Atos 27

Gos Nge Ek Ka Ei Sinim Kin Ngołum (NII) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Wumb ek ni poru nengin kin, sin sip ełe pupun, Rom konu ełe bin nge punjpun. Oł ełim tep erpi, opu wu 100 se andpi ełim wu mułum konu ełe kan wu kombur ni, Pol ni punjung wu ei, eim embe Juliyas. Wu ei wu owundu king Siisa nge opu tep wu num mołum.
1 Quando ficou decidido que navegaríamos para a Itália, Paulo e alguns outros presos foram entregues a um centurião chamado Júlio, que pertencia ao Regimento Imperial.
2 Sin sip endi tonu pupun kin, Aramisim konu ełe punjpun. Pe sip ei pupu, noł wer ełe Eisya mei owundu ełe tor pum. Pe sin punjpun kin, Arisakas ni, Tesalonaika konu ełe ni, Maseroniya ni konu ełe wu ei, sin kin tep to punjpun.
2 Embarcamos num navio de Adramítio, que estava de partida para alguns lugares da província da Ásia, e saímos ao mar, estando conosco Aristarco, um macedônio de Tessalônica.
3 Pe kupiiring sin Sairon konu ełe tor punjpun. Juliyas ni wu ei, Pol kin oł ka endi erim. “Pol eim kapłi pupu kin, wumb puł kanpi, kuni si ngopu ermba,” pa nim.
3 No dia seguinte, ancoramos em Sidom; e Júlio, num gesto de bondade para com Paulo, permitiu-lhe que fosse ao encontro dos seus amigos, para que estes suprissem as suas necessidades.
4 Sin Sairon konu ełe si kindpin pamin kin, konu pop owundu endi topu, sip konu eipi pupu kin, konu pop kembis topu, Saipris konu ełe orung pum.
4 Quando partimos de lá, passamos ao norte de Chipre, porque os ventos nos eram contrários.
5 Pe sin ep noł pupun Pampiliya kin Silisiya konu ełe pupun kin, Maira kin Lisiya konu ełe tor punjpun.
5 Tendo atravessado o mar aberto ao longo da Cilícia e da Panfília, ancoramos em Mirra, na Lícia.
6 Kunum ełe, opu ełmin tep ełim wu ei, opu kenim ni Aleksandriya konu ełe sip endi Esalii mei owundu ełe bii ni om. Pe sin sip ełe pamin neng kin, sin sip ełe tonu punjpun.
6 Ali, o centurião encontrou um navio alexandrino que estava de partida para a Itália e nele nos fez embarcar.
7 Pe sin sip ełe mon kind pupun pamin kin, konu pop tang, sip ei andłam punerim. Nga orung pupun, wumb sip kongun ełmin wu kongun dinga erangin kin, Nairas konu ełe pupun. Sin pupun, mei owundu mandi pamin kin, Kriis ni Salmoni konu ełe mandi punjpun.
7 Navegamos vagarosamente por muitos dias e tivemos dificuldade para chegar a Cnido. Não sendo possível prosseguir em nossa rota, devido aos ventos contrários, navegamos ao sul de Creta, defronte a Salmona.
8 Pe sip wumb kongun dinga erangin kin, taki taki pupu, konu endi tor punjpun. Konu ei embe ‘Konu ka’ niłmin, konu ełe Lasiya konu owundu ełe mandi punjpun.
8 Costeamos a ilha com dificuldade e chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto da cidade de Laséia.
9 Kunum pei o pang kunum endi konu pop owundu topu kin, noł owundu tum. Tang kunum pei poru neng kin, Pol ek nipi wumb ngopu yi nim.
9 Tínhamos perdido muito tempo, e agora a navegação se tornara perigosa, pois já havia passado o Jejum. Por isso Paulo os advertiu:
10 “Enim wumb sinim pupun pamin kin, kongun owundu tonu wang kin, epi pei am ba. Ei epi ni, noł sip ni kis ermba. Sinim pei poru nimba ku,” pa nim.
