Mateus 25

Itlajtol Totajtzin Dios (NSU) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 ’Ijkuakó kan Dios tlanavatia yetos kemi omochijkeh majtlaktli ichpokameh tlen okinvikayah inkandilvah iva oyajkeh okinamikitoh in novioMt 25:1-13|src="07_LB00318B.TIF" size="col" ref="25:1" .
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Makuili ichpokameh okatkah tlayejyekolejkeh iva ok makuiltih ichpokameh okatkah amo tlayejyekolejkeh.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Tlen okatkah amo tlayejyekolejkeh, ijkuak okivikakeh inkandil, amo okivikakeh inmaseite para kintemitiskeh oksemi.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Pero tlen oksekimeh ichpokameh tlen tlayejyekolejkeh okivikakeh intepalkav de aseite iva inkandil.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Iva komo in novio amo totoka ovalaya, nochtin ichpokameh okinkitzki kochilistli, iva okochkeh.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Satepa, kemi tlajko yovak, okikakkeh se tlajtoli: “¡Ompa vitz in novio, xiknamikitih!”
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Ijkuakó nochtin ichpokameh omejtevakeh iva ope kinyektlaliah inkandilvah.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Iva in makuili ichpokameh tlen amo tlayejyekolejkeh okinmilvijkeh tlen oksekimeh makuili ichpokameh: “Techmakakah se tzikitzi imoaseite, porke tokandilvah yi mero sevih.”
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Pero in ichpokameh tlayejyekolejkeh otlanankilijkeh: “Amó, porke tla timechmakaskeh amo kajxilis para imejvah iva nion para tejvah tokandil. Okachi kuali xiviah kan kinemakah iva xikmokovikah para imejvah.”
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Pero ijkuak in makuili ichpokameh tlen amo tlayejyekolejkeh oyajkeh okimokovitoh inmaseite, ijkuakó oajsiko in novio. In ichpokameh tlen yokatkah listas okalakeh ivan novio kan monamiktiah, iva ijkuakó ovalmotzakki in puerta.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Satepa, oajsikoh tlen oksekimeh makuili ichpokameh tlen amo tlayejyekolejkeh, okivijvitekeh in puerta iva okijtojkeh: “¡Tata, tata, techtlatlapoli!”
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Pero ye okinnankili: “¡Mach nimechixmati akinmeh imejvah!”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Ijkuakó Jesús okinmilvi:
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 ’Ijkuak Dios tlanavatis, yetos kemi se tlakatl tlen antes de kisas para oksé país, okinnotzki itlakevalvah iva okinkajtevili seki itomi para ika ma tekipanokah.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 ’Se itlakeval okimakak makuili mil tomi de plata, oksé okimakak ome mil tomi de plata, iva oksé okimakak se mil tomi de plata. Kada se de yejvah okinmakak ijkó kemi tlen yejvah oveliah okichivayah. Satepa yejón tlakatl okiski oyá wejka.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 In tlakevali tlen okimakakeh makuili mil tomi de plata, okichi negosio ika, iva okitlanki ok makuili mil tomi de plata.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Iva in tlakevali tlen okimakakeh ome mil tomi de plata, noijki okitlanki ok ome mil tomi de plata.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Pero tlen oksé tlakevali tlen okimakakeh se mil tomi de plata, okitlalpacho in tomi de iteko.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 ’Miek tonali satepa, inteko omokopato, iva ope kintlajtlanilia kuenta.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 In tlakevali tlen okimakakeh makuili mil tomi de plata, okimak iteko ok makuili mil, iva okilvi: “Tejwatzi noteko, tejwatzi otechmakak makuili mil tomi de plata, nika kajki ok makuili mil tlen oniktlanki.”
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Iteko okilvi: “Kuali otikchi. Te sa tlawel kuali tinotlakeval iva titenmachtli. Iva komo kuali ika otitekipano maski san ika tzikitzi, axka nimitzmakas xikitta okachi miek tlamantli. Axka xivalmuika itech noilviv.”
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 In tlakevali tlen okimakakeh ome mil tomi de plata, okitemakak kuenta ijkí: “Tejwatzi noteko, tejwatzi otechmakak ome mil tomi de plata, nika kajki ok ome mil tlen oniktlanki.”
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Iteko okilvi: “Kuali otikchi. Te sa tlawel kuali tinotlakeval iva titenmachtli. Iva komo kuali ika otitekipano maski san ika tzikitzi, axka nimitzmakas xikitta okachi miek tlamantli. Axka xivalmuika itech noilviv.”
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Pero in tlakevali tlen okimakakeh se mil tomi de plata, okilvi iteko: “Tejwatzi noteko, komo nikmati nik titekixneki, iva tikmopixkia tlen amo otiktookak iva tikololova kan amo otikxini itla semiya,
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 onimomavti, iva okachi kuali oniktlaati motomi oniktlalpacho. Pero nika kajki motomi.”
