: Pai nosso, que estás nos céus, santificado seja o teu nome. Venha o teu reino. Seja feita a tua vontade, como no céu, assim na terra.
3 Yanga ngalany mereny ngala ngarnala yennar kedela.
3 O pão nosso de cada dia dai-nos hoje.
4 Nyinya-nyinya ngalang wara-doniny, war-djin ngala nyinya-nyinya wara-doniny moortaman don ngalak.
4 E perdoai-nos os nossos pecados, assim como nós perdoamos a todo que nos deve. E não nos conduzas à tentação, mas livra-nos do mal.
5 Kidji Jesus waangki baalang ngooldjarany, “Yeyi ni, bayinya keny noonang koorl babinang maya-mayak didara kadik, kidji waangki baalany, ‘Nganyang babin, ngany ngakaka noonany, ngany kayar bangal-yanga mo mooloor merenyang?
5 E ele disse-lhes: Qual de vós terá um amigo, e for procurá-lo à meia-noite, e lhe disser: Amigo, empresta-me três pães,
6 Nganyang warma babin marridjiny, yeyi baal yoowal-koorl nganyang maya-maya, yalga ngany mereny-birt yango baalany!’
6 pois um amigo meu chegou a mim de viagem, e eu não tenho nada para pôr diante dele;
7 Kidji bayinya noonang babin mira maya-maya-yen, ‘Yoowart yikkan nganyany! Ngany kwadja-barrang-bida! Nganyang koorlangka wer ngany, ngala bidjara ngwoorndiny. Ngany yoowart kayar-yiraba kidji yanga noonany natj noonook koordook.’
7 e ele de dentro lhe responder, e disser: Não me importunes; já está a porta fechada, e os meus filhos estão comigo na cama; eu não posso levantar-me para te dar.
8 Yeyi natj karro? Ngany waangki noonany, bayinya baal yoowart boorda-yiraba kidji yanga noonany mereny narla noonook baalang babin, yalga baal boorda-yiraba kidji yanga noonany moodlooka noonook ngarnala narla noonook yoowart karnya ngakako ngatti-ngatti.
8 Eu digo-vos: Que ainda que ele não se levante para lhos dar por ser seu amigo, todavia, por causa da sua importunação, ele se levantará e lhe dará quantos pães precisar.
9 Kidji ngarl, ngany waangki noonookany: Ngakaka, kidji noonook boorda-yanga-yan; warkata, kidji noonook boorda-djinbarranga; dorl-dorl, kidji bida boorda yalgaran-yan noonookang.
9 E eu vos digo: Pedi, e dar-se-vos-á; buscai, e encontrareis; batei, e abrir-se-vos-á.
10 Narla moortaman ngiyan ngakaka, alidja noolong boorda-yanga-yan; kidji baal ngiyan warkata, baal boorda-djinbarranga. Dorl-dorl kidji bida boorda-yalgaran-yan moortamanang ngiyan dorl-dorl.|src="LK11V12.jpg" size="col" ref="11.10"
10 Porque todo aquele que pede, recebe; e o que busca, encontra; e ao que bate, se abrirá.
11 Ngany waangki-djinang noonookany, noonooka maamana: ‘Nginda noonookang nop ngakaka djildjit, noonooka boorda yanga baalany wagal, wa?
11 Se um filho pedir pão a qualquer um de vós que é pai, acaso lhe dará uma pedra? Ou se ele pedir um peixe, lhe dará por peixe uma serpente?
12 Kidji nginda baal ngakaka noorookany, noonooka boorda-yanga baalany nirnt-daalang, wa?’
12 Ou se ele pedir um ovo, lhe dará um escorpião?
13 Yeyi noonooka wara moorta, yalga noonooka kaaditj yarn yango kwabba noolonga noonookang koorlangkak. Ngarl Boolanga-Yira, noonookang Maaman, baal boorda-yanga boola ngatti; baal boorda-yanga Kangya-Kooranyi moortamanak ngiyan ngakaka baalany!”
