Lucas 1

Gos Nge Ek Ka Ei Sinim Kin Ngołum (NII) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Nim wu owundu Tiopilas. Ok Gos sin kin oł kombur eririm oł ei, pe keimi sin kin pe punum en enim pei angił ełe mon pulnjung.
1 Visto que muitos já empreenderam uma narração coordenada dos fatos que entre nós se realizaram,
2 Kumb ok, wumb kombur gupu ełe piik kanik erik Gos nge ek ka kongun ełmin ku. Ek ei nge sin sinjpin, ek mon pulnjung wumb pei ei oł ei nge pulnjung.
2 conforme nos transmitiram os que desde o princípio foram deles testemunhas oculares e ministros da palavra,
3 Pe akip na yi ku, ek poł ei połup nim ngond. Ek ombu nge kii sip kom sep piip muls kunum kinan, na oł ei ekii sinj. Sip, ei piip kin puls ek ei oł pulk mił kun pułup ngond.
3 igualmente a mim pareceu bem, depois de cuidadosa investigação de tudo desde a sua origem, dar-lhe por escrito, excelentíssimo Teófilo, uma exposição em ordem,
4 Ek ei ek keimi, enim ok gerik piik. Yi mił erik ei enim pii kun erik mułngii. Pe ek ei yi ku połup ngond.
4 para que você tenha plena certeza das verdades em que foi instruído.
5 Eros eim Jura wumb king multum kunum ei, wu endi Gos kin kułmał kałiłim wu endi multum wu ei embe Sekaraiya. Eim kułmał kałiłmin wumb ei Apaisa nge tiłap ełe tep to ełmin. Nga wu ei eim ambił Eron nge tiłap ełe amb ei, Elisembes pa niłmin.
5 Nos dias de Herodes, rei da Judeia, houve um sacerdote chamado Zacarias, do turno de Abias. A mulher dele era das filhas de Arão e se chamava Isabel.
6 Pe wu amb yi tał eł ełip, Gos ningił ełe oł ka er mulnjunguł. Pe Gos Owundu nge ek dinga kanim kanim ni pendim, pei ekii sikił kun ka mulnjunguł. Oł kis endi enerkił.
6 Ambos eram justos diante de Deus, vivendo de forma irrepreensível em todos os preceitos e mandamentos do Senhor.
7 Ba wu amb yi tał kangił endi mingnenjngił mon! Eł ełip wii mendpił mulnjunguł. Wu amb tukui mendpił mulnjunguł.
7 Eles não tinham filhos, porque Isabel era estéril, e os dois já tinham idade avançada.
8 Sekaraiya eim Gos kin kułmał kałiłim kongun ei ełim kunum ei, Sekaraiya nge tiłap wumb ei kongun ełe tonu onjung.
8 E aconteceu que, enquanto Zacarias exercia o sacerdócio diante de Deus na ordem do seu turno, coube-lhe por sorteio,
9 Kułmał kałiłmin wumb ełmin oł ei erik, Gos andan tang wu ei embe pe nik wang to tonu kindnjing. Kindangin kin, eim Gos ngii owundu palting ka ełe mołpu kin, epi muru ka tołum epi ei sipi kin, dup eskił erpi kin, muru ku piiłmin.
9 segundo o costume sacerdotal, entrar no santuário do Senhor para queimar o incenso.
10 Kunum ełe Gos kin dup eskił muru ka kałpi ełim kunum ei, wumb pei ok, andaring molk prei erik mulnjung.
10 Durante esse tempo, toda a multidão do povo permanecia na parte de fora, orando.
11 Pe Sekaraiya eim kenim ni, dup kałim konu angił tundung ełe Owundu nge enjel angpi mułum ei kenim.
11 E eis que apareceu a Zacarias um anjo do Senhor, em pé, à direita do altar do incenso.
12 Pe eim enjel kanpi eim puku sipi, mund mong tang piim.
12 Ao vê-lo, Zacarias ficou assustado, e o temor se apoderou dele.
13 Ba enjel ek nipi Sekaraiya ngopu yi nim, “Sekaraiya, nim mund mong tunerii mon! Gos nim prei en ek ei piim. Nim ambnim Elisembes eim wu kangił endi mengmba. Kangił ei, nim eim embe Jon ninjii,” pa nim.
