Mateus 13

Ndonde Hamba NT (NJD_TWF) vs BKJ

Sair da comparação
1 Lichobha lyolyolyo, Ayesu bhakabhoka mu jeni jela nyuumba, bhakajaula kutama nngulugulu mwa litanda.
1 No mesmo dia, saindo Jesus de casa, sentou-se junto ao mar.
2 Nkutuli nkolongwa muno gwa bhandu gukaatindila mpaka Ayesu bhakakweela muntumbwi, bhakatama. Na popopo bhandu bhoa bhakajemanga kubhandikila na litanda.
2 E grandes multidões se reuniram a ele, de modo que, entrando ele em um barco, assentou-se, e toda a multidão estava em pé na praia.
3 Penapo Ayesu bhakaalobholela malobhe gajingi kwa kulengania. “Nnyohanikiange mwangota! Kukibha na mundu jumo jwakajaula kupanda mbeju ku mgonda gwabhe.
3 E falou-lhes muitas coisas por parábolas, dizendo: Eis que um semeador saiu a semear;
4 Pabhatendita kumicha mbeju, yengi hikagwee pandela, hijuni hikaika na kumila mbeju.
4 e quando ele semeava, algumas sementes caíram junto ao caminho, e vieram as aves e as devoraram.
5 Yengi hikagwee pamaganga pangali na undopi nnyingi. Hikabhonekana kumela kwa kujomboteka ligongo undopi gukibha nchoko.
5 Algumas caíram em lugares pedregosos, onde não havia muita terra; e imediatamente elas brotaram, porque não havia terra profunda.
6 Nambo lyobha palikajaka, mimela jikajoma kwa kubhehe mikega jakwe jikibha jangatibhila pahi muno.
6 E quando o sol nasceu, queimaram-se; e porque não tinham raiz, elas murcharam-se.
7 Mbeju yengi hikagwela pamiibha, na jenejo jikajoma na kuchitabha tabha.
7 E outras caíram entre espinhos, e os espinhos cresceram e as sufocaram.
8 Yengi hikagwee papabhile na undopi gwakoondea mimela, na mimela hikahogola mbeju makomi komi yengi mbeju makomi chita na yengi makomi gatatu.”
8 Mas outras caíram em boa terra, e deram fruto, algumas cem vezes, outras a sessenta vezes e outras a trinta vezes.
9 Na Ayesu akajomolekea kulongela, “Bhabhakweti na machikilo gakujonikia na bhajohanike!”
9 Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Ngapena bhabhaajigana bhabhe bhakahikanga kwaachabhe na Ayesu, “Kwaniki mwenga nnongela na bhandu kwa kulenganikia?”
10 E vieram os discípulos, e lhe perguntaram: Por que tu falas por parábolas?
11 Ayesu bhakaajangula, “Mwangota mpatitinge kuhimanya hikubho yangahunukulilwa ya Umwenye gwa kunani kulihunde kwa Annoongo, nambo bhenaangota bhangapatanga kuimanya hikubho heyo.
11 Ele respondendo, disse-lhes: Porque a vós é dado conhecer os mistérios do reino do céu, mas a eles não lhes é dado.
12 Kwa kubhee amundu bhabhile na chilebhe bhapakujonjokewa, nambo bhanga chilebhe na hata chenecho chichoko chibhabhinacho bhapakupokonyolwa.
12 Porque àquele que tem, para ele se dará, e terá mais em abundância; mas àquele que não tem, até aquilo que tem lhe será tirado.
13 Nga kwa maana ndendakulongela na bhenaangota kwa kulengania, ligongo bhatendalola nambo ngabhona, bhatenda kujohanikia nambo ngajohanga, na wala ngahimanya.
13 Portanto lhes falo por parábolas; porque eles vendo, não veem; e ouvindo, não ouvem nem compreendem.
14 Kwa bhenaangota gatekweela genigala gabhakalobhola alondoi Aisaya kubhee,
14 E neles se cumpre a profecia de Isaías, que diz: Ouvindo, ouvireis, e não compreendereis, e, vendo, vereis, e não percebereis.