13 Então, se vós, sendo maus, sabeis dar boas dádivas aos vossos filhos; quanto mais o vosso Pai celeste dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem?
14 Jesus kwadja-yekaniny djenak-wara. Djenak-wara waangki-birt, yalga nginda djenak-wara bandak-koorl, mammarap malyak waangkiny. Moortaman kai-kai.
14 E ele estava expulsando um demônio, o qual era mudo. E aconteceu que, saindo o demônio, o mudo falou; e as multidões se maravilharam.
15 Yalga mo moorta waangki, “Beelzebul, djenaka-warakang yoolindja, baal yanga Jesus mardayin bandak-yekano baalapany.”|src="LK12V14.jpg" size="col" ref="11.15"
15 Mas alguns deles diziam: Ele expulsa os demônios por Belzebu, o chefe dos demônios.
16 Warma Moorta koordook mango Jesus, ngarl baalap Jesus-any ngakaka Jesus dono ngoolong-malka ngarl baalap kayar-djinang bayinya Boolanga-Yira nyiny Jesus-yel.
16 E outros, tentando-o, buscavam dele um sinal do céu.
17 Yalga Jesus djinang natj baalap kwadja-kaaditjiny, ngarl Jesus waangki baalapany, “Bayinya keny boodjer karda-dakkan-yan kidji moorta boodjerang bakatj warma moorta boodjerang, karro nidja boodjer yoowart kwodjang boorda-yaaka; bayinya moorta ngoongoolongang karda-dakkan-yan, ngoongoolong boorda-djiran-yan.
17 Mas ele, conhecendo os seus pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo será assolado; e a casa dividida contra si mesma cairá.
18 Ngarl bayinya boodjer Satan-ang karda-dakkan-yan, yarn baalang boodjer boorda-yaaka? Noonooka waangki natj ngany yekana djenaka-wara narla Beelzebul yanga nganyany mardayin.
18 Se Satanás também está dividido contra si mesmo, como ficará de pé o seu reino? Pois dizeis que eu expulso os demônios por Belzebu.
19 Bayinya ngany yekana baalapany nidja war, yarn noonookang ngooldjara-kambarna yekana baalapany? Noonookaroo ngooldjara-kambarna barrang-djinang alidja noonooka karna-birt!
19 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam vossos filhos? Por isso eles serão os vossos juízes.
20 Yoowart! Ngany yekana djenaka-wara narla Boolanga-Yirakang moorditj mardayin! Ngarl noonooka kayar djinang Boodjer Boolanga-Yira Djelyibiny yoowal-koorliny noonookak.
20 Mas, se eu expulso os demônios pelo dedo de Deus, sem dúvida é chegado a vós o reino de Deus.
21 “Nginda mardayin mammarap kakatar baalang kidja tornamako baalang maya-maya, karro mandang baalang noolonga nyiny ngabalangornda.|src="CN01756B.TIF" size="col" ref="11.21"
21 Quando o forte homem, armado, guarda o seu palácio, os seus bens estão em paz;
22 Yalga nginda mardayin-ngatti mammarap balladja baalany kidji ngarda-kwarditj baalany, baal wort-barrang mandang kidja, moodlooka mammarap kwadja-kakatar. Karro, moodlooka baal yardjang, baal walak-walak-yanga.
22 mas, sobrevindo outro mais forte do que ele, e vencendo-o, tira-lhe toda a sua armadura em que ele confiava, e divide os seus despojos.
23 “Bayinya moort yoowart yaaka ngany-boordak, baal yaaka ngany-boyang, kidji bayinya moort yoowart maar-yanga nganyany noolonga djabaniny, karnayal, baal noolonga wort-kwarditjiny.”
23 Quem não está comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta, espalha.
24 “Nginda djenak-wara bandak-koorl mammarapany, baal marridja kwangkanal, koorl-djinanginy nyinyap. Bayinya baal yoowart djinbarranga kenyap, baal waangki ‘Ngany boorda korl-koorl nganyang maya-maya.’