13 O anjo, porém, lhe disse: — Não tenha medo, Zacarias, porque a sua oração foi ouvida. Isabel, sua esposa, dará à luz um filho, a quem você dará o nome de João.
14 “Mengang kin, nim noman ka peng, nim ka piinjii. Kangi ei tonu omba ei wumb pei ka piingii ku.
14 Você ficará alegre e feliz, e muitos ficarão contentes com o nascimento dele.
15 Yi mił kangi ei wu owundu mułang, Gos Owundu eim kangi ei wu num mułmba ni piim. Pe eim noł wain ni noł dinga ombu nunermba. Eim mam kirim ełe multum kunum ei Gos Gui Ka eim kin piki to mułmba,” pa nim.
15 Pois ele será grande diante do Senhor, não beberá vinho nem bebida forte, e será cheio do Espírito Santo, já desde o ventre materno.
16 “Jon eim ek neng kin Esrel wumb pei noman ak tok pii gii nik, Gos Owundu kin orung pungii nge nipi wumb ngumba.
16 Ele converterá muitos dos filhos de Israel ao Senhor, seu Deus.
17 Gos Jon kindang opu, owundu nge ek ei ni pendim. (Jon eim owundu omba ełe kumb se omba). Ek ni pendpi opu eim noman dinga piimba ei ok Elainja ek ni tor kindiłim wu pirim mił yi eim yi ermba. Erpi kin, arim kingam noman to ak tungii nge nipi, wumb Gos ek to kindiłmin wumb ei neng noman kun ka seng, wumb kun ka molk Owundu omba nge kui er mułngii nipi kongun yi ermba,” pa nim.
17 E irá adiante do Senhor no espírito e poder de Elias, para converter o coração dos pais aos filhos, converter os desobedientes à prudência dos justos e habilitar para o Senhor um povo preparado.
18 Sekaraiya ek nipi Gos nge enjel ngopu yi nim, “Na tukui er poru ninj. Na nam amb tukui erim ku. Nimbił erang na ek ei keimi ni piimbii?” pa nim.
18 Então Zacarias perguntou ao anjo: — Como terei certeza disso? Pois eu sou velho, e a minha mulher também já tem idade avançada.
19 Pe Gos nge enjel ek yi nim, “Na Gepriyel, na Gos kumb ełe kun mołup enj. Gos Eim na kindang, na op nim nimbii nge onj. Pe ek poł ka ei nim kanip nind,” pa nim.
19 O anjo respondeu: — Eu sou Gabriel, que estou a serviço de Deus, e fui enviado para falar com você e lhe trazer esta boa notícia.
20 “Kapłi nim piinjii. Nim na ek ei piikin noman ełe kindnen kin, nim anmbił ak tang kin, ek tingnenjii, yi pepi pang, oł ombu opu poru nimba. Na nind ek ei keimi ekii se tonu omba.”
20 Todavia, você ficará mudo e não poderá falar até o dia em que estas coisas vierem a acontecer, porque você não acreditou nas minhas palavras, as quais, no devido tempo, se cumprirão.
21 Wumb pei Sekaraiya anda omba ni piik kui er mulnjung. Epi nipe endi eim kin erang mołum ni piinjing; tuk konu Gos ngii owundu ełe ka mołum?
21 O povo estava esperando Zacarias e admirava-se com a demora dele no santuário.
22 Ekii se eim anda opu, eim wumb kanpi ek nimba pinerim. Yi erang kin wumb en enim piik, Gos ngii owundu palting ka tuk ełe epi nipe endi kenim ni piinjing. Pe eim ek tingnarpi, angił ełe minj erpi ek mił tangpi erang kenjing.
22 Quando Zacarias saiu, não lhes podia falar. Então entenderam que ele havia tido uma visão no santuário. E expressava-se por sinais e permanecia mudo.
