Mateus 12

Ndonde Hamba NT (NJD_TWF) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Gono muda, lichobha limo lya kupomolela Ayesu bhakibha bhatenda kupeta mu migonda ja ngaano. Penapo bhabhaajigana bhabhe bhakakola njala, na bhena angota bhakajemeka kukwachula maache na kupikicha mapemba na kutaunanga njelegwa jabhe.
1 Naquele tempo passou Jesus pelas searas num dia de sábado; e os seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas, e a comer.
2 Mafalisayo pabhakalola genago, bhakaalobholela Ayesu, “Nnole! Bhabhaajigana bhinu bhatendanga chilebhe changapalikwa mu malagilo ga Lichobha lya Kupomolela.”
2 Os fariseus, vendo isso, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos estão fazendo o que não é lícito fazer no sábado.
3 Ayesu bhakaajangula, “Bholi, mwangachoma chibhakatenda Adaudi na akaajabhe pabhakibha na njala?
3 Ele, porém, lhes disse: Acaso não lestes o que fez Davi, quando teve fome, ele e seus companheiros?
4 Akajingilanga mu Nyuumba ja Annoongo bhakalyee jenijela mikate jijikabhekwa nnongi ja Annoongo. Bhenabho na akaajabhe bhangapalikwa kulyee mikate hejo nambo akaakung'i jikajabhe.
4 Como entrou na casa de Deus, e como eles comeram os pães da proposição, que não lhe era lícito comer, nem a seus companheiros, mas somente aos sacerdotes?
5 Bholi, mwangachomanga mu Malagilo ga Amusa gagakalobhola kila Lichobha lya Kupomolela Akaakung'i bhagaalibiana Malagilo ga Lichobha lya Kupomolela mu Nyuumba ja Annoongo kwa kutenda gangapalikwa mu Lichobha lya Kupomolela, nambo ngaganikiwa kubhee bhatenda kulemwa?
5 Ou não lestes na lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo violam o sábado, e ficam sem culpa?
6 Bahi, nannobholelanga yakubhee pambani pabhile na akolo kupunda Nyuumba ja Annoongo.
6 Digo-vos, porém, que aqui está o que é maior do que o templo.
7 Handa nkahimanyite maana gakwe malobhe gangani, ‘Mbala kwabhonelanga kiha na ngabha mbeeko,’ nkahukumulinge hopo bhandu bhangalemwa.
7 Mas, se vós soubésseis o que significa: Misericórdia quero, e não sacrifícios, não condenaríeis os inocentes.
8 Kwa kubhee Mwana bha Mundu nga bhabhatabhala mu Lichobha lya kupomolela.”
8 Porque o Filho do homem até do sábado é o Senhor.
9 Ayesu bhakabhoka penapo, bhakajenda mu Nyuumba ja konganilananga Bhayahudi.
9 Partindo dali, entrou Jesus na sinagoga deles.
10 Monomwe akibha mundu jumo jwapolite lubhoko. Bahi bhandu bhakaakonya Ayesu, “Bholi, hipalikwa kunlamia mundu Lichobha lya Kupomolela?” Bhakaakonya henela kwaapala atangile bhapatange ndela ja kwaahukumula.
10 E eis que estava ali um homem que tinha uma das mãos atrofiadas; e eles, para poderem acusar a Jesus, o interrogaram, dizendo: É lícito curar nos sábados?
11 Nambo Ayesu akaalobholela, “Tulobhole abhi mundu nkati jinu jwabhile na ngondolo jwabhe atekujingila mu liembo, bholi, ngaakamula na kummoa kwa kubhee nga Lichobha lya Kupomolela?
11 E ele lhes disse: Qual dentre vós será o homem que, tendo uma só ovelha, se num sábado ela cair numa cova, não há de lançar mão dela, e tirá-la?
12 Nambo mundu nga bhammbone kupunda ngondolo! Bahi, hipalikwa kutenda gammbone mu Lichobha lya Kupomolela.”
12 Ora, quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Portanto, é lícito fazer bem nos sábados.
13 Ngapena Ayesu bhakaalobholela bheni bhala mundu, “Nnyulule lubhoko lwinu.” Nga bhakagunyulula, lubhoko gukalama gukabhee gumomi handa gonigola gongi.
