Lucas 11
Hẽwandam Hiek (NOAH) vs ARIB
1 Biek hãb Jesús hich Hayag jëeu sĩejim haajem. Mag jëeu haaipabaadeewai hich k'apeen heem hãbmua hirig, —Señor, jãg Juanau hich dʌ̈i wënʌrrʌm k'ʌʌnag Hẽwandamag jëeu nʌm jaautarrjö, magan maragjã hagjö jaaubá hajim hanʌm, maraujã hĩchab hirig jëeu k'ap'ʌ haag.
1 Estava Jesus em certo lugar orando e, quando acabou, disse-lhe um dos seus discípulos: Senhor, ensina-nos a orar, como também João ensinou aos seus discípulos.
2 Magbaawai hichdëu hamag magjim haajem:
2 Ao que ele lhes disse: Quando orardes, dizei: Pai, santificado seja o teu nome; venha o teu reino;
3 Hed hëepierr pua marag k'öjudam deebarju.
3 dá-nos cada dia o nosso pão cotidiano;
4 maimua har marau maach dʌ̈i k'aigba habarm k'ʌʌn dʌ̈i tag magʌm hiek higba hich mag k'ĩir hok'oopäaijemjö maar dënjã k'ĩir hok'oobapʌ̈i.
4 e perdoa-nos os nossos pecados, pois também nós perdoamos a todo aquele que nos deve; e não nos deixes entrar em tentação, {mas livra-nos do mal.}
5 Mag jaau dichwia jãga Hẽwandamag jëeuju haai nʌm ha k'ap hamk'ĩir hĩchab hamag magjim hanʌm: ’K'anim nemjö pʌ pʌch k'apk'ʌʌn hajap'am wai chirʌm. Maimua ya hedacha pam hee hi haar mawia pua hirig,
5 Disse-lhes também: Se um de vós tiver um amigo, e se for procurá-lo à meia-noite e lhe disser: Amigo, empresta-me três pães,
6 “Kakë, mʌ haig mʌ k'apk'ʌʌndam barbaichëmʌg nemdam deejujã chuk'u chiraawai pʌ haig t'achdam jëeu hawaan bëejim” haimaawai,
6 pois que um amigo meu, estando em viagem, chegou a minha casa, e não tenho o que lhe oferecer;
7 hirua hierrmua jũrr pʌrʌg, “Hidëu mʌ k'ajap'a k'ãaipibá. Ya mʌ put hee chirʌm; mʌ chaainjã ya k'ãidʌtk'a t'ʌnaawai pöd mʌ pʌ haar puertdi wewaanjã mabam; pʌ nem hig sim pöd mua deepʌ̈ibam” hak'iin, ¿jãgaju k'ai?
7 e se ele, de dentro, responder: Não me incomodes; já está a porta fechada, e os meus filhos estão comigo na cama; não posso levantar-me para te atender;
8 Mua hoowai chan warmua mag hiek'awiajã chadcha hirua hichdëu nem jëeu sim hig sim k'ai, hichiita hirua warag pʌaba jëjëeu haju. Mag jëjëeuk'am, ¿jãga mag p'iidʌwia hirua hau deeba habarju? Hichiita hi p'iidʌjugui hajim hanʌm. Mamʌ mag hich k'apk'ʌʌnau nem hig sim hawia k'abam. Hi p'iidʌjuun, sĩi hidëu hich k'ãaipiba haawaita hirua nem hig sim hau deen p'iidʌju.
8 digo-vos que, ainda que se levante para lhos dar por ser seu amigo, todavia, por causa da sua importunação, se levantará e lhe dará quantos pães ele precisar.
9 Hich jãgta haajemgui hajim hanʌm hagjö Hẽwandamag jëeuwaijã. Magua mua pãragjã pʌaba jëeubat ha chirʌm. Magta pʌaba jëeu nʌmʌn, pãachdëu nem higbarm hirua deeju. Pãrau hi jʌrmʌn, hi baauju. Hi sim haar dubaag pãach weeu haupi jëeumʌn, hirua pãar weeu hauju.
