Romanos 3
Na Taratara TeAtua i naa taratara Takuu (NHO) vs VC
1 Se aa e taukareka i naa Jew raa i aruna naa tama naa henua sara? Se aa e taukareka i naa Jew e ssere?
1 Em que, então, se avantaja o judeu? Ou qual é a utilidade da circuncisão?
2 E tammaki te lopo mee e taukalleka e ssura mai i naa Jew. I te kaamata raa, naa taratara TeAtua raa ni kauake ki tauhia naa Jew.
2 Muita, em todos os aspectos. Principalmente porque lhes foram confiados os oráculos de Deus.
3 Niaaina maa ni tama i laatou see hakannoo ki ana taratara naa, TeAtua ma ki tuku koi ki ana taratara ni kauake ki nnoho ma laatou imua.
3 Mas então! Se alguns deles não foram fiéis, acaso a sua infidelidade destruirá a fidelidade de Deus?
4 Niaaina maa naa tama naa henua hakkaatoa e taratara kailallao, TeAtua ma ki tuku koi ki te taratara maaoni. Te Laupepa Tapu raa e taratara peelaa, “TeAtua, koe e taratara koi ki te taratara maaoni. See hai tama e tau te hakatonutonu iaa koe.”
4 De modo algum. Porque Deus há de ser reconhecido como veraz, e todo homem como mentiroso, segundo está escrito: Assim, serás reconhecido justo nas tuas palavras e vencerás, quando julgares {Sl 50,6}.
5 Ki mee te tiputipu see tonu taatou nei e huri ake maa te tiputipu TeAtua raa e tonu, peehea naa taratara taatou maa TeAtua e sara i aa ia e huri mai no haia haaeoina taatou? (Teenei ni taratara taatou, naa tama te maarama nei.)
5 Portanto, se a nossa injustiça realça a justiça de Deus, que diremos então? Para falar como os homens: não é injusto Deus quando descarrega a sua cólera?
6 Seai iloo! Ki mee te tiputipu TeAtua raa see tonu, a Ia see tau te hakatonutonu naa haisara naa tama te maarama nei.
6 Certo que não! De outra maneira, como julgaria Deus o mundo?
7 Te mee naa e ssau koi pee ko te tama e maanatu maa, “Ki mee aku taratara kailaarao raa e hakassaaina te hakamaaoni TeAtua ka hakanau te henua iaa Ia, ai nau iaa e taapaa koi a Ia ma se tama haisara?”
7 Mas, se a verdade de Deus brilha ainda mais para a sua glória por minha mentira, por que serei eu ainda julgado pecador?
8 Aaraa tama ku oti te ffuri mai no sasaakiria nau i aku taratara e mee nei. Laatou ni mee maa nau e taratara peelaa, “Taatou ki sosorina hakallika ki sura mai se taukareka.” Naa tama naa ma ki hakkaitoaina TeAtua ki llono laatou.
8 Então, por que não faríamos o mal para que dele venha o bem, expressão que os caluniadores, falsamente, nos atribuem? É justo que estes tais sejam condenados.
9 Kootou e mannatu maa naa sosorina taatou naa Jew raa e ttonu are i naa sosorina naa tama naa henua sara? Seai iloo! Nau ku oti te taratara atu, “Taatou naa Jew ma naa tama naa henua sara raa e takkoto hakapaa i laro naa mahi te haisara.”
9 E então? Avantajamo-nos a eles? De maneira alguma. Pois já demonstramos que judeus e gregos estão todos sob o domínio do pecado, como está escrito:
10 Te Laupepa Tapu raa e taratara peelaa, “See hai tama e tonu.
10 Não há nenhum justo, não há sequer um.
11 See hai tama e atamai, aa see hai tama hoki e lotu maaoni i TeAtua.
11 Não há um só que tenha inteligência, um só que busque a Deus.
12 Te henua katoo ku oti te ffuro no hakattaha i TeAtua. Naa tama naa ku masseu huri, i laatou ku see ilotia laatou te ara e tonu. See hai tama ku tautari ki te tiputipu e tonu. Seai iloo se tama tokotasi.
12 Extraviaram-se todos e todos se perverteram. Não há quem faça o bem, não há sequer um {Sl 13,lss}.
13 Naa pukua laatou ku mee ma ni taaruma i te kava e ttuu tallaki. Te taratara kailaarao raa e llohi mai peenaa i naa pukua laatou. Naa arero laatou e hai koi te usuusu tama ka tupetupe tama. Naa maaisu naa tama naa e kkaa pee ko naa niho naa kata e kaittama.
13 A sua garganta é um sepulcro aberto; com as suas línguas enganam; veneno de áspide está debaixo dos seus lábios {Sl 5,10; 139,4}.
14 Laatou e pukua saakiri ka tuku haaeo ki telaa tama.
14 A sua boca está cheia de maldição e amargar {Sl 9,28}.
15 Laatou e hakavave lokoi ki taa ni tama ma laatou.
15 Os seus pés são velozes para derramar sangue.
16 Laatou e sassare koi ka seua laatou naa kina laatou e oo.
16 Há destruição e ruína nos seus caminhos,
17 Laatou see lavaa te mee ki taukalleka te nnoho laatou ma aaraa tama.
17 e não conhecem o caminho da paz {Is 59,7s}.