10 "Senhores, vejo que a nossa viagem será desastrosa e acarretará grande prejuízo para o navio, para a carga e também para as nossas vidas".
11 Opu ełmin wumb tep ełim wu yi piim. Sip ambiłim wu ek nim piimbii, ni piim. Pe sip ambłim wu ni, sip ełe tep ełim wu ni, Pol nim ek ei piinenjing mon!
11 Mas o centurião, em vez de ouvir o que Paulo falava, seguiu o conselho do piloto e do dono do navio.
12 Pe sip tor opu, pek ełmin konu ni, konu ei sip konu pop topu ermba ei, pimba mił konu ka sinerim. Pe wumb en enim sip ełe mulnjung, wumb kengip erik, “Pamin,” ninjing. “Sinim pupun, Piiniks konu ełe mułmun. Wumb kengip erik pamin,” ninjing. “Sinim pupun Piiniks konu ełe pupun mułmun sip tor opu pałiłim konu ei konu ka seng kin, pop onermba, konu ełe pu mułmun,” pa ninjing.
12 Visto que o porto não era próprio para passar o inverno, a maioria decidiu que deveríamos continuar navegando, com a esperança de alcançar Fenice e ali passar o inverno. Este era um porto de Creta, que dava para sudoeste e noroeste.
13 “Ekii se konu ka seng kapłi sikir pupu, en enim ninjing konu tor bin,” ni piinjing. “Pe epi embin ełim epi ełe, pimba epi konu endi ni tonu sik, noł ełe puk, Kriis konu bin,” ni punjung.
13 Começando a soprar suavemente o vento sul, eles pensaram que haviam obtido o que desejavam; por isso levantaram âncoras e foram navegando ao longo da costa de Creta.
14 Ba ekii se konu pop owundu endi opu, Kriis konu ełe tor om.
14 Pouco tempo depois, desencadeou-se da ilha um vento muito forte, chamado Nordeste.
15 Konu pop owundu tang kin, sip ba pinerim. Pinerang kin, pop owundu topu, sip si mengpi konu ełe orung pum.
15 O navio foi arrastado pela tempestade, sem poder resistir ao vento; assim, cessamos as manobras e ficamos à deriva.
16 Sin si kindpin tor pupun, noł tuk ełe mei kembis endi sim konu ełe punjpun konu ei, embe Kora. Sin kongun dinga erpin kin, noł kanu kembis kan kuł sipmin ni enjpin.
16 Passando ao sul de uma pequena ilha chamada Clauda, foi com dificuldade que conseguimos recolher o barco salva-vidas.
17 Pol noł kanu kembis ei kan se andik, kan kuł gii nengin kin, sip yi ku kan kuł enjing; ba mund mong tang, er mulnjung. Molk kin, en enim yi piinjing, “Sinim konu ku mołum pupu kin, enim konu ełe sipipi, Aprika konu ełe simba enim nik, sip pop to sipłim alap kan ei mani pendik, tonu noł ełe enj mulnjung.”
17 Levantando-o, lançaram mão de todos os meios para reforçar o navio com cordas; e temendo que ele encalhasse nos bancos de areia de Sirte, baixaram as velas e deixaram o navio à deriva.
18 Konu pop ni noł owundu tang pepin kin, kupiiring sip ełe mułum epi ei, sip noł ełe si kindpin enjpin.
18 No dia seguinte, sendo violentamente castigados pela tempestade, começaram a lançar fora a carga.
19 Kunum tał poru neng kin, kunum endi ełe, en enim kongun dinga erik kin, sip ełe kan epi ni endi si kindik.
19 No terceiro dia, lançaram fora, com as próprias mãos, a armação do navio.
20 Kunum kunum sin pop owundu ni, noł owundu topu ełim. Erpi kin, sin eni ni, kanjip endi kinałmin mon. Ba sin noman pep kun enerang kin, sin konu endi ełe tor bin pinałim. Sin pupun kułmun mendpił onmun ni, yi piipin punjpun.