9 Pelo que eu vos digo: Pedi, e dar-se-vos-á; buscai e achareis; batei, e abrir-se-vos-á;
10 Pãrau k'ap'ʌ nʌmgui hajim hanʌm, har hõor nem jëeu paraam k'ʌʌnagan nem deeb k'aba deejem. Har hamachdëu nem hinag hig nʌm pʌaba jʌr nʌm k'ʌʌnau baaujem. Maagwai hĩchab chi puertdi sirbaichëm k'ʌjã weeu hauwia dubpiejem.
10 pois todo o que pede, recebe; e quem busca acha; e ao que bate, abrir-se-lhe-á.
11 ’¿K'aíuta mʌg sim haig hich chaairau t'ach jëeubaa mokdauta p'ëdeeju k'ai? ¿Wa hãwarr k'ãijã chaairau jëeubaawai hãwarr deeju k'ãyau nemk'õrta t'õo deeju k'ai?
11 E qual o pai dentre vós que, se o filho lhe pedir pão, lhe dará uma pedra? Ou, se lhe pedir peixe, lhe dará por peixe uma serpente?
12 Wa magba, ¿nemhãudam k'ãijã jëeubaawai nemhãu hawia döjũrta hau deeju k'ai? Ni hãbmuajã magbamgui hajim hanʌm.
12 Ou, se pedir um ovo, lhe dará um escorpião?
13 Pãar hö hãk'ãraa k'it'ëem k'ʌʌnaujã pãach chaainau nem jëeuwai ¿nem hajap'amjã hĩgk'aba deeba haajẽ? Hich jãgta haajemgui hajim hanʌm maach Haai hʌ̃gt'ar chiraajemuajã hagjö. Chadcha t'ãrau hichig jëeu simʌgan hirua hich Hak'aarjã deeb k'aba deejugui hajim hanʌm.
13 Se vós, pois, sendo maus, sabeis dar boas dádivas aos vossos filhos, quanto mais dará o Pai celestial o Espírito Santo àqueles que lho pedirem?
14 Biek hãb Jesuu woun mor hee bën k'aigbam wai sim monaau sĩejim haajem. Mag bënëu chi woun pödjã hiek'apiba sĩi hichʌp wai sĩejeejim hanaabá. Mamʌ Jesuu chi bën höbeerbapʌ̈im bʌ̈rre chi woun deeu hiek heerdʌ sĩsiewai hiyʌ̈ʌ haadëjim hanʌm. Mag hoowi t'umaam k'ʌʌn dauderraa naajim haajem.
14 Estava Jesus expulsando um demônio, que era mudo; e aconteceu que, saindo o demônio, o mudo falou; e as multidões se admiraram.
15 Mamʌ hãaur k'ʌʌn dʌ̈i haig hoo narr k'ʌʌnau, —Jãg Jesuun dösãtnaan pör Beelzebú dʌ̈i bën dötarr haawai hag juapaauta jãg hõor mor heem mepeenjã dau daau jʌrk'ʌʌi nʌrraajemgui hanaajim haajem.
15 Mas alguns deles disseram: É por Belzebu, o príncipe dos demônios, que ele expulsa os demônios.
16 Magbaa jũrr hãaur k'ʌʌnau hamach hödegpai, “Daau chadcha hirua Hẽwandam juapá wai chirʌm k'ai, deeum nemjã hompaa hat'aju” hawia hirig, —Magan chadcha pʌchta Hẽwandamau pʌ̈iju haajerr chaar k'ai, hedjã hee maadëu nem hooba haajem hompaa hat'á pʌch hiek'au hajierram hanʌm hirig.
