Mateus 5
Ungbamvu Ku Abachi Azhi Ahe̲he̲ Ka (NINNT) vs NTLH
1 Na azhibarr numa nggo, Yesu à hi nggo anishirr ba a so nggurr bi, na gru kuma ni ine i igbre yi, na ku ji so. Abiga ma ba a nga ni so kago ma,
1 Quando Jesus viu aquelas multidões, subiu um monte e sentou-se. Os seus discípulos chegaram perto dele,
2 uwa gru so tsarr ba. Uwanggo yo sa are ka nggo à tsarr ba:
2 e ele começou a ensiná-los. Jesus disse:
3 “Abangga ba nggo a hi di aba a klonyarr
3 — Felizes as pessoas que sabem que são
4 Abangga ba nggo a so ba azhittu, Abachi à yo ba angu azizi.
4 — Felizes as pessoas que choram,
5 Abangga ba nggo a hru atu ambarr wa nggi, Abachi à yo ba angu azizi,
5 — Felizes as pessoas humildes,
6 Abangga ba nggo a yo itu di aba ta na inkindirr yi nggo Abachi à zha di a bu na yi, Abachi à yo ba angu azizi.
6 — Felizes as pessoas que têm fome e sede
7 Abi ki itito na atu a banu, Abachi à yo ba angu azizi.
7 — Felizes as pessoas que têm misericórdia
8 Abangga ba nggo isisurr imbarr yi i sama na ankizhi, Abachi à yo ba angu azizi.
8 — Felizes as pessoas que têm o coração puro,
9 Abi zi anishirr du ba a so zizi, Abachi à yo ba angu azizi.
9 — Felizes as pessoas que trabalham pela paz,
10 Abangga ba nggo a ki ba iha nu nggo a so di na inkindirr yi nggo Abachi à zha, Abachi à yo ba angu azizi.
10 — Felizes as pessoas que sofrem perseguições
11 “Anishirr a ti re ndanda na atu amba, na ki imba iha, na bre imu mi na atu amba, nu nggo imba so ga ingga nggo, meme yo nggo Abachi à yo kimba angu azizi.
11 — Felizes são vocês quando os insultam, perseguem e dizem todo tipo de calúnia contra vocês por serem meus seguidores.
12 A ti na ki imba meme, imba bi me̱ nyarr ni bri nyarr yi, azadi amba ka a kri mwe nu unkplassu. Kye a na ku abi kpa are ba nggo a ku ki imba ichi iha yi meme yo.”
12 Fiquem alegres e felizes, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Porque foi assim mesmo que perseguiram os
13 “Imba yo si nâ ta si ima i ingbingbru yi. Nggo imarr i ima yi ti ka nado, aba ta na yi kingginggi na di yi ka ni marr zizo? Ima i ma sa nu undu zizo, aba ta ka yi kahre na cha na aza.”
13 — Vocês são o sal para a humanidade; mas, se o sal perde o gosto, deixa de ser sal e não serve para mais nada. É jogado fora e pisado pelas pessoas que passam.
14 “Imba se nâ ta si azhi wa nggo a la ku anishirr ba kago ni ingbingbru inggi yi. Ìgbù wa nggo a me ma ni itu yi igbre, ka si ka sharri hen.
14 — Vocês são a luz para o mundo. Não se pode esconder uma cidade construída sobre um monte.
15 Unushirr ka si yo uru ni ingba nu uru na ba ungabu a ttu hen. Iya, a ta ba ma sa nu ssu, du ma la kago ku anishirr ba ni iko yi we.
15 Ninguém acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto. Pelo contrário, ela é colocada no lugar próprio para que ilumine todos os que estão na casa.
16 Na anko ayiyirr ama yo, imba bu du ina uzizi imba yi la ku anishirr nâ ta si uru ku nggo à ta hi ku we, wre ba bu gbyarr ku Aki amba nu unkplassu wa asa.”
16 Assim também a luz de vocês deve brilhar para que os outros vejam as coisas boas que vocês fazem e louvem o Pai de vocês, que está no céu.
17 “Imba bu si kye di ingga nga nye kà Are ka nggo Musa na abi kpa are ba a tsarr imba glo hen. Ingga si nga i kà ka glo mu hen. Ingga nga nge du ka su jiji.
17 — Não pensem que eu vim para acabar com a
18 Imba bu hi di nu nggo unkplassu ni imimi ta se, inkpi yirr ntsɨ a si ta tsu yi glo nu umi ku Are ka hen, bazhi ziza kuma ni ikikre i aseki yi.
18 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: enquanto o céu e a terra durarem, nada será tirado da Lei — nem a menor letra, nem qualquer acento. E assim será até o fim de todas as coisas.
19 Meme nggo, undurr wa nggo ti kpa inkpi ure ivintsɨ iyirr chirr, na tsarr abanu du ba na meme, uwa taka su uvuntsɨ ni Ittu i Abachi yi. Nu ungo numa ku, undurr wa nggo à ti kru isisu i ure ku Abachi ku, na tsarr abanu mi du ba meme, uwa taka kpa inkpinkpye nu unkplassu.