23 Ekii se Sekaraiya eim Gos ngii owundu tuk kongun poru neng eim si kind ngii konu ełe pum.
23 Aconteceu que, terminados os dias do seu ministério, Zacarias voltou para casa.
24 — ausente —
24 Passados esses dias, Isabel, a mulher de Zacarias, ficou grávida. E ela não saiu de casa durante cinco meses, dizendo:
25 — ausente —
25 — Foi isto o que o Senhor me fez, ao contemplar-me, para acabar com a minha vergonha diante das pessoas.
26 Pe oi angił orung nga endeim o pang, Elisembes wu kangi endi mengmba ei Gos enjel Gepriyel kindang pupu Galilii mei owundu konu ełe orung endi sim konu ei Naseres ełe pui ni kindim.
26 No sexto mês, o anjo Gabriel foi enviado por Deus a uma cidade da Galileia, chamada Nazaré,
27 Gos enjel kindang pupu kin, ambił endi mułum konu ełe pum ambił ei, wu endi simba nik kuimi to mundnjung. Wu ei embe Josep, wu ei King Deipis nge tiłap. Pe ambił ei embe Mariya.
27 a uma virgem que estava comprometida a casar com um homem da casa de Davi, cujo nome era José. A virgem se chamava Maria.
28 Pe enjel er pupu ambił kanpi ek yi nim, “Nim mołun ei? Gos Owundu nim kin eim noman ka ngopu nim kin mołum,” pa nim.
28 E, aproximando-se dela, o anjo disse: — Salve, agraciada! O Senhor está com você.
29 Ba eim nim ek ei piipi, eim noman embin tang piim. Eim noman ełe yi piipi, ei nipe ek ninim ni piim.
29 Ela, porém, ao ouvir esta palavra, perturbou-se muito e pôs-se a pensar no que poderia significar esta saudação.
30 Enjel ei ek yi nim, “Mariya, nim mund mong tunerii mon! Gos nim kin noman ka ngopu mołum.
30 Mas o anjo lhe disse: — Não tenha medo, Maria; porque você foi abençoada por Deus.
31 Nim piin min? Nim kangił mundnjii; nga kangił endi mengnjii. Kangi ei embe Jiisas ninjii,” pa nim.
31 Você ficará grávida e dará à luz um filho, a quem chamará pelo nome de Jesus.
32 “Eim wu owundu mułmba. Pe wumb eim kanik yi ningii, ‘Gos Owundu kingam mendpił,’ ningii. Nga Gos eim King mundang eim kupam King Deipis mołułum konu ełe eim simba,” pa nim.
32 Este será grande e será chamado Filho do Altíssimo. Deus, o Senhor, lhe dará o trono de Davi, seu pai.
33 “Eim kunum kunum Jeikop nge wumb tiłap ełe eim King mułmba. Pe eim tep erpi mułmba konu kunum ei poru ninermba!”
33 Ele reinará para sempre sobre a casa de Jacó, e o seu reinado não terá fim.
34 Mariya enjel kin ek yi nim, “Oł ei erpi tonu omba mił nenj? Na ambił wii moł, wu endi molałim molałim.”
34 Então Maria disse ao anjo: — Como será isto, se eu nunca tive relações com homem algum?
35 Nga enjel ek ni orung kindpi yi nim, “Gos Gui Ka kapłi nim nge noman tuk ełe omba nim, Gos Owundu mendpił eim dinga kapłi nim kin omba. Yi erang nim kapłi kangi ei ekii se mengnjii, wumb eim embe sik yi ningii. Ei King ka wii Gos Owundu nge kingam yi ningii.
35 O anjo respondeu: — O Espírito Santo virá sobre você, e o poder do Altíssimo a envolverá com a sua sombra; por isso, também o ente santo que há de nascer será chamado Filho de Deus.
36 Nim piin min? Bipanim Elisembes amb tukui sim, ba kangi endi kirim ełe mołum. Okrii wumb yi niłmin, kangił endi mingnermba niłmin. Ba pe eim kangi mundii mułang, oi angił orung nga endeim o pang mołum. Pe Gos nim kin yi ku enim.