20 Não aparecendo nem sol nem estrelas por muitos dias, e continuando a abater-se sobre nós grande tempestade, finalmente perdemos toda a esperança de salvamento.
21 Kunum kinan wumb kuni sinarik, wii mułangin kin, Pol ekii se opu, tuk angpi, ek nipi wumb ngum. “Enim wu ok na ek nir ek ei piik, Kriis konu ełe si kindnarik. Pe yi ku epi enim kin pei am punermba.
21 Visto que os homens tinham passado muito tempo sem comer, Paulo levantou-se diante deles e disse: "Os senhores deviam ter aceitado o meu conselho de não partir de Creta, pois assim teriam evitado este dano e prejuízo.
22 Ba pe na kanip enim nind. Enim noman ka sengłi! Sin wu endi am punermba mon. Noł kanu ei kapłi pupu mani ba minj.
22 Mas agora recomendo-lhes que tenham coragem, pois nenhum de vocês perderá a vida; apenas o navio será destruído.
23 Na Gos nge wu, na Gos nge embe ambił tonu kindip ku moł. Pe oltin epin emii pep erang kin, Gos kindang sinim tep enim wumb ei, endi opu, na or peł konu ełe mandi engim.
23 Pois ontem à noite apareceu-me um anjo do Deus a quem pertenço e a quem adoro, dizendo-me:
24 Pe ek yi nim, ‘Pol, nim mund mong enerii! Nim pukun, wu king owundu mołum konu kumb ełe, pu engnjii. Nim piin! Wumb pei konu mołmun ei, Gos nim ngopu poru nim; enim wumb konj mułngii,’ pa nim.
24 ‘Paulo, não tenha medo. É preciso que você compareça perante César; Deus, por sua graça, deu-lhe as vidas de todos os que estão navegando com você’.
25 Yi mił peng piipin kin, enim wumb mund mong kularik mułei! Gos eim epi pei ermbii nim ek ei, nind ei, na pii gii nip moł.
25 Assim, tenham ânimo, senhores! Creio em Deus que acontecerá do modo como me foi dito.
26 Ba sinim sikir pupun, konu mei wii sałim punmun,” nim.
26 Devemos ser arrastados para alguma ilha".
27 Kunum engki nga kapił kapłi noł sip peł ełe or pepin, wamin kin, konu eni beli sirim. Seng kin, noł sip ełe kongun ełmin wumb, en enim piinjing ni, mei konu ełe mandi onmun ni piinjing.
27 Na décima quarta noite, ainda estávamos sendo levados de um lado para outro no mar Adriático, quando, por volta da meia-noite, os marinheiros imaginaram que estávamos próximos da terra.
28 Puk, kan su sipin ei simb 120 mił pirim. Nga pupun su epi kindim ei simb 90 mandi mił sim.
28 Lançando a sonda, verificaram que a profundidade era de trinta e sete metros; pouco tempo depois, lançaram novamente a sonda e encontraram vinte e sete metros.
29 Mei konu ełe mandi mił seng kin, sip kongun wumb en enim mund mong kulk, sip noł pimba nik, epi embin owundu ełim kapił kapłi epi ei, mani kindnjing. Kindik kin, prei erik, eni sikir tonu wangłi, nik er mulnjung.
29 Temendo que fôssemos jogados contra as pedras, lançaram quatro âncoras da popa e faziam preces para que amanhecesse o dia.
30 — ausente —
30 Tentando escapar do navio, os marinheiros baixaram o barco salva-vidas ao mar, a pretexto de lançar âncoras da proa.
31 — ausente —
31 Então Paulo disse ao centurião e aos soldados: "Se estes homens não ficarem no navio, vocês não poderão salvar-se".
32 Yi neng kin, opu ond wumb kan ni kiłip tangin kin, noł kanu kembis mani wii pum.
32 Com isso os soldados cortaram as cordas que prendiam o barco salva-vidas e o deixaram cair.
33 Eni tonu omba mandi erang kin, Pol wumb ek nipi ngum. Wumb to konj kindpin, kuni endi kan si numun ni piim. “Kunum engki nga kapił kapłi pepin onjpun, ba kuni endi nunenjpin. Akip wii ku mołmun,” pa nim.