13 Então disse àquele homem: estende a tua mão. E ele a estendeu, e lhe foi restituída sã como a outra.
14 Bahi, Mafalisayo bhakabhoka panja, bhakabhekanga chikomiti chibhou chakupala kwaakoma Ayesu.
14 Os fariseus, porém, saindo dali, tomaram conselho contra ele, para o matarem.
15 Nambo Ayesu pabhakajoa genigala bhakabhoka penipala. Bhandu bhajingi bhakaakagula nga bhakaalamia akaatamwa bhoa.
15 Jesus, percebendo isso, retirou-se dali. Acompanharam-no muitos; e ele curou a todos,
16 Bhakaakanikia bhakoto kwaalobholela bhandu hikubho yabhe.
16 e advertiu-lhes que não o dessem a conhecer;
17 Akatenda henela kupala genigala gagalongolikwe na Annoongo kwa ndela ja alondoi Aisaya gapate kukweela
17 para que se cumprisse o que foi dito pelo profeta Isaías:
18 — ausente —
18 Eis aqui o meu servo que escolhi, o meu amado em quem a minha alma se compraz; porei sobre ele o meu espírito, e ele anunciará aos gentios o juízo.
19 — ausente —
19 Não contenderá, nem clamará, nem se ouvirá pelas ruas a sua voz.
20 — ausente —
20 Não esmagará a cana quebrada, e não apagará o morrão que fumega, até que faça triunfar o juízo;
21 — ausente —
21 e no seu nome os gentios esperarão.
22 Penapo bhandu bhakaaletela Ayesu mundu bhamo bhangalola na bhangakombola kulongela, kwa kubhee bhakibha bhatekuchukilwa na mahoka. Ayesu bhakaalamia penapo bhakakombola kulongela na kulola.
22 Trouxeram-lhe então um endemoninhado cego e mudo; e ele o curou, de modo que o mudo falava e via.
23 Bhandu bhoa bhakakangachanga na kulobholanga, “Bholi, komboleka habha nga Mwana bha Adaudi?”
23 E toda a multidão, maravilhada, dizia: É este, porventura, o Filho de Davi?
24 Nambo Mafalisayo pabhakajoha genago, bhakalobhola, “Habha mundu bhatenda kugabhoa mahoka kwa machili bhabhagapatite kubhoka kwa akolo bha mahoka bhabhakemitwa Abelizebuli.”
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, disseram: Este não expulsa os demônios senão por Belzebu, príncipe dos demônios.
25 Ayesu bhakibha bhagamanya bhabhaganikia, bhakaaalobholela, “Umwenye goa gola gugumetunike kwa malubhalo gagapotana, ngakombola kutama machobha goa na chilambo choachela au akaalongo bhoabhala bhabhametunike malubhalo malubhalo gagatekukanangana, gapakugwee.
25 Jesus, porém, conhecendo-lhes os pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo é devastado; e toda cidade, ou casa, dividida contra si mesma não subsistirá.
26 Handa Lichetani lijomana na Lichetani lijakwe bhatenda kuchimetula bheene mu mabhoga mabhoga bheene. Bahi umwenye gwabhe gupakujema bholi?
26 Ora, se Satanás expulsa a Satanás, está dividido contra si mesmo; como subsistirá, pois, o seus reino?
27 Mwangota ntenda kulobholanga nenga ndenda kugabhutua mahoka kwa machili ga Abelizebuli, bholi bhandu bhinu bhagabhenga mahoka kwa machili ga aganiki? Ligongo helyo bhenaangota nga bhapakunhukumulanga mwangota.
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam os vossos filhos? Por isso, eles mesmos serão os vossos juízes.
28 Nambo handa nenga ndenda kugabhutua mahoka kwa machili ga Annoongo, bahi mmanyange yakubhee umwenye gwa Annoongo guikite kwaachinu.”