16 E outros, experimentando-o, lhe pediam um sinal do céu.
17 Mamʌ magbaa hichdëu hamau k'ĩirju nʌm hajap'a k'ap'ʌ sĩerr haawai hamag magjim hanʌm:
17 Ele, porém, conhecendo-lhes os pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo será assolado, e casa sobre casa cairá.
18 Hich magta haju hagjö dösãtjã. Hich k'apeen dʌ̈ipai wir haig wërbʌ nʌmua hamach höpʌ̈pʌ̈i hamʌn, pöd hich mag jua t'eeg k'aba sĩerraju, hamachdëupai hamach k'ëchmaawai. Pãar hiek mag mua dösãtnaan pör Beelzebú juapaauta mepeenjã hõor mor heem jʌrk'ʌʌi chirʌm hanʌm,
18 Ora, pois, se Satanás está dividido contra si mesmo, como subsistirá o seu reino? Pois dizeis que eu expulso dos demônios por Belzebu.
19 chadcha Beelzebú hag juapaauta mua bën k'aigbamjã jʌrk'ʌʌi chitʌm k'ai, magan har pãach heepaim k'ʌʌnaujã hagjö hi juapaauta mepeen jʌr wërp nʌm. Mag nʌmta ¿jãgwia pãrau mak'ʌʌnag chan bʌ̃ʌrjã magʌm haba nʌ? hajim hanʌm. ¿Chadcha hich Hẽwandamauta hamag magamk'ĩir hich juapá dee sim pãachdëu k'ap'ʌ naawai k'abá? Pãar hiek mag chi dösãtaupaita wir haig hich k'aibag waaujem hanʌpí, magan jãg chi mʌ dënjö dau daau mepeen jʌr wërp nʌm k'ʌʌnagchata jëeu hoobat daau hamau chadcha dösãt juapaauta jãg jʌr wërp nʌm habarju pãrag. Pãach chi mʌrʌg mag hiek'a nʌm k'ʌʌnta hag heyaajã k'aba hiek'a naabahab.
19 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam os vossos filhos? Por isso eles mesmos serão os vossos juizes.
20 Muan chadcha Hẽwandam jua t'eegauta mepeenjã jãg jʌr wërp chitʌm. Mag mepeenjã mua jʌr wërp chirʌm gaaimua pãrau k'ap'ʌ haju haai nʌm, ya hich Hẽwandam chi jua t'ierrta pãar hee sĩeichëm. Mamʌ magʌmjã pãrau k'augba nʌmgui hajim hanaabá.
20 Mas, se é pelo dedo de Deus que eu expulso os demônios, logo é chegado a vós o reino de Deus.
21 ’Dösãtan woun hãb chi jua t'ierrta jierrnem dʌ̈i hajap k'ĩir k'augwia hich di t'ʌa simjöta sĩerrʌmgui hajim hanʌm, nem jua t'eeg. Mag sĩewaita, hi k'ãyau jua heegpaimua chan hi sim haig hi nem bʌ̃ʌrjã chig habam, hich jua hee t'ʌnaawai.
21 Quando o valente guarda, armado, a sua casa, em segurança estão os seus bens;
22 Mamʌ hãb hi k'ãyau t'et'echaramua bëewi, hi dʌ̈i wërbʌwia hi pödbapäaiwain chadau, hirua hich jierrnem t'ö chirarr t'um k'echt'ʌg hauwia hi juagam nemjã jũrr hich dënk'a hauju, hag dʌ̈i hichdëu hampierr haag. Magua mʌʌta dösãt k'ãai jua t'eeg chiraawai muata hõor heem mepeenjã jʌr wërpju haai chirʌm.
22 mas, sobrevindo outro mais valente do que ele, e vencendo-o, tira-lhe toda a armadura em que confiava, e reparte os seus despojos.
23 Magua mua mag chirʌmgui hajim hanʌm: Har chi mʌ higar k'aba sim woun hichta dösãt higar sim; maimua Hẽwandam hiek hʌ̈k'api hawaag mʌ hipierr hõor hãbamʌg jʌr p'ëba simuan waragta jʌr wërp simjö simgui hajim hanʌm.