36 E Isabel, sua parenta, igualmente está grávida, apesar de sua idade avançada, sendo este já o sexto mês de gestação para aquela que diziam ser estéril.
37 Epi endi Gos kapłi enermba mił mon? Epi pei ei eim kapłi ermba.”
37 Porque para Deus não há nada impossível.
38 Mariya ek yi nim, “Piin! Nam Owundu kongun ambił eim na kin nimbił oł ermba ni piimba ei kapłi nim nin ei mił ermba.” Nga Gos nge enjel eim si kindpi pum.
38 Então Maria disse: — Aqui está a serva do Senhor; que aconteça comigo o que você falou. Então o anjo foi embora.
39 Kunum ei, Mariya eim sikir pupu mei komung ełe tonu pum. Jura mei owundu endi sim konu ełe pum.
39 Naqueles dias, Maria se aprontou e foi depressa à região montanhosa, a uma cidade de Judá.
40 Sekaraiya ngii ełe nirik pupu Elisembes kanpi, “Mułiyo!” nipi yi nim.
40 Entrou na casa de Zacarias e saudou Isabel.
41 Elisembes Mariya kanpi, “Mułiyo,” nipi erim ek ei piipi eim kangił mundii mułum ei puku sipi piim ni Gos Gui Ka eim kin piki to mułum.
41 Quando Isabel ouviu a saudação de Maria, a criança lhe estremeceu no ventre. Então Isabel ficou cheia do Espírito Santo.
42 Pe Elisembes eim wii dinga tum. Topu yi nim, “Gos noman ka nim ngum, ba amb eipi kombur noman ka yi ngonałim mon! Pe kangi mundii mołun ei Gos noman ka kangi ngonum.
42 E exclamou em alta voz: — Bendita é você entre as mulheres, e bendito o fruto do seu ventre!
43 Na nii epi owundu ei na kin tonu onum? Nim Owundu mam ei na kin on; na kapłi enanim.
43 E que grande honra é para mim receber a visita da mãe do meu Senhor!
44 Piini! Nim na mułiyo nin, ei piind, na kangi kirim ełe mołum, ei eim noman ka piipi tonu mani erang puku sim. Puku sipi, na piind nam Owundu mam moł ni piind.
44 Pois, logo que me chegou aos ouvidos a voz da saudação que você fez, a criança estremeceu de alegria dentro de mim.
45 Owundu ek ei nim neng kin nim pii gii nin. Yi eran Gos nim kin noman ka ngonum. Ek ei ekii se yi mił ermba,” Elisembes yi nim.
45 Bem-aventurada a que creu, porque serão cumpridas as palavras que lhe foram ditas da parte do Senhor.
46 Pe Mariya ek yi nirim,
46 Então Maria disse: “A minha alma engrandece ao Senhor,
47 Gos Owundu na kin paki tonum nam nge noman tuk ełe ka piind.
47 e o meu espírito se alegrou em Deus, meu Salvador,
48 Na eim kongun wii ambił moł ba eim na noman ngonum. Pe ekii se wu amb pei Gos nge eim na kin noman ka ngołum pa ningii.
48 porque ele atentou para a humildade da sua serva. Pois, desde agora, todas as gerações me considerarão bem-aventurada,
49 Gos Owundu nge dinga wii eim oł Owundu na kin ei nim. Gos eim embe ka wii sim.
49 porque o Poderoso me fez grandes coisas. Santo é o seu nome.
50 Wumb nii endi Gos Owundu mendpił mołum ba sinim mei wumb minj mołmun ni piinjing. Wumb ei Gos eim wumb ombu nge kingam noł ni mering kingenjing noł pei Gos eim kaimb kułum.
50 A sua misericórdia vai de geração em geração sobre os que o temem.
51 Gos kongun dinga wii erim; wumb en enim wumb Owundu mołum ni piinjing wumb ei en enim noman ełe ełmin. Wumb ei Gos to kindang eipi eipi pułmun.