15 — ausente —
15 Porque o coração deste povo está endurecido, e os seus ouvidos surdos para ouvir, e eles fecharam seus olhos; para que em nenhum momento vejam com os seus olhos, e ouçam com os seus ouvidos, e compreendam com o seu coração, e se convertam, e eu os cure.
16 “Nambo nhachukange mwangota, kwa kubhee miho ginunji gatendakulola na machikilo ginu gatendakujohanikia.
16 Mas, abençoados são os vossos olhos, porque eles veem, e os vossos ouvidos, porque eles ouvem.
17 Ndendakunnobholelanga kweli, alondoi na bhandu bhajingi bhammbone bhakapalanga kugalola genigala gamugalola bhangagalola, na kugajoha genigala gamugajohanga, na bhakoto kugajoha.”
17 Porque em verdade eu vos digo que muitos profetas e homens justos desejaram ver estas coisas que vós vedes, e não o viram; e ouvir estas coisas que vós ouvis, e não o ouviram.
18 “Bahi, mwangota nnyohanikiange maana ja kulengania kwa bhabhapanda mbeju.
18 Escutai vós, portanto, a parábola do semeador.
19 Amundu bhabhajoha lilobhe nnani ja Umwenye gwa Annoongo pangali kuhimanya, nga handa jenijela mbeju hihikagwee kubhandikila nndela, na Abohu bhahika kuukula chichipanditwe muntima gwa amundu habho.
19 Quando alguém ouve a palavra do reino, e não a compreende, então vem o perverso, e afasta o que foi semeado no seu coração; este é o que recebeu a semente junto do caminho.
20 Jenijela mbeju jijipanditwe pahi ja mwala handa amundu bhabhajoha lilobhe lya Annoogo na kulipokela kwa kuhangalala.
20 Mas o que recebeu a semente em lugares pedregosos, é o que ouve a palavra, e logo a recebe com alegria;
21 Nambo kwa kubhee Lilobhe lya Annoongo ngajiingila nkati ja mitima jabhenji. Lyela lilobhe lipakutama kwa muda nchoko tu. Ngapena muda gwa kulaga na kupotekwa hihipakubhokela ligongo lya lilobhe helyo, bhenabho bhalekanga kuhobhalela.
21 mas ele não tem raiz em si mesmo, apenas dura um tempo; pois quando vem tribulação ou perseguição por causa da palavra, imediatamente se esmorece.
22 Jenijela mbeju jijikagwee pakati ya mikongo ja miibha, nga handa amundu bhabhajoha lilobhe helyo, na lipamba lya umomi hogo na kupala kubhee na hilebhe hijingi ya pachilambo pani kuliminyaminya lilobhe helyo lilipandikwe nkati jinu, ngakombola kutenda gabhapala Annoongo.
22 E também o que recebeu a semente entre espinhos é o que ouve a palavra, mas os cuidados deste mundo e o engano das riquezas, sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
23 Jenijela mbeju jijipanditwe mu undopi gwammbone nga handa mundu jwaajoha lilobhe na kulimanya, na bhenabho bhatenda gabhapala Annoongo na hipakubhee handa mbeju, jimo makomi komi, jengi makomi sita na jengi makomi gatatu.”
23 Mas o que recebeu a semente em boa terra é o que ouve a palavra e compreende-a; e também dá fruto, e um produz cem vezes, outro sessenta vezes, e outro trinta vezes.
24 Ayesu bhakaalobholela bhandu kulengania kongi, “Umwenye gwa kunani kwa Annoongo gutenda kulandana na mundu jwaapandite mbeju jammbone mu ng'onda gwabhe.