19 Portanto, qualquer um que desobedecer ao menor mandamento e ensinar os outros a fazerem o mesmo será considerado o menor no
20 Ingga nggo ko da ki imba, imba ta si yo isisurr imba yi ni ga Abachi mri abitsarr na are ba, na anu Farrisi ba, ni ta si na inkindirr yi nggo Abachi zha di imba bu na yi hen, imba si taka rri ni ittu i unkplassu yi hen.”
20 Pois eu afirmo a vocês que só entrarão no Reino do Céu se forem mais fiéis em fazer a vontade de Deus do que os
21 “Imba wo nggo a bre ku anishirr ni ikuchi yi di, ‘Si ngu unushirr hen. Undurr wa nggo ti na meme a ta gri ma kuma nu unto ki ibre amu.’
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não mate. Quem matar será julgado.”
22 Ziza, ingga ko da ki imba di, undurr wa nggo ti ki unfu nu uzayirr uniga, aba ta gri ma kuma ni ibre amu. Undurr wa nggo ti marr uzayirr uniga di à sama nu undu, aba ta gri ma ko na Akaba anu Yahuda wa, wre ba bu ku bre amu na ku. Undurr wa nggo ti yo uzayirr uniga di à su urrurru, Abachi ta yo ma nu uru ku ki iha sese.”
22 Mas eu lhes digo que qualquer um que ficar com raiva do seu irmão será julgado. Quem disser ao seu irmão: “Você não vale nada” será julgado pelo tribunal. E quem chamar o seu irmão de idiota estará em perigo de ir para o fogo do inferno.
23 “Ni ima yo, ùwà ti gri inkindirr ta ku yo na agbugba a Abachi wa, ni ti ssu hi di ùwà kpala ku uzumbirr uniga numa,
23 Portanto, se você estiver oferecendo no altar a sua oferta a Deus e lembrar que o seu irmão tem alguma queixa contra você,
24 ùwà bu du inkindirr yi nggo ùwà i gri nga nggo ni kru ka ku ssubi nu uzumbirr uniga wa ku bari, ni kanga ni to inkindirr yi na age̱ ka Abachi.”
24 deixe a sua oferta ali, na frente do altar, e vá logo fazer as pazes com o seu irmão. Depois volte e ofereça a sua oferta a Deus.
25 “Unushirr ti gri ure nga ni itu muwa na gri ùwà kuma nu unto ki ibre amu, ùwà zha ni ssubi na ku ni du azhi wa nise nggo imba ta kuma nu unto ku ibre amu ku. Nggo ùwà ti si na meme hen, uwa ta ba ùwà sa ku uni bre amu wa na ango, uwa ta kpa ùwà nu abi lo ukpa ba du ba kpa ùwà ku ttu nu uki.
25 — Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, entre em acordo com essa pessoa enquanto ainda é tempo, antes de chegarem lá. Porque, depois de chegarem ao tribunal, você será entregue ao juiz, o juiz o entregará ao carcereiro, e você será jogado na cadeia.
26 Nabo yo, ùwà ta kri, aba ta se iko muwa yi tsatsarr ku nu ba, ingga ko da ku ùwà.”
26 Eu afirmo a você que isto é verdade: você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
27 “Imba wo nggo a da di, ‘Si zha ayamba a unuma hen.’
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Ziza nggo, ingga ko da ki imba di, undurr wa nggo ti kakye ayamba ni isisurr iha du uwa ka zha wa ki ayamba ama, uwa kpala.
28 Mas eu lhes digo: quem olhar para uma mulher e desejar possuí-la já cometeu adultério no seu coração.
29 A ti si ingbishi muwa i ungo ri nggi ta du ùwà kpala, ùwà ttu yi ta yo glo! I ta wre sha ùwà bu sama nu unto numa nu ukpa muwa ku, nu nggo ùwà ta rri nu uru namri.
29 Portanto, se o seu olho direito faz com que você peque, arranque-o e jogue-o fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ser atirado no inferno.
30 A ti si ungo ri muwa nggo u ta du ùwà kpala, ùwà bu ttu ku ta yo glo. I ta wre sha ùwà bu sama nu unto numa nu ukpa muwa du ku nggo ùwà bu rri nu uru namri.”
30 Se a sua mão direita faz com que você peque, corte-a e jogue-a fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 “Ni ikuchi yi, imba wo nggo a di da di, ‘Undurr wa nggo à ti du uwa ta han uwama, uwa bu nu ma ungbamvu ku ingu igarr.’
31 — Foi dito também: “Quem mandar a sua esposa embora deverá dar a ela um documento de divórcio.”
32 Ziza nggo, ingga ko da ki imba di, unuru ta si vu uwama ni kurr ìga nu unuru numa ku hen, uwa bu si han ma hen. Uwa ti han ma, ihan ima i ta du ma ku garr unuru numa, ina ima i si ikpala. U undurr wa nggo ti garr ayamba wa, uwa mi à kpala.”