23 Quem não é comigo, é contra mim; e quem comigo não ajunta, espalha.
24 ’Bën k'aigbam hõor mor heemua jʌrpäaiwain warp hõor chukag hee p'ʌrëu nʌrraajem. Mamʌ pöd hich sĩeimaju baauba habaawai k'ĩirju sĩi hawia, “Deeu mʌch chiraajerr deg chiraimaag majugui” hawia, deeu hich hag woun jʌrmaajem.
24 Ora, havendo o espírito imundo saindo do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso; e não o encontrando, diz: Voltarei para minha casa, donde saí.
25 Mag mawia hooimaawai, chadcha di chaarta hajap t'ũapwia hãbamʌg nem p'ëwia hãk'a t'ʌnʌmjö, dijã parii hooimaajem.
25 E chegando, acha-a varrida e adornada.
26 Mag dijã parii hoobaimaawai, deeu mawia, hich daumaai hich k'apeen hich k'ãyau k'aigbacharam k'ʌʌn siete jʌr hauwia, deeu mag woun mor hee naaicheejem. Magbarm haigmua chi wounjã warr hich sĩerr k'ãyau warag hat'uucha k'aigba sĩsiejem.
26 Então vai, e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele e, entrando, habitam ali; e o último estado desse homem vem a ser pior do que o primeiro.
27 Jesús mag hiek'a sim hee, hʌʌi hãbmua k'apanag heemua hirig, —Pʌ t'aabawia hich jũd gaai pʌ döpi bãautarr hʌʌita Hẽwandamau hʌ̈ucha hajim chadcha. Dich chaaita jãg k'itak'iin maach honee k'itajugui hajim hanʌm hirig.
27 Ora, enquanto ele dizia estas coisas, certa mulher dentre a multidão levantou a voz e lhe disse: Bem-aventurado o ventre que te trouxe e os peitos em que te amamentaste.
28 Magbaawai jũrr hichdëu, —Jãan chadaugui hajim hanʌm, mamʌ mag k'ãyau har Hẽwandam hiek jaau nʌm hũrwia hi hipierraa nʌm k'ʌʌnta hʌ̃rʌʌcha honee haju haai nʌmgui hajim hanʌm.
28 Mas ele respondeu: Antes bem-aventurados os que ouvem a palavra de Deus, e a observam.
29 Warag hõor pöm hich haig p'ẽeudʌdʌk'am hee, Jesuu hamag hiek'amamua magjim haajem:
29 Como afluíssem as multidões, começou ele a dizer: Geração perversa é esta; ela pede um sinal; e nenhum sinal se lhe dará, senão o de Jonas;
30 Warrgar jöoi Jonás haajerr nemmeeurrk'an buch hee k'ãai t'ãrjup sĩet'urtarr gaaimua Nínivepienau Hẽwandamau hi pʌ̈itarr k'aug hautarrjö hĩchab, mʌch chi Hemk'ooi Hiewaaujã hagjö mʌch hiiu p'iidʌbarm gaaimuata pãrag k'ap hapiju, chadcha hich Hẽwandamauta mʌ pʌ̈ibarm. Mamʌ magʌmjã pãrau hʌ̈k'abajugui hajim hanʌm hichdëupai.
30 porquanto, assim como Jonas foi sinal para os ninivitas, também o Filho do homem o será para esta geração.
31 Magua, har hĩs mʌg jaar hõor mee nʌm k'ʌʌn Hẽwandamau mʌg hatag ham p'iriutk'a hauwia chachbarm jaar, Sabá hanʌm durrmua rey Salomón hoon bëetarr hʌʌiraujã hich hipaarmua hĩchab pãar k'aibagta Hẽwandamag hĩgk'a t'ʌnʌʌuju. ¿Jãgwi? Hí pãar k'ãaijã warpmuata Hẽwandamau rey Salomonag k'ĩirjug deetarr hiek'a sim hũraan bëetarr haawaima. Mag k'ãai pãar wir haig nʌm k'ʌʌnau mʌ Salomón k'ãaijã hʌ̃rʌʌcha chirʌm hiekta hũrmap'a nʌm.
