Lucas 18

Ngindo New Testament 2015 (NNQ) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kuboka penia Yesu ngabalenge kulandanakia kwa hakimu kupala kabolanga akinapunji kube bagongalelange Nnoongo kila kingobu na bakachipulaje na kachokoje.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Ngabalenge, “Pikilambo chimwe pakiba na hakimu jwenio akiba kunyalije Nnoongo na kaechimuje bandu.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Na pikilambo chenie pakiba na munkege jumwe nawele ojubajendelela machoba goa kajopa kupala ilebe yakwe kuboka kwakangondwa bakwe.
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Kwa machoba majingi hakimu jwenio apaije kunnyeketela apate, nambu kukujomolela ngalenga kumojo jakwe, ‘Nenga ng'anu kube kunnyogopaje Nnoongo na kaechimuje bandu,
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 magambu nawele ojo atenda kunjumbuya, mbakumpe chapala. Andaje apakunjumbuya muno kukuinkalila kila kingobu!’ ”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Angwana ngabajendekeya kulenga, “Mpenikiye palongila hakimu mmaja.
6 E o Senhor continuou:
7 Nnoongo bajangataje bandu bakwe abapambwile, abanng'utila kilo na mui? Bo, apakuchelwa kapenakia?
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Nannenge, apakajangata, kabe chokwe. Bo maikolela imani padunia kingobu Mwana jwa Mundu apapakuika?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Uyo Yesu ngabalenge bandu kulandanakia kwa bandu bange abakitenda bandu ba mbone na kabembula bange.
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 “Penia pakiba na bandu abele ngabajendanga kulubanja lwa nyumba ja kugongalela, jumwe akiba Falisayo na jonge akiba ntocha kodi.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 “Falisayo ngajema ngagongalela kumojo na kulenga, ‘Ana Nnoongo, ndenda nnumba, magambu nenga mbi andi bandu bangeje, akapoki na akawangi andaje akangongola. Nannumba kube ne andi ntocha kodi ojoje.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Mbunga machoba mabena kwa wiki, mbanga lipungu lya komi kuilebe yoa yambata.’
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 “Ntocha kodi ngajema kutaali na wala ajinwikeje kulola kumbengu nambu ngakilikitila kukuechuka nu kulenga, ‘Ana Nnoongo, umone kia nenga nambi na mabaja!’ ”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Yesu ngalenga, “Nannenge kweli ntocha kodi abuja kachakwe kongo abonekana jwambone nnongi ja Nnoongo. Nambu Mfalisayo joje. Magambu kila ojwa kitondobe aba kuuluigwa na kila ojwa kiuluya aba kutondobaigwa.”
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Bandu bange ngabampelekela Yesu ingota ilumikigwe. Akinapunji apabalola genia ngabakanakia,
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 nambu Yesu ngaikema ingota nu kulenga, “Mileke ingota iike kwango mikikanakiaje, magambu Kingwana cha Nnoongo kibekigwe kwa bandu anda benia.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Nkombakela yene! Mundu jwajwoa nukukipokelaje Kingwana cha Nnoongo anda mwana, ajingije mu Kingwana chenie.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Kilongoi jumwe ngankonya Yesu, “Aboli mambone ndendabole, mbate bwomi gwa machoba goa pangapela?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Yesu ngankonya, “Kwanike kungema ne nambone? Abije jwambone nambu Nnoongo jika jakwe.
19 Jesus respondeu:
20 Magamanyi Malagilo ga Musa, ‘Makabe na ngongolaje, makakomaje na makajibaje na makapanga uchaili gu uwangije kajali awawa binu na amama binu.’ ”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Jwenio ngalenga, “Genia goa nagaagabile tango apanakiba nakakombo.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Kingobu Yesu apajoa genia, ngannenge mundu jwenio, “Kiigi kilebe chimwe chikipaligwa kamula. Makauche ilebe yoa einkweti uloi gwene mapegange akahocho na mama manuloi kumbengu, penia nhwike ungengame.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Nambu mundu jwenio pajoa genia, ngachimwa muno magambu akiba nuloi muno.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Yesu apalola akachimwa yenie, ngalenga, “Ibibole apibi kujundupa kwa bina uloi kujingila mukingwana cha Nnoongo.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Elo, nga kindema muno ngamia kupeta pililanga lya chingana, kumpeta juna uloi kujingi mukingwana cha Nnoongo.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Bandu ba apabajoanga genia, ngabalenga, “Nga meneke ojwapakuoto ukomboka?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Yesu ngajanga, “Gangawechekana kwa mundu, ku Nnoongo kuwechakana.”
27 Jesus respondeu:
28 Petulo ngankonya, “Na twe bole? Tuilekite ilebe ito yoa tunkengime!”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Yesu ngabalengela, “Kweli nannenge, mundu jwajoa ojwalekite nyumba andaje munkege andaje akakamundu andaje achikibelei bakwe andaje ingota kwa magambu ga Kingwana cha Nnoongo,
29 Jesus respondeu:
30 apakupokela ndu muno ngoe, na bwomi gwa machoba goa pangapela mangobu agapakuika.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Yesu ngabatolanga komi na abele umbwega, ngabalenge, “Mpenakiange! Tujenda Kuyelusalemu na kwenio kila kilebe echikiandikigwe na akalondoli ba Nnoongo nhwalo gwa Mwana jwa Mundu makilenganila.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Bapankamuya kwa bandu banga Akayahudi angweto mabantendela gangambone na kunhuni mata.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Mabamputanga iboko na kunkoma, nambu lichoba lya tatu mayoka.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Nambu angweto bamanyangitije nhwalo gwenio ata kichoko, bakate kuiigwa mana ga malobe genia, na bamanyangitije agagalongaligwe.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Mangobu Yesu apabandakila ku Yeliko, pakiba na mundu jumwe jwangalola atamite papipi akajopa.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Apajoa nkengeni gwa bandu gwakapeta ngakonya, “Kubi nike?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Ngannengela, “Yesu juku Nazaleti atendakupeta.”
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Jwombe ngatondobea lilobe ngalenga, “Yesu, Mwana jwa Daudi, umone kia!”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Bandu abakiba nnongi ngabankalapila ngabannenge akotoke, nambu jwombe ngayangala kuchobela, “Mwana jwa Daudi, umone kia!”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Yesu ngajema, ngaamulicha bannete nnongi jakwe.
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Mpala nantende nike?”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Yesu ngannengela, “Nname! Imani jinu jinnamie.”
42 Então Jesus disse:
43 Na kingobu tu jwanga lola jola ngalola, ngankengama Yesu akammegelela Nnoongo. Bandu boa apabalolanga genia, ngabannumba Nnoongo.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.