51 Agiu com o seu braço valorosamente; dispersou os que, no coração, alimentavam pensamentos soberbos.
52 Wumb King dinga mołmun Gos wumb ei to mani kindiłim. Kindpi, wumb wii mołmun wumb ei Gos wumb num tonu kindiłim.
52 Derrubou dos seus tronos os poderosos e exaltou os humildes.
53 Wumb kuni tang mołułmun wumb ei eim nge epi kanim kanim ka wii ngołum. Wumb epi pei sałiłim wumb ei Gos kindang wii punjung.
53 Encheu de bens os famintos e despediu vazios os ricos.
54 Eim Esrel kongun wumb eim paki tang, sinim kupenjpin noł ek keimi dinga niłim. Wumb ei eim ok kaimb sipi eririm. Yi mił ku sinim kin kaimb sinim.
54 Amparou Israel, seu servo, a fim de lembrar-se da sua misericórdia
55 Yi peng piipi kin, eim ek nipi sinim wumb kupenjpin noł ei ngum, Eiparam nge wumb ekii se tonu ongii kaimb sipi ngum. Nga kunum kinan molk pungii,”
55 a favor de Abraão e de sua descendência, para sempre, como havia prometido aos nossos pais.”
56 Mariya Elisembes kin mułangił oi tekliki mił o pang, nga ekii se eim ngii konu ełe orung pum.
56 Maria permaneceu cerca de três meses com Isabel e voltou para casa.
57 Elisembes kangi mengmba kunum mandi erang, eim wu kangi endi mengrim.
57 Quando chegou o tempo de Isabel dar à luz, ela teve um filho.
58 Wumb Elisembes nge opam noł wumb kin mandi mołmun wumb kin, molk piinjing ni ek om piinjing ei Owundu kin kaimb topu ngum. Nga wumb en enim eim kin ka piinjing.
58 Os vizinhos e parentes ouviram que o Senhor tinha usado de grande misericórdia para com Isabel e se alegraram com ela.
59 Kunum angił orung nga tekliki o pang, wumb kangi ei tu wuk ngenj kopisngii nge tu wunjung. Pe kangi ei embe Sekaraiya nimin ninjing ei eim arim embe mił.
59 Aconteceu que, no oitavo dia, foram circuncidar o menino e queriam dar-lhe o nome de seu pai, Zacarias.
60 Ba kangi mam eim yi nim, “Mon! Sinim kangi ei embe Jon nimin!”
60 Mas a mãe do menino disse: — De modo nenhum! Ele será chamado João.
61 Pe ek yi ninjing, “Nim bipanim embe endi yi pinałim.”
61 Disseram-lhe: — Mas você não tem nenhum parente com esse nome!
62 Wumb ełe ek mił enjing kangi eim arim yi mił kii sinjing. Arim kangi embe nipe embe simba erim.
62 Fizeram sinais, perguntando ao pai do menino que nome queria que lhe dessem.
63 Eim ku pirambi ei sipi mon endi połpu embe Jon ni pułum. Nga wumb en enim kanik puku sik kin piinjing.
63 Então, pedindo uma tabuinha, ele escreveu: — O nome dele é João. E todos se admiraram.
64 Pe mendpił Sekaraiya gupu aki tang kin eim anmbił kapłi erim. Eim ek nipi Gos embe ambił tonu kindpi mułum.
64 Imediatamente a boca de Zacarias se abriu e a língua se soltou. Então começou a falar, louvando a Deus.
65 Pe eim nge wumb konu mandi mulnjung wumb, mund mong tunjung. Oł ombu nge ek ombu orung orung konu Jura mei owundu ni konu komung ei ombu pang piinjing.
65 Todos os vizinhos deles ficaram possuídos de temor, e essas coisas foram divulgadas por toda a região montanhosa da Judeia.
66 Wumb ek ei piik en enim noman to piik, nga en enim yi ninjing. “Ekii se kangi ek er mułmba mił nenj?” Wumb yi piinjing, “Gos Owundu eim kin mołum,” ni piinjing.