24 Apresentou-lhes outra parábola, dizendo: O reino do céu é semelhante a um homem que semeou boa semente no seu campo.
25 Nambo kilo bhandu pabhakagolola lugono, apwati bhabhe bhakahika, na bhapandikia maheya pakati ja nakaponga, na bhakajaula.
25 Mas, enquanto dormiam os homens, veio o seu inimigo, e semeou joio no meio do trigo, e seguiu o seu caminho.
26 Bahi, mbeju pajikamela na kujemeka kutumbuka, maheya kabhele gakajemeka gutumbuka.
26 Mas, quando o caule cresceu e produziu fruto, apareceu também o joio.
27 Akaatumichi bha akola nng'onda bhakaajabhulila, bhakaalobholela, ‘Hangwana, tweenga tupandite mbeju jammbone mu nng'onda gwinu. Bholi maheya gagabhile gabhoka koji?’
27 Assim, os servos do dono da casa vieram, e disseram a ele: Senhor, tu não semeaste boa semente no teu campo? De onde então vem esse joio?
28 Bhenabho bhakaajangula, ‘Apwati nga bhatendite henela.’ Bhenibhala akaatumichi bhakapundanga kwaakonyanga, ‘Bholi, mpala tujende tukagatupule?’
28 E ele disse-lhes: Um inimigo é quem fez isso. E os servos lhe disseram: Queres, então, que vamos e o colhamos?
29 Na jonojwe akaajangula, ‘Ngabha, nkotokugatupula, kwa kubhee pampakutupulanga maheya hago nkombola kutupula pamo na ngaano.
29 Ele, porém, disse: Não; para que, ao colher o joio, não arranqueis também o trigo com ele.
30 Nnekange ngaano na maheya gakole pamo mpaka machobha ga kuhuna. Gena machobha mbakwaalobholela bhakuuna, bhakondanike oti maheya bhagatabhe tabhe makendeka na kujochwa mooto. Nambo ngaano muihunange nkajibhekange mu ngokwe jangu.’”
30 Deixai-os crescer juntos até a colheita; e, no tempo da colheita, eu direi aos ceifeiros: Colhei juntos primeiro o joio, e amarrai-o em fardos para ser queimado, mas o trigo recolhei no meu celeiro.
31 Ayesu bhakaalobholelanga bhandu kulandanikia kongi, “Umwenye gwa kuani kulihunde kwa Annoongo gulandanika na mbeju njoko jijikemwa haladali, yakubhehe amundu bhamo bhakaipetula na bhakapanda mu nng'onda gwabhe.
31 Apresentou-lhes outra parábola, dizendo: O reino do céu é semelhante a um grão de semente de mostarda, que um homem tomou, e semeou no seu campo.
32 Jene mbeju nga njoko njoko muno kupeta mbeju yoa, nambo jimelite hubhehe ngolongwa kupeta mimela joha. Kola na kubhee nkongo nkolongwa na hijuni ya kunani bhatendakuhikanga na kuchenga hiyua mu matepo gabhe.”
32 Que, na verdade, é o menor que todas as sementes; mas quando crescido, é o maior entre as hortaliças, e torna-se uma árvore, de modo que vêm as aves do céu, e se aninham nos seus ramos.
33 Ayesu bhakaalobholela kulandanikia kongi, “Umwenye gwa kunani kulihunde kwa Annoongo gutekulandanika henela. Mwikege bhapetula ngedule na kujihangalanga mu madebe gabhele ga ukobha gwa ngaano na ukobha goa gutendakutupuka.”
33 Outra parábola lhes disse: O reino do céu é semelhante ao fermento, que uma mulher tomou e escondeu em três medidas de farinha, até ficar tudo levedado.
34 Ayesu bhakaatambulila bhandu genago goa kwa kulandanikia. Bhangaalobholela choachela pangali kulandanikia.
34 Todas estas coisas falou Jesus à multidão por parábolas, e sem parábolas ele não lhes falava.
35 Gangani gakateenda ili genigala gagakalobholelwa na alondoi gakweele,
35 Para que pudesse se cumprir o que fora dito pelo profeta, dizendo: Eu abrirei a minha boca em parábolas; proferirei coisas mantidas em segredo desde a fundação do mundo.