24 Quando o espírito imundo tem saído do homem, ele anda por lugares secos, buscando repouso; e, não o achando, ele diz: Eu tornarei para minha casa, de onde saí.
25 Ngarl djenak-wara korl-koorl kidji baal djinang maya-maya, barnan-yan kidji djandarn-yan.
25 E, chegando, acha-a varrida e ornamentada.
26 Karro baal bandak-koorl kidj korl-barrang maar-koodjal warma djenaka-wara. Baalap wara-ngatti kidji baalap yoowal-koorl kidj nyiny alidja. Ngarl nginda moodlooka edjena, mammarapang ngandabat minditj-ngatti-bini wer wara-ngatti nadjang baalang ngandabat kwadjat.”
26 Então, ele vai e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele; e eles entrando, habitam ali; e o último estado desse homem é pior do que o primeiro.
27 Ngolanga Jesus waangki nidja, keny yok moorta-boola kardakor waangki Jesus, “Yarn djoorab, yok ngiyan yidja noonany kidji yanga noonany bibi!”
27 E aconteceu que, enquanto ele falava essas coisas, uma mulher dentre a multidão, levantando a voz, lhe disse: Abençoado é o ventre que te trouxe, e os seios em que mamaste.
28 Yalga Jesus waangki, “Yalga yarn djoorab, nidja-nidja moorta ngiyan dwangka Boolanga-Yira waangkiny kidji don moodlooka baal waangki!”
28 Mas ele disse: Antes, abençoados são os que ouvem a palavra de Deus e a guardam.
29 Alimarn boola moorta boordak-koorl Jesus, baal karro-waangki, “Baalap wara-wara, moorta nidja kedela! Baalap koorl-djinang ngambing, yalga yoowart ngambing boorda-yanga-yan baalapany, arda Jonah-kang ngambing.
29 E aglomerando-se as multidões, ele começou a dizer: Esta é uma geração perversa; eles pedem um sinal, mas nenhum sinal lhes será dado, senão o sinal do profeta Jonas.
30 Boolanga Yira, baal waangki-koorl Warda Marridjiny Jonah Ninevah-kak. Baal ngambing-biny moortakang. War-djin, Mammarapang Nop ngambing-biny moortakang nidja kedela.|src="co01068b.TIF" size="col" ref="11.30"
30 Porque assim como Jonas foi um sinal para os ninivitas, o Filho do homem também o será para esta geração.
31 Nginda Kedela-Djoniny-Karriny yoowal-koorl, Yok Djelyib Sheba-kang boorda-yaaka kidji djirin moorta nidja kedelang, narla baal marridja baalang kadjali boodjerayen dwangko Djelyib Solomon-ang kwabba-djil warrinya, kidji ngany warranga noonookany, moort yaaka nidja, baal moorditj-ngatti nadjang Solomon.
31 A rainha do sul se levantará no julgamento com os homens desta geração, e os condenará; porque ela veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão; e eis que um maior que Salomão está aqui.
32 Nginda Kedela-Djoniny-Karriny yoowal-koorl, moorta Nineveh-karlap boorda yaaka kidji djirin noonookany narla baalap korang baalapang wara-wara war-yen nginda baalap dwangka Jonah-kang warranginy, kidji ngany waangki noonookany, karnayal, moort yaaka nidja, baal moorditj-ngatti nadjang Jonah!”
32 Os homens de Nínive se levantarão no julgamento com esta geração, e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas; e eis que um maior do que Jonas está aqui.
33 “Yoowart moort bowan karla-maat kidji ballaridja baalany ka dengkoor baalang binari. Baal yira-barrang dallar ngarl moorta kayar-djinang binari nginda baalap bwora-koorl.
33 Nenhum homem, tendo acendido uma candeia, a põe em lugar oculto, nem debaixo do alqueire, mas no castiçal, para que os que entram possam ver a luz.