31 A rainha do sul se levantará no juízo com os homens desta geração, e os condenará; porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão; e eis, aqui quem é maior do que Salomão.
32 Mag Hẽwandamau hõor hi hagk'abarm hed Nínivepienaujã hĩchab hamach hipaarmua pãar k'aibagta warag Hẽwandamag hĩgk'a t'ʌnʌʌuju. ¿Jãgwi? Jonaau Hẽwandam hiek hamach haar jaaubaimaawai hamau magʌmjã haba hʌ̈k'atarr haawaima. Mamʌ hĩs mʌ Jonás k'ãyaujã hʌ̃rʌʌcha chirʌmuata Hẽwandam hiek jaau chitʌmjã pãrau hʌ̈k'amap'a nʌmgui hajim hanʌm, hamach k'ĩircha.
32 Os homens de Nínive se levantarão no juízo com esta geração, e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas; e eis aqui quem é maior do que Jonas.
33 Maimua mag jajawagmamua hich Jesuupai, ’Mua mag hõtdau paanaa sĩi hag hʌ̃r bat'ẽeu k'öo sĩu nʌm hooba chitʌmgui hajim hanʌm. Hõtdaun paanaa hõor dau garta hausĩiujem, t'umaam k'ʌʌn dau hararaa hamk'ĩir.
33 Ninguém, depois de acender uma candeia, a põe em lugar oculto, nem debaixo do alqueire, mas no velador, para que os que entram vejam a luz.
34 Maach daun hõtdaujöta simgui hajim hanʌm, maach mor gaai. Maach daujãata hajap'a sim haiguin nem t'um dawaata hoojem. Hich hagjöta simgui hajim hanʌm maach t'ãarjã. Hẽwandam hiek hʌ̈k'anaa maach t'ãarta hajap'a sim haiguin nem t'um Hẽwandamau k'õsimjöta waaujem. Mag nʌm haiguin hararag hee nʌmjöta nʌm. Mamʌ magba hagt'a pãach pekau heeta nʌmʌn magan pãran sĩi k'ĩchag hee jʌrk'a jʌrk'a nʌmjöta nʌmgui hajim hanʌm.
34 A candeia do corpo são os olhos. Quando, pois, os teus olhos forem bons, todo o teu corpo será luminoso; mas, quando forem maus, o teu corpo será tenebroso.
35 Magua k'ĩirjug paraa haajeet. K'ĩchag hee nʌmjö nʌmta pãach t'ãar hajap'a nʌm hawi hoob Hẽwandamag pãach hisegpimiet hajim hanʌm.
35 Vê, então, que a luz que há em ti não sejam trevas.
36 Mamʌ pekau gaaimua k'ĩchag hee k'aba nʌmjö nʌm k'ai, magan chadcha pãar hararag chaar heeta nʌm, Hẽwandam dʌ̈i. Mag hamʌn magan hõtdaúa pãar k'ĩirp'ee wʌʌ wai nʌm bʌ̈ʌg nʌmjöta nʌmgui hajim hanʌm, hi dʌ̈i.
36 Se, pois, todo o teu corpo estiver iluminado, sem ter parte alguma em trevas, será inteiramente luminoso, como quando a candeia te alumia com o seu resplendor.
37 Mag hich Jesús hiek'a höbaadëm hee, hãb Moiseeg Hẽwandamau hich hiek p'ãpitarr hajapcha hʌʌrk'aajem k'ʌʌn heemua hi t'ach k'oon hëeurrjim haajem, hich di haar. Magbaawai Jesuu hi dʌ̈i mawia, barwia, hãba p'ʌʌr k'öp'öbaadëjim haajem.