36 Ngapena Ayesu bhakaatabhuka bhenibhala bhandu, bhakajingila mu nyuumba. Bhabhaajigana bhabhe bhakaajendelela, bhakaalobholela, “Ntuatambulile kono kulandanikia kwa nakaponga kumigonda.”
36 Então Jesus despedindo a multidão, entrou na casa. E vieram até ele os seus discípulos, dizendo: Explica-nos a parábola do joio do campo.
37 Ayesu bhakaalobholela, “Amundu bhabhapandite mbeju jammbone mu nng'onda nga Mwana bha Amundu.
37 E ele, respondendo, disse-lhes: O que semeia a boa semente é o Filho do homem;
38 Nng'onda gola nga chilambo, mbeju jammbone nga bhenibhala bhandu yakubhee Umwenye nga gwabhenji. Nambo yeniyela nakaponga nga bhenibhala bhandu bha bhenibhala Abohu.
38 o campo é o mundo; a boa semente são os filhos do reino; mas o joio são os filhos do perverso;
39 Akaapwati bhabhapandite genigala maheya nga Abohu. Mahuno nga kupela kwa chilambo na bhabhaunanga nga akaatumichi bha Annoongo bha kunani kulihunde kwa Annoongo.
39 o inimigo, que o semeou, é o diabo; a colheita é o fim do mundo; e os ceifeiros são os anjos.
40 Handa chiibhile yeniyela nakaponga pagalondanikwa pamo na kujochwa mooto, nga chiipakubhee lichobha lya kupela chilambo,
40 Portanto, como o joio é colhido e queimado no fogo, assim acontecerá no fim deste mundo.
41 Mwana bha Amundu bhapakwaatuma akaatumichi bha kunani kulihunde kwa Annoongo bhabhalondanike kubhoka mu Umwenye gwabhe bhenibhala bhoa bhabhajambukia bhandu bhatendange mabohu, na bhoa bhabhatendite hilebhe hibohu,
41 O Filho do Homem enviará os seus anjos, e eles colherão do seu reino tudo que escandaliza, e os que praticam a iniquidade;
42 na kwa kwaajeanga mu mooto gwa kalipa gwangahimaka machobha goha na konokwe bhapakugutanga na kuyaga mino.
42 e lançá-los-ão na fornalha de fogo; ali haverá pranto e ranger de dentes.
43 Ngapena, bhenibhala bhandu bhammbone bhapakung'anyima handa lyobha mu Umwenye gwa Atati bhabhe. Henela bhabhakweti na machikilo ga kujahonikia na bhajohanikie!”
43 Então os justos brilharão como o sol no reino de seu Pai. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
44 “Umwenye gwa kunani kulihunde kwa Annoongo gulandana na hilebhe cha bei ngolongwa chichiitwe kumigonda. Amundu bhamo bhakachibhona, na bhakahiya kabhele. Ngabhakaachuka muno muntima na bhakaula kuucha hilebhe yabhe yoa hibhakibha nayo, na bhakajaula kuguemela nng'onda gola.”
44 Novamente, o reino do céu é semelhante a um tesouro escondido no campo, que um homem achou e escondeu; e, por causa da sua alegria, vai, vende tudo quanto tem, e compra aquele campo.
45 “Kabhele, Umwenye gwa kunani kulihunde gulandanika na amundu bhamo bhabhatendita kulolea lulu jakuhalala.
45 Novamente, o reino do céu é semelhante a um homem negociante, que busca boas pérolas.
46 Pabhakapata lulu jimo ja bei ngolongwa, bhakajenda kuucha hilebhe yoa yakibha nayo, bhakahemela lulu jela.”
46 E, tendo encontrado uma pérola de grande preço, foi e vendeu tudo quanto tinha, e comprou-a.
47 “Kabhele, Umwenye gwa kunani kulihunde kwa Annoongo gukalandanika na lipelele lilikachubhikwa mu bahali, likatangia homba yengi yengi.