34 Noonookang miyala yarlinang binari-mokiny. Bayinya noonookang miyala kwabba, binyari boorda-moorartitj mandang noonookang yarlin; yalga bayinya noonookang miyala wara, mandang noonookang yarlin boorda-mayart-bwora.
34 A luz do corpo é o olho. Se, pois, o teu olho for bom, também todo o teu corpo será cheio de luz; mas, se o teu olho for mau, também o teu corpo será cheio de trevas.
35 Noonook djarnyak wining ngarl binyari noonook-bwora yoowart mayart-bini.
35 Toma cuidado, portanto, para que a luz que está em ti não seja trevas.
36 Bayinya binyari moorartitj mandang noonookang yarlin, kidji yoowart bangka mayart-bwora, mandang noonookang yarlin boorda-bandjat-biny, karla-mokiny nginda baalang binyari noonookal bandjatiny.”
36 Se, pois, todo o teu corpo for cheio de luz, não tendo parte nas trevas, todo ele será cheio de luz, como quando a candeia te ilumina com a sua luz.
37 Nginda Jesus nganitj waangkiny, keny Pharisee ngakaka Jesus ngarno baalyel; ngarl Jesus bwora-koorl kidji nyiny ngarno.
37 E enquanto ele falava, um certo fariseu pediu-lhe que fosse jantar com ele; e, entrando, assentou-se à mesa.
38 Pharisee kai-kai nginda baal djinang Jesus yoowart kakaloorniny kwadjat ngarniny.
38 E quando o fariseu viu isso, admirou-se por ele não ter se lavado antes do jantar.
39 Ngarl Birdiyar waangki baalany, “Yeyi, noonooka Pharisee-ya barnan mabo moodlookakang natj noonooka banitja nginda noonooka ngarn ka djora, yalga noonooka-bwora, bakadjiny wer wara-wara moorartitj noonookany.
39 E o Senhor lhe disse: Agora, vós, fariseus, limpais o exterior do copo e do prato, mas o vosso interior está cheio de rapina e maldade.
40 Noonooka tatan moorta! Boolanga-Yira warn bangka-mabo. Boolanga-Yira kardjir warn bangka-bwora, wa?
40 Tolos! Aquele que fez o exterior não fez também o interior?
41 Yalga barrang mereny wer djora kidji yanga winyan moorta. Karro moodlooka boorda-barnan-biny aliwar Warriny waangki.|src="cn01790B.tif" size="col" ref="11.41"
41 Mas antes, dai esmola das coisas que tiverdes, e eis que todas as coisas vos serão limpas.
42 “Darnayan-djil noonookatang Pharisee-ya! Noonooka yanga Boolanga-Yira baalang nyit walak noonookang djallamang wer kwolaka wer dilbiga, yalga noonooka yoowart don kwabba moortakak kidji noonooka yoowart woonya Boolanga-Yirany. Koriyat, noonooka djarnyak don nidja-nidja noolonga, kidji ngolonga, noonooka kardjir kayar-don warma noolonga.
42 Mas ai de vós, fariseus, porque dizimais a hortelã, e a arruda, e todo tipo de hortaliça, mas desprezais o juízo e o amor de Deus; estas deveríeis ter feito, sem deixar as outras por fazer.
43 “Darnayan-djil, noonookang Pharisee-ya! Noonooka woonya kwabba-djil nyinyap Maya-maya-Kalyarakal. Kidji mandjaral, noonooka koordook moortany waangkiny, ‘Noonooka moorditj.’
43 Ai de vós, fariseus, pois amais os assentos mais altos nas sinagogas e as saudações nos mercados!
44 Darnayan-djil noonookang! Noonooka bogala-mokiny kol-birt, kidja moorta kana baalapany kaaditjiny-birt.”|src="cn01789B.tif" size="col" ref="11.44"
44 Ai de vós, escribas e fariseus, hipócritas! Porque sois como as sepulturas que não aparecem, e os homens que sobre elas andam e não o sabem!