18 Laatou hoki see illoa te mattaku i TeAtua.”
18 Não há temor a Deus diante dos seus olhos {Sl 35,2}.
19 Taatou nei ku illoa maa naa taratara te Loo raa e kaumai ki tautari naa tama e takkoto i laro te Loo. I te ara nei raa, see hai tama ma ki oti ku taratara maa ia see iloa. Taatou hakkaatoa e mee naa haisara taatou i naa karamata TeAtua.
19 Ora, sabemos que tudo o que diz a lei, di-lo aos que estão sujeitos à lei, para que toda boca fique fechada e que o mundo inteiro seja reconhecido culpado diante de Deus:
20 See hai tama e lavaa te hakatonu tana ora imua naa karamata TeAtua ki mee a ia e tautari ki te Loo Moses. I te aa, i teenaa ko te Loo raa e hakailoa mai maa taatou ni tama haisara.
20 Porquanto pela observância da lei nenhum homem será justificado diante dele, porque a lei se limita a dar o conhecimento do pecado.
21 Teenei taatou ku illoa i te ara TeAtua e hiihai ki hakatonutonu naa sosorina taatou imua ana karamata. Naa Loo raa see hai taukareka e kaumai ki hakatonutonu naa ora taatou. Seai iloo! Te ara nei e mmau iloto naa Loo Moses, aa ni tarataraina naa pure TeAtua raa imua.
21 Mas, agora, sem o concurso da lei, manifestou-se a justiça de Deus, atestada pela lei e pelos profetas.
22 Naa tama hakkaatoa e lotu i Jesus Christ raa ma ki ttonu naa ora laatou imua naa karamata TeAtua. See hai ara hoki peelaa.
22 Esta é a a justiça de Deus pela fé em Jesus Cristo, para todos os fiéis {pois não há distinção;
23 Taatou hakkaatoa ni tama haisara, teenei e mmao ai taatou i te laaoi TeAtua.
23 com efeito, todos pecaram e todos estão privados da glória de Deus},
24 Tevana iaa TeAtua e llee tana manava i taatou. A Ia ni kkave mai tana tama, Jesus Christ, ki uiia naa haisara taatou ki lavaa taatou te ahe kiaa Ia. Teenei seai ni vana taatou e lavaa te mee soko taatou. Seai! Teenei ko te tiputipu te laaoi TeAtua ki taatou.
24 e são justificados gratuitamente por sua graça; tal é a obra da redenção, realizada em Jesus Cristo.
25 Jesus Christ ni heunatia mai TeAtua ki au no mate ki tokonaki ki taatou. Ki mee se tama peehea e lotu iaa ia, ana haisara katoo ma ki uiia TeAtua ki te ttoo Jesus Christ ni llohi mai i tana saaita ni taia. TeAtua e hakasura iho te ara nei ki illoa taatou i naa tiputipu tana manava. Imua raa TeAtua ni noho seemuu koi ka ttoka i naa hai taatou ma naa haisara taatou.
25 Deus o destinou para ser, pelo seu sangue, vítima de propiciação mediante a fé. Assim, ele manifesta a sua justiça; porque no tempo de sua paciência, ele havia deixado sem castigo os pecados anteriores.
26 Tevana iaa saaita nei TeAtua ku hakaari mai ki illoa taatou hakkaatoa iaa Ia se tama e taka ki te ara e tonu. Naa tama katoo e lotu i Jesus Christ raa e tautari ki te ara e tonu nei.
26 Assim, digo eu, ele manifesta a sua justiça no tempo presente, exercendo a justiça e justificando aquele que tem fé em Jesus.
27 Taatou nei ki see ahu i taatou soko taatou. Te ora e tonu nei ni see kaumai TeAtua maa i taatou ni tautari ki naa Loo. Te ora nei e sura koi i taatou e lotu maaoni i TeAtua.
27 Onde está, portanto, o motivo de se gloriar? Foi eliminado. Por qual lei? Pela das obras? Não, mas pela lei da fé.
28 Taatou nei ku illoa hakkaatoa maa naa ora taatou e ttonu ki mee taatou e lotu maaoni i TeAtua. Naa ora taatou see lavaa te hakatonusia naa Loo Moses imua TeAtua.
28 Porque julgamos que o homem é justificado pela fé, sem as observâncias da lei.
29 TeAtua see mee ma se Atua koi naa Jew. Seai. A Ia naa se Atua naa tama naa henua hakkaatoa.
29 Ou Deus só o é dos judeus? Não é também Deus dos pagãos? Sim, ele o é também dos pagãos.
30 Teelaa ko TeAtua koi soko Ia. TeAtua ma ki hakatonutonu naa Jew raa tautari ki naa tiputtipu naa manava laatou iaa Ia. TeAtua ma ki hakatonutonu hoki naa tama naa henua sara, tautari ki naa takkoto naa tiputtipu naa manava laatou iaa Ia.
30 Porque não há mais que um só Deus, o qual justificará pela fé os circuncisos e, também pela fé, os incircuncisos.
31 Kootou ki see mannatu maa naa Loo raa ku tiiake taatou maa i taatou e lotu i TeAtua. Seai iloo! Naa taratara naa Loo nei e haia taatou ki takkoto haimahi peenaa.
31 Destruímos então a lei pela fé? De modo algum. Pelo contrário, damos-lhe toda a sua força.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.