33 Pouco antes do amanhecer, Paulo insistia que todos se alimentassem, dizendo: "Hoje faz catorze dias que vocês têm estado em vigília constante, sem nada comer.
34 “Yi peng piip kin, na nind, ‘Kuni nei! Neng nok kin, enim embił dinga pimba. Enim peng enjin ei endi opu punermba. Enim wumb pei konj mułngii.”
34 Agora eu os aconselho a comerem algo, pois só assim poderão sobreviver. Nenhum de vocês perderá um fio de cabelo sequer".
35 Pol ek yi nipi, “En enim kumb ełe angpi kin, Gos ka piipi ngopu,” bres sipi, engin topu, nopu erim.
35 Tendo dito isso, tomou pão e deu graças a Deus diante de todos. Então o partiu e começou a comer.
36 Yi erang kin, wumb pei noman ka peng, wumb en enim kuni nunjung ku.
36 Todos se reanimaram e também comeram algo.
37 Sin ya sip ełe tuk mulnjpun wumb ei, 276 pei yi mulnjpun.
37 Estavam a bordo duzentas e setenta e seis pessoas.
38 Wumb kuni nunjung kapłi erang kin, kuni wiis mułum kuni ei mołpu, sip embin ermba nik kin, ep noł ełe mani si kindnjing.
38 Depois de terem comido até ficarem satisfeitos, aliviaram o peso do navio, atirando todo o trigo ao mar.
39 Konu eni topu erang kenjing, ba konu ei pii poł tunenjing. Molk kenjing ni, konu ka endi sepi, tuk pupu, ku kulta ka sepi erim. Ełe nge kindangin kin, ka sim konu ełe pepin; nga noł wer ełe tonu bin ni piinjing.
39 Quando amanheceu não reconheceram a terra, mas viram uma enseada com uma praia, para onde decidiram conduzir o navio, se fosse possível.
40 Epi embin owundu erim epi pei, kan kuł mani kindnjing ei, kopis kiłip tok kindangin kin, ep noł ełe pim. Ok sip buł morung kumb ełe, kan kuł kiłip tunjung. Kan ei pos kindangin kin, pe endi sel tonu kindangin kin, sip ełe tor ok mułangin kin, sip pupu, ep noł ełe pupu pim.
40 Cortando as âncoras, deixaram-nas no mar, desatando ao mesmo tempo as cordas que prendiam os lemes. Então, alçando a vela da proa ao vento, dirigiram-se para a praia.
41 Ba sip pupu, noł ku połpu tonu opu pim konu ełe pupu pim. Sip kumb ei pupu, ku pim konu ełe dinga er pim. Sip buł morung ei, noł ep noł topu, to kis erim.
41 Mas o navio encalhou num banco de areia, onde tocou o fundo. A proa encravou-se e ficou imóvel, e a popa foi quebrada pela violência das ondas.
42 Opu wumb yi ni piinjing, “Kan ełe pinjing wumb ei, angił noł si kinałmin ei pei to kundmun,” ni piinjing.
42 Os soldados resolveram matar os presos para impedir que algum deles fugisse, jogando-se ao mar.
43 Ba opu ełmin tep ełim wu ei, “Pol paki tumbii,” ni piim. Ba Pol eim opu wumb mon nipi, yi nim, “Wumb angił noł sik kaniłmin wumb ei puku sik kin, angił noł sik, tor pangin,” nim.
43 Mas o centurião queria poupar a vida de Paulo e os impediu de executar o plano. Então ordenou aos que sabiam nadar que se lançassem primeiro ao mar em direção à terra.
44 Pe wu eipi sip epi kis mułum epi ei sik, noł peł ełe pek puk, tor pungii nge punjung.
44 Os outros teriam que salvar-se em tábuas ou em pedaços do navio. Dessa forma, todos chegaram a salvo em terra.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.