47 Novamente, o reino do céu é semelhante a uma rede lançada ao mar, recolhendo de toda a espécie.
48 Lipelele palikatweelela, bhandu bhakaliuta panja pajomo, bhakatama, bhakaagulanga homba yammbone na kubhabhekanga nkati ja mapakacha gabhe, na bhangammbone bhakailekelanga.
48 E, estando cheia, puxam para a praia; e, assentando-se, ajuntam os bons em cestos, mas lançam para longe os ruins.
49 Nga chiipakubhee machobha ga kupela, akaatumichi bha Annoongo bha kunani kulihunde kwa Annoongo bhapakupitila, bhapakubhalangana bhandu akaabohu na bhandu bhammbone,
49 Assim será no fim do mundo; os anjos virão, e separarão os perversos dentre os justos,
50 na kwaajeanga bhenabho akaabohu mu mooto gwa kalipa gwangahimika machobha goha. Konokwe bhapakuguta na kuyaga mino.”
50 e lançá-los-ão na fornalha de fogo; ali haverá pranto e ranger de dentes.
51 Ayesu bhakaakonya, “Bholi, haga ganannyigine mgamanyite haga goa?” Bhakajangula, “Eloo, tugamanyi.”
51 E disse-lhes Jesus: Tens compreendido todas estas coisas? Disseram-lhe eles: Sim, Senhor.
52 Na bhenabho bhakaalobholelanga, “Henela, kila bhabhajigana malagilo ga Amusa bhabhabhee bhabhaajigana bha Umwenye gwa kunani kulihunde bhalandana na akola nyuumba bhabhapiya hilebhe hiyono na ya lolo.”
52 Então ele disse-lhes: Portanto, todo o escriba que é instruído acerca do reino do céu é semelhante a um homem que é chefe da família, e tira do seu tesouro coisas novas e velhas.
53 Ayesu pabhakajomola kulobhola kulandanikia hoko bhakabhoka penapo,
53 E aconteceu que, quando Jesus havia concluído estas parábolas, partiu dali.
54 pabhakahika mu chilambo chabhe. Konokwe bhatendita kwaajigana bhandu mu nyuumba ja konganilana Bhayahudi mpaka bhakakangachanga, bhakachilobholela, “Habha bhapatite koji malango haga? Na bhapatite koji machili gakutenda gakangachika?
54 E, chegando à sua terra, ele ensinava-os na sinagoga deles, de modo que eles se maravilhavam, e diziam: De onde veio a este homem sabedoria, e estas obras poderosas?
55 Hojo mwana nga jonijola apundi chelemala? Bholi, anyongo bhabhe ngati Amalia, na akaapwanga mundu ngati angota Ayakobo na Ayusufu na Asimoni na Ayuda?
55 Não é este o filho do carpinteiro? E não se chama sua mãe Maria, e seus irmãos Tiago, e José, e Simão, e Judas?
56 Bholi, akaalombo mundu nga bhoa bhabhabhilinge pambani na tweenga twabhoa? Bahi, bhapatite koji haga goa?”
56 E suas irmãs, não estão todas elas entre nós? De onde então tem este homem todas essas coisas?
57 Henela bhakaakana. Nambo Ayesu bhakaalobholelanga, “Alondohi bhatopewa koakoa ila ngakondekwa kwaachakwe na kwa bhandu bhakwe!”
57 E eles se ofendiam dele. Mas Jesus lhes disse: Não há profeta sem honra, a não ser na sua própria terra e na sua própria casa.
58 Henela, bhangatenda yakangachika hijingi penipala ligongo lya kwangahobhalela kwabhe.
58 E ele não fez ali muitas obras poderosas, por causa da incredulidade deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.