37 Acabando Jesus de falar, um fariseu o convidou para almoçar com ele; e havendo Jesus entrado, reclinou-se à mesa.
38 Mamʌ mag chi Jesús hëeurrtarr wounau hoowai Jesús jua hʌbata t'ach k'öbaadëjim hanaabá. Magbaa hich hödegpai, “Waa, hidëu maach jöoinau jaaujem k'augbamjö jua sũgbata t'ach k'ö chitabaa” hajim hanʌm.
38 O fariseu admirou-se, vendo que ele não se lavara antes de almoçar.
39 Mamʌ maach Pör Jesuu mag wounau hich hödeg mag simjã k'ap'ʌ sĩerr haawai hirig, —Mʌ hiek hũrbá hajim hanʌm hirig. Pãar fariseonaanan pãach pem haawai sĩi juagam nem chi hʌ̃rʌm memerk'ögpaita hajap'a hʌk'ak'a haju k'ĩirju sĩerrjëemgui hajim hanʌm, mag memerk'öm hee k'ãijã döbaawai Hẽwandam dau na pekau waumaaugau hawi. Mamʌ pãachdëu chik'am nemdamjã jĩgk'a pãach dënk'a haunaa chik'am k'aibag wau nʌm gaaimua pekau pöm nʌm chan hisegba ni Hẽwandamag chugpaapi jëeujujã k'ĩirjuba sĩerrjëemgui hajim hanʌm.
39 Ao que o Senhor lhe disse: Ora vós, os fariseus, limpais o exterior do corpo e do prato; mas o vosso interior do copo e do prato; mas o vosso interior está cheio de rapina e maldade.
40 Pãar chi k'ap'ʌm k'ap'ʌm haajem k'ʌʌnta, ¿jãga jãg k'ĩirjug chuk'umjöta nʌma? hajim hanʌm. ¿Pãrau k'ĩirjuawai Hẽwandamau hʌ̃rʌm nempai hoonaa pöd pãar t'ãar hooba haajẽ, mor hee hierr sĩewai? ¿Nem t'um hichdëupai wautarr k'abá?
40 Loucos! quem fez o exterior, não fez também o inferior?
41 Nem hajap'a jã hʌk'ak'a haju k'ãyau, pãach k'aibagta Hẽwandamag chugpaapi jëeubat hajim hanʌm. Mag pãar morjã t'um hajap'a nem jã hʌk'a t'ʌnʌisimjö sĩsiewain chadau hap'ʌʌm k'ʌʌnagjã nem deem k'õsi deeju.
41 Dai, porém, de esmola o que está dentro do copo e do prato, e eis que todas as coisas vos serão limpas.
42 Mamʌ ¡hëh, hapdurr hajim hanʌm pãar, fariseonaan, Hẽwandamau Moiseeg hich hiek p'ãpitarr hiek hajapcha hʌʌrk'aajem haajem k'ʌʌn! Pãrau chadcha Moiseeu deepi jaautarrjö t'um pãach di hũjãrram nemjĩirdam bʌ̈ daiicharam gayampa Hẽwandamag ofrendak'a deejem. Mag naab mamʌ, jũrr wir haig pãach k'apeen dʌ̈i hagpierraanaa Hẽwandamjã k'õsi haju chan bʌ̃ʌrjã k'ĩirjuba sĩerrjëemgui hajim hanʌm. Pãrau hʌ̃rcha Hẽwandamta k'õsi haju haai nʌmgui hajim hanaabá. Magnaan chadau pãachdëu nem dee nʌmjã hich jãg dee wënʌrraju haai nʌmgui hajim hanʌm hĩchab.
42 Mas ai de vós, fariseus! porque dais o dízimo da hortelã, e da arruda, e de toda hortaliça, e desprezais a justiça e o amor de Deus. Ora, estas coisas importava fazer, sem deixar aquelas.