32 Mas eu lhes digo: todo homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, será culpado de fazer com que ela se torne adúltera, se ela casar de novo. E o homem que casar com ela também cometerá adultério.
33 “Imba di wo nggo a di da ku anishirr ni ikuchi yi di, ‘Si na ki na angu aha ni inkindirr yi nggo ùwà da di ùwà ta na ku Abachi hen. Na, nâ ta si nggo ùwà ka da ni ime̱me̱ ba.’
33 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não quebre a sua promessa, mas cumpra o que você jurou ao Senhor que ia fazer.”
34 Ziza nggo, ingga ko da ki imba di, imba bu si di shi azhi mi mremremu hen. Imba bu si shi azhi nu unkplassu hen. Kye u su unto ki iso ku Abachi.
34 Mas eu lhes digo: não jurem de jeito nenhum. Não jurem pelo céu, pois é o trono de Deus;
35 Ni si shi azhi ni imimi hen. Kye ì su ku unto ku sa aza. Ni si shi azhi nu Urushalima hen, kye à su ìgbù wanggo nggo Uttu unkpi wa à so gri ma nggo.
35 nem pela terra, pois é o estrado onde ele descansa os seus pés; nem por Jerusalém, pois é a cidade do grande Rei.
36 Imba bu si shi azhi na atu a imba hen, nggo imba si hi ina infunfutu iyirr kaki ikikla ka ishishirr hen.
36 Não jurem nem mesmo pela sua cabeça, pois vocês não podem fazer com que um só fio dos seus cabelos fique branco ou preto.
37 Imba ti kpanye ku inkindirr, imba da di, ‘Yo-o.’ Imba ti kisa, imba da di, ‘Iya.’ Inkindirr yi nggo ti mri meme izhi nu umimi wa ku.
37 Que o “sim” de vocês seja sim, e o “não”, não, pois qualquer coisa a mais que disserem vem do Maligno .
38 “Imba wo nu nggo a da na Are ka Musa ka da di, ‘Unushirr ti turr ku ùwà ishishi iyirr, ùwà turr ku ima iyirr yi meme. Uwa à ti ttu ku ùwà inyirr iyirr, ùwà ttu iyirr ima yi meme.’
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Ziza nggo, ingga ko da ki imba di, unushirr à ti na ki imba undanda imba bu si di imba ta na ku undanda han hen. Iya, si na meme hen. Undurr ti nggurr ùwà nu unga uyirr, ùwà bu ka unuma ku sarr ku.
39 Mas eu lhes digo: não se vinguem dos que fazem mal a vocês. Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também.
40 Undurr wa nggo ti gri ùwà na kuma na abubo a bre amu, du uwa zha ankru muwa avutsa ka umi ka, ùwà ttu ankru muwa ankpi ka abi ka nu ma kye.
40 Se alguém processar você para tomar a sua
41 Undurr wa nggo à ti sa ùwà unggangga du ùwà bu zirr ga ma ìmîrr iyirr, ùwà bu ga ma ìmîrr iha.
41 Se um dos soldados estrangeiros forçá-lo a carregar uma carga um quilômetro, carregue-a dois quilômetros.
42 Undurr ti barr ùwà inkindirr numa, ùwà bu nu ma. Undurr ti zhi ùwà uhla, ùwà bu nu ma.
42 Se alguém lhe pedir alguma coisa, dê; e, se alguém lhe pedir emprestado, empreste.
43 “Imba wo nggo a di da di, ‘Kpanye ni uni girr amuwa ku, ni karr uni karr ùwà.’
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame os seus amigos e odeie os seus inimigos.”
44 Ingga ko da ki imba di, imba bu kpanye na abangga ba nggo a karr imba, ni barr ku abangga ba nggo a ki imba iha.
44 Mas eu lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Na meme, wre ku imba bu tsarr atu amba ki amumarr ajiji ba Aki amba nu unkplassu. Uwa yo à di du azhi wa la, na du ahru à ku ku anishirr andanda ba na azizi ba wemi.
45 para que vocês se tornem filhos do Pai de vocês, que está no céu. Porque ele faz com que o sol brilhe sobre os bons e sobre os maus e dá chuvas tanto para os que fazem o bem como para os que fazem o mal.
46 Imba ti kpanye na abangga ba nggo a kpanye ni imba yo ba mre, imba ka kpa azadi na Abachi ku? Kye abi kpa inklo i imimi yi ba mi a di na meme!
46 Se vocês amam somente aqueles que os amam, por que esperam que Deus lhes dê alguma recompensa? Até os cobradores de impostos amam as pessoas que os amam!
47 Imba ti chi abangga ba nggo a di kpanye ni imba yo ba mre, imba na sa angginggi he̱he̱? Kye di abi ingbingbru ba mi a di na meme yo!
47 Se vocês falam somente com os seus amigos, o que é que estão fazendo de mais? Até os pagãos fazem isso!
48 Ina uzizi imba yi i bu sama ni ikikre, nâ ta si nggo uzizi ku Aki amba nu unkplassu wa ù sama ni ikikre nggo.
48 Portanto, sejam perfeitos, assim como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.