45 Keny Mammarap-Warrinyang waangki Jesus, “Birdiyar, bayinya noonook waangki nidja, noonook kardjir wara-waangki ngalany!”
45 Então, respondendo um dos juristas, disse-lhe: Mestre, quando dizes isso, tu também nos afrontas.
46 Jesus waangki, “Darnavan-djil kardjir noonookang Mammarapa-Warrinyang! Noonooka yidja wondanga moortakang moorndinal, wondanga banyadak-ngatti kango yalga noonooka yoowart yiraba keny noonokang maar-biri maar-yango baalapany kango baalapang wondanga.
46 E ele lhe disse: Ai de vós também, doutores da lei! Porque carregais os homens com fardos difíceis de suportar, e vós nem ainda com um dos vossos dedos tocais nesses fardos!
47 “Darnayan-djil noonookang! Noonooka warn kwabba-kwabba bogala Warda-Marridjinyang, yalga karnayal, noonookang maam-inrama, baalap dargang Warda-Marridjinya.
47 Ai de vós! Porque edificais os sepulcros dos profetas, e vossos pais os mataram.
48 Nidja barrang-djinang noonooka djoorab narla noolonga noonookang maam-inrama kwadja-don. Baalap dargang Warda Marridjinya, kidji noonooka warn baalapang bogala.
48 Assim testificais que consentis nas obras de vossos pais; porque eles os mataram, e vós edificais os seus sepulcros.
49 Narla nidja-nidja noolongakang, Boordakiny-Kooranyi waangki, ‘Ngany boorda waangki-koorl Warda-Marridjinyany baalapak kidji kardjir warma moorta waangko baalapany; baalap boorda dargang keny-keny moorta kidji baalap boorda-bakkan warma moorta’
49 Por isso, diz também a sabedoria de Deus: Eu vos enviarei profetas e apóstolos, e a alguns deles matarão e a outros perseguirão,
50 Ngarl moorta nidja kedelang boorda-djin-bama-yan Warda-Marridjinyang darganginy, mandang Warda-Marridjinya ngiyan kwadja-dargang-yan, ngolanga Boodjerang alikwadja,
50 para que o sangue de todos os profetas, derramado desde a fundação do mundo, possa ser requerido desta geração;
51 malyakiny darganginyel Abel-ang, kidji nganitjiny darganginyel Zechariah-kang, bama-yan kardakor karla-kooranyi wer Kooranyap. Kaya, ngany warranga noonookany, moorta nidja kedelang boorda-djin-bama-yan narla mandang nidja-nidja noolonga!”
51 desde o sangue de Abel até ao sangue de Zacarias, que foi morto entre o altar e o templo; em verdade eu vos digo que isto será cobrado desta geração.
52 “Darnayan-djil noonookang, Mammarapa-Warrinyang! Noonook barrang-yalgawa war yalgarano bida maya-mayakang kaaditjinyang. Ngany karnayal waangki, noonooka yoowart boorda bwora-koorl, kidji noonooka nganitj warma moorta ngiyan koordook bwora-koorlo!”
52 Ai de vós, doutores da lei! Porque tirastes a chave do conhecimento; vós mesmos não entrastes e impedistes os que estavam entrando.
53 Nginda Jesus bandak-koorl maya-maya, mandang Mammarapa-Warrinyang wer Pharisee-ya kwadjin wara-wara-waangkiny Jesus. Baal waangki-djinang baalany boola noolonga.
53 E, dizendo-lhes ele essas coisas, começaram os escribas e os fariseus a induzi-lo com veemência, e a provocá-lo para que falasse acerca de muitas coisas,
54 Baalap koordook mango Jesus, djinanginy bayinya baal boorda-waangki karna-birt noolong.
54 espreitando e procurando captar algo de sua boca para poder acusá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.