43 Magnaa hamag, Pãran pãach Hẽwandam hiek jaaujem deg weetwaijã pãachta pörgarcha t'umaam k'ʌʌnag k'ĩir jʌrk'a juupjerram, pãachta hajapcha nʌm hawia. Maimua kaaijã hee weetwaijã t'umaam k'ʌʌnau pãachig saludaa nʌmua pãach t'ö hiek'apim k'õsi sĩerrjëemgui hajim hanʌm, hõor dak'ĩir.
43 Ai de vós, fariseus! porque gostais dos primeiros assentos nas sinagogas, e das saudações nas praças.
44 ’¡Hëh! Pãarjã hagjö chi machnaan dʌ̈i Moiseeu p'ãtarr hiek hajapcha hʌʌrk'aajem haajem k'ʌʌn. Pãrau k'ap'ʌ nʌm, maach meeun hee nawe hõor hauk'ërtarr jẽbdi hʌ̃r dichpiba haajem. K'augba dichwiajã hichiita maach hãarjem haajem. Hich jãg jẽbdi hõor hãrpiejemjöta naabahab hajim hanʌm, pãarjã. Pãachdëu nem jaau nʌm gaaimuata hagjö hõor Hẽwandam dau na hãrpi naabahab, mamʌ magʌmta hamau k'augba durrumgui hajim hanʌm.
44 Ai de vós! porque sois como as sepulturas que não aparecem, sobre as quais andam os homens sem o saberem.
45 Magbaa chi machnaanpa haig narr haawai hãbmua hũr hoo sĩi hawia Jesuug magjim hanʌm:
45 Disse-lhe, então, um dos doutores da lei: Mestre, quando dizes isso, também nos afrontas a nós.
46 Magbaa Jesuu hirig, —Chadma hajim hanʌm. Mamʌ ¡hëh, hapdurr, pãar chi machnaan hãba! Pãrau chará pãachta chi k'ap'ʌm hawia pãachdëu nem jaaum haig jaaujem. Jãg nʌm haig pãrau hõor hʌ̃r nem chʌk'ʌm jiirpʌ̈pʌ̈ik'amjöta naabahab hajim hanʌm. Pãach garmuan pãrau hõrag nem jaauwai pãach hipierraata hapi nʌm. Mamʌ mag nʌm pãachdëu chan waujöjöopaijã k'aba haajemgui hajim hanaabá.
46 Ele, porém, respondeu: Ai de vós também, doutores da lei! porque carregais os homens com fardos difíceis de suportar, e vós mesmos nem ainda com um dos vossos dedos tocais nesses fardos.
47 ¡Hëh, magʌm pãar chará! Pãar jöoinauta warrgarwe Hẽwandam hi jaaujerr k'ʌʌnjã k'ëchbajieb hajim hanʌm. Pãachdëucha k'abajim, mamʌ pãar ya hĩs hewagam k'ʌʌn hawia bʌ̃ʌrjã k'ĩet'uupaijã k'aba nʌmgui hajim hanʌm. Hamau bëptarr jã hʌ̃rjã pãar dën hajap'a p'ʌnaa hooimʌ wau k'ër nʌmua pãach hiiupain pãrau, “Mʌk'ʌʌn jöointa chadcha Hẽwandam hi jaaujerr k'ʌʌnau” haajem.
47 Ai de vós! porque edificais os túmulos dos profetas, e vossos pais os mataram.
48 Mamʌ mua pãrag jaauk'imgui hajim hanʌm: Jãg nʌm haig pãrau, “Hoobat Hẽwandam hi jaaumien maar jöoinau k'ëchtarr. Mʌʌgwaijã hagt'a hich jãg wënʌrrʌm hak'iin, maraujã hagjö k'ëchju nʌm” ha jaau nʌm k'abahab hajim hanʌm. Magaagta pãar dën warag ham jã hʌ̃rjã nem hooimʌ waunaa sirppapiba haba haajeeb hajim hanʌm, pãachdëu k'ëchbajim hawia.