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que eu expulso os demônios, logo é chegado a vós o reino de Deus.
29 “Bhaakwa mundu bhabhakombola kujingila mu nyuumba ja mundu jwaabhikle na machili na kwaapoka hilebhe yabhe, pangali kwaatabha oti jono mundu jwabhi na machili? Mpalikwa oti kwaatabha penapo nga pampakombola kwaapoka hilebhe yabhe.”
29 Ou, como pode alguém entrar na casa do valente, e roubar-lhe os bens, se primeiro não amarrar o valente? e então lhe saquear a casa.
30 “Mundu bhoa bhala bhangalondanika na nenga, bhangana nenga, na bhoa bhala bhangakondanika pamo na nenga bhatenda kupwilingania.
30 Quem não é comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta, espalha.
31 Nangocheni nannobholelanga, bhandu bhapakulekelelwa mabhou gabhenji na matukano gabhe goa, nambo bhandu ngalekelelwa mabhou gabhe ga kwaaponja Mboomo ja Annoongo.
31 Portanto vos digo: Todo pecado e blasfêmia se perdoará aos homens; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Kabhele, bhabhapakulobhola lilobhe lya kwaakana Mwana bha Mundu bhabhapakulekelelwa mabhou gabhe, nambo bhenibhala bhabhapakulobhola lilobhe lya kunkana Mboomo Ja Annoongo ngalekelelwa mabhou gabhe, ngabha mu chenje chilambo au mu chilambo chichipakuhika.”
32 Se alguém disser alguma palavra contra o Filho do homem, isso lhe será perdoado; mas se alguém falar contra o Espírito Santo, não lhe será perdoado, nem neste mundo, nem no vindouro.
33 “Nkongo gwa kuhalala guogola matunda gakuhalala, na nkongo gwangammbone guhogola matunda gabhou. Nkongo gwamanyika kwa matunda gabhe gagabheleka.
33 Ou fazei a árvore boa, e o seu fruto bom; ou fazei a árvore má, e o seu fruto mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Mwangota nga mwangalimmbone handa majoka gagabhile na uchoongo! Mkombolanga bholi kulobhola hilebhe yammbone na kongo mmile akaabhou? Kwa kubhee amundu bhatenda kulobhola kubhokana na genigala gagabhile muntima gwabhe.
34 Raça de víboras! como podeis vós falar coisas boas, sendo maus? pois do que há em abundância no coração, disso fala a boca.
35 Mundu bhakuhalala bhagapia gagabhile gakuhalala kubhoka muntima gwabhe, na amundu abhou bhapia hilebhe hibhou kubhoka muntima gwabhe.”
35 O homem bom, do seu bom tesouro tira coisas boas, e o homem mau do mau tesouro tira coisas más.
36 “Bahi, ndendakunnobholelanga, lichobha lya hukumu kila amundu bhapalikwa kulongela nnani ja kila lilobhe lyangammbone libhalongile.
36 Digo-vos, pois, que de toda palavra fútil que os homens disserem, hão de dar conta no dia do juízo.
37 Kwa malobhe ginu mpakubhonekana mwangalimmbone, na kwa malobhe ginu mpakuhukumulwa kubhee bha kulemwa.”
37 Porque pelas tuas palavras serás justificado, e pelas tuas palavras serás condenado.
38 Kubhoka penapo bhabhajigana Malagilo ga Amusa na Mafalisayo bhakaalobholela Ayesu, “Bhannyigana, tupala kuibhona yakangachika kubhoka kwaachinu.”
38 Então alguns dos escribas e dos fariseus, tomando a palavra, disseram: Mestre, queremos ver da tua parte algum sinal.
39 Nambo Ayesu bhakaajangula, “Chibhelei changaamanya Annoongo! Mpalanga hilolelo, nambo chibhelei heche ngapata hilolelo yoha yela nambo jeni jela hilolelo ya alondoi Ayona.