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Iteko okinankili: “Te mach tikuali tinotlakeval iva titlatzivki, tla otikmatia ke nikmopixkia tlen amo oniktookak iva nikololova kan amo onikxini itla semiya,
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 sikiera otikonkavaskia notomi kan banko para okitlaniskia ikoneyo, iva ijkuak onejkoskia, onikseliskia notomi ivan ikoneyo.”
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Ijkuakó inteko okinmilvi tlen ompa okatkah: “Xikixtilikah yejón mil tomi de plata, iva xikmakakah tlen kipia majtlaktli mil.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Porke tlen kipia, se kimakas okachi, iva kipias okachi. Iva tlen amo kipia, maski asta yen tlen tzikitzi kipia se kikixtilis.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Iva nin notlakeval tlatzivki, xiktlamotlakah kiavak kan tlayova kan chokas iva motlantekis.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 ’Ijkuak iKone in Tlakatl valmuikas ivan nochtin iilvikaktlatitlanilvah, valmuikas ika imavissotlanex iva motlalis itech itekivajsiya tlen kipia mavissotlanextli.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 In gentejtih de nochtin países mololoskeh iyakapa, iva kinxelos ijkó kemi se tlajpixki kinxelova in ichkameh de invan tentzomeh.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Tlen ichkameh kintlalis ik iyekmapa iva tlen tentzomeh kintlalis ik iopochmapa.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Ijkuakó in Wei tlanavati kinmilvis tlen yeskeh ik iyekmapa: “Xivikikah imejvah tlen intlatiochivaltih de noTajtzi. Xivikikah iva xikselikah imoerensia kan Dios tlanavatia, kan yi tlayektlalitok para imejvah desde ijkuak omochi in tlaltikpaktli.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Porke ijkuak onitiojsi, imejvah onnechtlamakakeh. Ijkuak onamikki, imejvah onnechmakakeh atl. Ijkuak amo onikpiaya kan nimokalotis, imejvah onnechkalotijkeh.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Ijkuak amo onikpiaya notzotzol, imejvah onnechmakakeh notzotzol. Ijkuak onimokoko, imejvah onnechtlajpalotoh. Ijkuak onitzaktoka telpiloya, imejvah onnechitatoh.”
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Ijkuakó tlen oyajkeh tlakamelajkeh kijtoskeh: “ToTeko, ¿keman otimitzitakeh otitiojsi, iva otimitztlamakakeh? ¿O noso keman otimitzitakeh otamikki, iva otimitzmakakeh atl?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 ¿O noso keman otimitzitakeh amo otikpiaya kan timokalotis, iva otimitzkalotijkeh, o noso amo otikpiaya motzotzol, iva tejvah otimitzmakakeh motzotzol?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 ¿O noso keman otimitzitakeh otimokoko, o noso otitzaktoka telpiloya, iva otiajkeh otimitzitatoh?”
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Ijkuakó in Wei tlanavati kinnankilis: “Yi neli nimechilvia, ke nochi tlen imejvah onkichijkeh por nochtin ninmeh noknivah tlen amo ipanitalistih, kijtosneki onkichijkeh por ne.”
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 ’Ijkuakó noijki kinmilvis tlen yeskeh ik iopochmapa: “Ximachivakah de ne, Dios yokijto ke imejvah intlajyoviskeh. Xiviah ijtik tlitl tlen amo keman sevi tlen Dios okichi para yen Amo Kuali Tlakatl ivan iejekavah.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Porke ijkuak onitiojsi, imejvah amo onnechtlamakakeh. Ijkuak onamikki, imejvah amo onnechmakakeh atl.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Ijkuak amo onikpiaya kan nimokalotis, imejvah amo onnechkalotijkeh. Ijkuak amo onikpiaya notzotzol, imejvah amo onnechmakakeh notzotzol. Ijkuak onimokoko iva ijkuak onitzaktoka telpiloya, imejvah amo onnechitatoh.”
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Ijkuakó yejvah noijki kinankiliskeh: “ToTeko, ¿keman otimitzitakeh otitiojsi o noso otamikki, o noso amo otikpiaya kan timokalotis, o noso amo otikpiaya motzotzol, o noso otimokoko, o noso otitzaktoka telpiloya iva amo otimitzpalevijkeh?”
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Ijkuakó in Wei tlanavati kinnankilis: “Yi neli nimechilvia, ke ijkuak imejvah amo onkinpalevijkeh noknivah tlen okachi amo ipanitalistih, kijtosneki ne amo onnechpalevijkeh.”
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Yejonmeh yaskeh itech tlajyovilistli para semijkak, iva tlen tlakamelajkeh kalakiskeh itech nemilistli para semijkak.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.