48 Assim sois testemunhas e aprovais as obras de vossos pais; porquanto eles os mataram, e vós lhes edificais os túmulos.
49 Jãgju k'ap'ʌta Hẽwandamau hich k'ĩirjug hee hĩchab magjim: “Mua pãar hat'ee hõor pʌ̈iju, mʌch hi jaau wënʌrramk'ĩir. Mag mua jʌr hauwia pʌ̈ibarm k'ʌʌn hãaur k'ʌʌn k'ëchpʌ̈iwia hãaur k'ʌʌn hẽudee sĩi k'oojem nem hẽudeemjö hẽk'aju” ha jaaujim warrgarwe. Magtarr haawai hĩs hewag pawiajã chadcha pãar hich magta t'ʌnaabahab. Magua pãadë mʌ hiek hũrbat hajim hanʌm:
49 Por isso diz também a sabedoria de Deus: Profetas e apóstolos lhes mandarei; e eles matarão uns, e perseguirão outros;
50 Har warrcha mʌg jẽb hich Hẽwandamau hompaatarr haigmua hewag hi hiek jaau durraajerr k'ʌʌn k'ëch nʌm haig bag hãrtarr t'um, jũrr hich Hẽwandamau pãar hĩs hewagam k'ʌʌn gaaita t'ʌpʌ̈ijugui hajim hanʌm.
50 para que a esta geração se peçam contas do sangue de todos os profetas que, desde a fundação do mundo, foi derramado;
51 Warrcha Abel t'õotarr hed bag hãrtarr haigmua hewagjã k'ĩeb jöoi Zacarías k'ararr Haai hi jëeujem deg t'õo naawai hãrtarr bagpa t'um pãach gaaita pajugui hajim hanaabá. Jã chan par hok'oobam, hichiita Hẽwandamau pãrag jëeub k'aba jëeujugui hajim hanʌm.
51 desde o sangue de Abel, até o sangue de Zacarias, que foi morto entre o altar e o santuário; sim, eu vos digo, a esta geração se pedirão contas.
52 Mag hiek'ak'agmamua, ¡Hëh, hapdurr hajim hanʌm pãar, Hẽwandam hiek jawaag chi machnaan haajem k'ʌʌnta! Pãrau k'ap'ʌ nʌmgui hajim hanʌm, Hẽwandam hiekta hʌ̃gt'ar dubaag hat'ee yabmejö sim. Mag yabmejö simta pãachdëuta nacha garpawia bʌ̃ʌrjã hõrag jaauba nʌmgui hajim hanaabá. Pãachjã dubba nʌmta, chi dubam k'õsi nʌm k'ʌʌnagjã pãrau hʌdʌʌr dubpiba nʌmgui hajim hanʌm, hamach k'ĩircha.
52 Ai de vós, doutores da lei! porque tirastes a chave da ciência; vós mesmos não entrastes, e impedistes aos que entravam.
53 Jesuu hamachig magbaawai, hamach chi machnaan fariseonaanpa hi dʌ̈i meeuk'a p'öbaadëjim haajem. Maimua warag hi dʌ̈i wëtumua hi t'ʌ hawaag ha hi haig p'ẽeudʌ bëenaa, jũrram k'ʌʌnau hamachdëu k'ap'ʌm hirig jëeup'öbaadëjim hanaabá,
53 Ao sair ele dali, começaram os escribas e os fariseus a apertá-lo fortemente, e a interrogá-lo acerca de muitas coisas,
54 mag hamachdëu jëeu nʌm jũrr hich Jesuu hipeerdʌ k'ãijã jaaubapäaiwai magʌm gaaimua chi t'et'em k'ʌʌnag hi pʌr deeg.
54 armando-lhe ciladas, a fim de o apanharem em alguma coisa que dissesse.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.