39 Mas ele lhes respondeu: Uma geração má e adúltera pede um sinal; e nenhum sinal se lhe dará, senão o do profeta Jonas;
40 Handa henela Ayona chibhakatama machobha gatatu muhi na kilo mulutumbo lwa hoomba, nga chiipakubhee kwa bhena Mwana bha Amundu chibhapakutama pahi ja undopi kwa machobha gatatu muhi na kilo.
40 pois, como Jonas esteve três dias e três noites no ventre do grande peixe, assim estará o Filho do homem três dias e três noites no seio da terra.
41 Bhandu bha kubhoka chilambo cha ku Ninawi bhapakubhokela Lichobha lya Kuhukumulwa, na bhenaangota bhapakuchikopokea chenje chibhelei chichitekulemwite. Kwa kubhehe bhandu bha chilambo cha ku Ninawi bhenaangota bhakalekanga gabhou gabhe ligongo lya kutangacha kwa Ayona, na pamba bhabhi akolongwa kupunda Ayona!
41 Os ninivitas se levantarão no juízo com esta geração, e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis aqui quem é maior do que Jonas.
42 Haikege bha kuchini bhapakujema muda kwa chebhelei chenjeni pachipakuhumuluwa, na bhenabho bhapakuchikupokea kwakubhee chilemwite. Kwa kubhehe bhenabho bhakajaula ulendo kubhoka kutali, bhakahika kugajohanikia malobhe ga malango ga Asolomoni, na pamba nangocheni bhabhile akolongwa kwaapunda Asolomoni.”
42 A rainha do sul se levantará no juízo com esta geração, e a condenará; porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E eis aqui quem é maior do que Salomão.
43 “Muuda lihoka palyabhoka amundu, lihoka lityanga tyanga panga machi bhabhikulolea amundu bha kwaajingila na bhangaapata.
43 Ora, havendo o espírito imundo saído do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso, e não o encontra.
44 Penapo bhabhikuchilobholela, ‘Mbakubhuja ku nyuumba jangu kumokite.’ Na bhenabho pabhapakubhuja kujikolela jela nyuumba jikibha janga chilebhe, jitekupyagilwa na kubhekwa maha,
44 Então diz: Voltarei para minha casa, donde saí. E, chegando, acha-a desocupada, varrida e adornada.
45 Ngapena bhajenda na kubhatola mahoka bhangi saba, bhabhilinge na machili kupunda bhenabho, na bhoa bhatenda kuhika na kwaajingila bhena amundu. Na bhena mundu bhabhee na abhou kupunda pena kandahi. Nga chiipakubhehe kwa habha bhandu akaabhou.”
45 Então vai e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele e, entretanto, habitam ali; e o último estado desse homem vem a ser pior do que o primeiro. Assim há de acontecer também a esta geração perversa.
46 Ayesu bhakibha tangu bhatendakulongela na nkutuli gwa bhandu muda gono anyongo mundu na akaanung'una bhabhe bhakahikanga kujema panja, bhakapalanga kulongela na bhenabho.
46 Enquanto ele ainda falava às multidões, estavam do lado de fora sua mãe e seus irmãos, procurando falar-lhe.
47 Nnole, amundu bhamo bhakaalobholela Ayesu, “Anyongo bhinu na anung'una bhinu bhabhi panja, bhapala kulongela na mwenga.”
47 Disse-lhe alguém: Eis que estão ali fora tua mãe e teus irmãos, e procuram falar contigo.
48 Ayesu bhakaajangula bhena amundu, “Anyongo bhangu nga bheneki? Na anung'una bhangu nga bheneki?”
48 Ele, porém, respondeu ao que lhe falava: Quem é minha mãe? e quem são meus irmãos?
49 Ngapena bhakagunyolola lubhoko lwabhe na kwaalangia bhabhaajigana bhabhe, bhakalobhola, “Habha nga anyongo bhangu na anung'una bhangu!
49 E, estendendo a mão para os seus discípulos disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 Kwa kubhehe bhoabhala bhabhatenda chibhapala Atati bhangu bhabhile kunani kulihunde kwa Annoongo, bhenabho nga anung'una bhangu na alombo bhandu na anyongo bhangu.”
50 Pois qualquer que fizer a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, irmã e mãe.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.