66 Todos os que as ouviram guardavam-nas no coração, dizendo: — O que virá a ser este menino? E a mão do Senhor estava com ele.
67 Gos Gui Ka arim Sekaraiya kin piki to mołpu eim paki tang yi nim. Pe eim Gos oł ekii se ermba oł piipi ek dinga nim.
67 Zacarias, o pai de João, cheio do Espírito Santo, profetizou, dizendo:
68 “Sinim Gos embe ambił tonu kindmin. Eim Esrel nge Gos eim opu sinim orung simba nge onum.
68 “Bendito seja o Senhor, Deus de Israel, porque visitou e redimiu o seu povo,
69 Eim nge kongun wumb tiłap ei King Deipis, Gos eim Owundu dinga wii endi mundang sinim sipi orung simba nge onum.
69 e nos suscitou plena e poderosa salvação na casa de Davi, seu servo,
70 Yi erang Gos eim ek keimi niłmin wumb ei gupu ełe ni tor kindim.
70 como havia prometido, desde a antiguidade, por boca dos seus santos profetas,
71 Eim ek yi nim, sinim opu wumb dinga ełe sipi orung simba enim. Pe sinim kin noman kis piik wumb er mułngii konu ełe sinim wumb ei dinga ełe sipi orung simba.
71 para nos libertar dos nossos inimigos e das mãos de todos os que nos odeiam;
72 Sipi pang, eim sinim kupenjpin noł kaimb se ngopu paki tołum. Pe eim kumb ok ek dinga nipi pendpi oł ka ełim oł ei piipi kin, yi mił erim.
72 para usar de misericórdia com os nossos pais e lembrar-se da sua santa aliança
73 Ei keimi minj nipi sinim kupenjpin Eiparam multum konu ek keimi nipi ngurum.
73 e do juramento que fez a nosso pai Abraão,
74 Eim sinim opu orung wumb eim nge dinga sipi orung simba. Eim ek dinga sinim ngum ei sinim eim kongun er mułmun. Sinim mund mong tunermin.
74 de conceder-nos que, livres das mãos de inimigos, o adorássemos sem temor,
75 Kunum kunum sinim mołpun, eim kongun ka erpin, kunum kunum ka minj mułpun, oł kun ka er mołpun, eim kumb ełe mendpił erpin mułmun,” wumb kin ek yi nim.
75 em santidade e justiça diante dele, todos os nossos dias.
76 Nga ek yi nim, “Pe nim na kangi, ekii se nim Gos Owundu mendpił nge ek ni tor kindiłim wu endi mulnjii yi ningii. Pe nim kumb se pukun, Owundu nge kongun er kun er mulnjii.
76 E você, menino, será chamado profeta do Altíssimo, porque precederá o Senhor, preparando-lhe os caminhos,
77 Nim sinim eim nge wumb ek nikin wumb ngan, wumb en enim oł kis kil ngangin kin wumb ei Owundu sipi orung simba nge omba.
77 para dar ao seu povo conhecimento da salvação, por meio da remissão dos seus pecados,
78 Sinim Gos nge kaimb owundu sipi, sinim kin kindpi yi er ngumba. Eim epin konu tonu mendpił tiłang ka wii ermba. Yi ermba ei nge Gos sinim wumb sipi orung simba nge omba.
78 graças à profunda misericórdia de nosso Deus, pela qual nos visitará o sol nascente das alturas,
79 Tiłang ei opu wumb kin emii tuk mołmun, ni wumb mandi koltmun ni piik tungu enjing. Wumb ei tiłang ngumba sinim endmin nge andłam ei er ka erang sinim noman emin peng endmin.”
79 para iluminar os que jazem nas trevas e na sombra da morte, e dirigir os nossos pés pelo caminho da paz.”
80 Ekii se kangi ei tonu opu dinga erpi eim noman tuk ełe dinga pim. Peng kin, eim wumb mulerngii konu mołpu Gos kongun ermba nge opu Esrel wumb mułngii konu ełe tor omba.
80 O menino crescia e se fortalecia em espírito. E viveu nos desertos até o dia em que havia de manifestar-se a Israel.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.