Mateus 25
Na Taratara TeAtua i naa taratara Takuu (NHO) vs ARC
1 “I te ssao naa, te Nohorana te Lani raa ma ki mee ma ni taupu e sinahuru ni too naa lamu karu ka oo no mee ki mmata i te taupeara e mee ki aavana.
1 Então, o Reino dos céus será semelhante a dez virgens que, tomando as suas lâmpadas, saíram ao encontro do esposo.
2 Ttakarima i naa taupu naa ni tama e sosorina vvare, aa telaa takarima iaa e atammai.
2 E cinco delas eram prudentes, e cinco, loucas.
3 Naa taupu e sosorina vvare naa ni too ake naa lamu laatou, tevana iaa laatou ni see hai sunu hoki ni ppiki ake,
3 As loucas, tomando as suas lâmpadas, não levaram azeite consigo.
4 aa naa taupu e atammai raa iaa ni ppiki ake naa huaarani sunu ma naa lamu karu laatou.
4 Mas as prudentes levaram azeite em suas vasilhas, com as suas lâmpadas.
5 Te taupeara e mee ki aavana raa ni nnase te hanake, teenaa naa taupu naa ni laavea te turemoe no mmoe maaoni iloo.
5 E, tardando o esposo, tosquenejaram todas e adormeceram.
6 “I te tuaapoo raa, te tama raa ku varo ake, ‘Te taupeara raa ku tae mai! Kootou oomai no mmata iaa ia!’
6 Mas, à meia-noite, ouviu-se um clamor: Aí vem o esposo! Saí-lhe ao encontro!
7 Naa taupu naa ni massike no lellere iloo ki hakaura naa lamu laatou.
7 Então, todas aquelas virgens se levantaram e prepararam as suas lâmpadas.
8 Teenaa ki ffuri naa taupu e sosorina vvare raa no mee ake ki telaa takarima, ‘Kaumai ni sunu maa naa lamu maatou; naa lamu maatou nei ka mmate, i laatou ku pakuppaku.’
8 E as loucas disseram às prudentes: Dai-nos do vosso azeite, porque as nossas lâmpadas se apagam.
9 Naa taupu e atammai raa ki mee ake, ‘Seai! Naa sunu maatou nei see tau te vvae ma taatou hakkaatoa. Kootou oo no taavi mai ni sunu ma kootou.’
9 Mas as prudentes responderam, dizendo:
10 Teenaa oo iloo te takarima e sosorina vvare naa no taavi naa sunu laatou. Te saaita laatou ni oo raa, te taupeara e mee ki aavana raa ku tae ake. Naa taupu ni nnoho ma naa lamu laatou e ura raa ni massike atu no uru hakapaa iloo laatou ma te taupeara raa ki loto te hare te kaikai naa. Teenaa ppui iloo te tootoka.
10 E, tendo elas ido comprá-lo, chegou o esposo, e as que estavam preparadas entraram com ele para as bodas, e fechou-se a porta.
11 “Teenaa ttae ake iloo te takarima ni oo no taavi sunu. Naa taupu naa ni ttae ake no pakuukuu iloo i te tootoka raa ka varo atu ki hare, ‘Te ariki, te ariki! Taaraki mai te tootoka raa ki uru atu maatou ki hare!’
11 E, depois, chegaram também as outras virgens, dizendo: Senhor, senhor, abre-nos a porta!
12 Te taupeara raa ki mee ake, ‘Nau see iloa i kootou.’”
12 E ele, respondendo, disse: Em verdade vos digo que vos não conheço.
13 Jesus ki hakaoti ake ana taratara, “Kootou nnoho tanattana, i kootou see illoa i te aso TeAriki kootou raa ma ki au.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis o Dia nem a hora em que o Filho do Homem há de vir.
14 “I te ssao naa raa, te Nohorana te Lani raa ma ki mee ma se tanata hakamaatua ni hano ki te henua e mmao; a ia ni aru ake ki naa tama e heheuna iaa ia raa no kauake ana mane ki oo laatou no heheunatia i tana saaita e hano.
14 Porque isto é também como um homem que, partindo para fora da terra, chamou os seus servos, e entregou-lhes os seus bens,
15 Te tanata naa ni hakatuu ake i naa tiputtipu naa tama naa no vaevae atu ana mane: te tama mua raa a ia ni kauake naa simata e rima, telaa tama e kauake ia naa simata e lua, aa telaa tama e kauake ia te simata tokotasi. Teenaa masike iloo ia no hano.
15 e a um deu cinco talentos, e a outro, dois, e a outro, um, a cada um segundo a sua capacidade, e ausentou-se logo para longe.
16 Ttama mua raa ni too ana simata e rima naa no heheunatia no lavaa te ffuti ana simata e rima hoki.
16 E, tendo ele partido, o que recebera cinco talentos negociou com eles e granjeou outros cinco talentos.
17 Ttama ni too ana simata e lua raa ni ffuti hoki ana simata e lua.
17 Da mesma sorte, o que
18 Ttama ni too tana simata raa iaa ni hano no keri te rua raa no tanu naa mane tana hakamau.
18 Mas o que recebera um foi, e cavou na terra, e escondeu o dinheiro do seu senhor.
19 “Ku rooroa ake iloo raa, te hakamau naa tama naa ni ahe ake no mee ki hakatonu ana mane naa.
19 E, muito tempo depois, veio o senhor daqueles servos e ajustou contas com eles.
20 Ttama e heheuna ni too naa simata e rima raa ni too ake naa mane tana hakamau naa hakapaa ma ana simata e rima ni ffuti. A ia ki mee ake, ‘Te ariki. Koe ni kaumai naa simata e rima, aa teenei aku simata e rima ni lavaa te ffuti.’
20 Então, aproximou-se o que recebera cinco talentos e trouxe-lhe outros cinco talentos, dizendo: Senhor, entregaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco talentos que ganhei com eles.
21 Tana hakamau raa ki mee ake, ‘Taukareka, koe se tama e taukareka e hakannoo ki aku taratara. Koe ni roorosi hakaraaoi iloo ki naa tamaa mane aaku ni kauatu. Aa teenei koe ku tukua a nau ki roorosi koe i naa mane tammaki. Kau no hakahiahia ma nau!’
21 E o seu senhor lhe disse: Bem Sobre o pouco foste fiel, sobre muito te colocarei; entra no gozo do teu senhor.
22 “Te tama ni too ana simata e lua raa ni hanake no mee ake ki te hakamau laatou, ‘Te ariki, koe ni kaumai naa simata e lua, aa teenei aku simata e lua ni ffuti.’
22 E, chegando também o que tinha recebido dois talentos, disse: Senhor, entregaste-me dois talentos; eis que com eles ganhei outros dois talentos.
23 Tana hakamau raa ki mee ake, ‘Taukareka, koe se tama e taukareka e hakannoo ki aku taratara. Koe ni roorosi hakaraaoi iloo ki naa tamaa mane aaku ni kauatu. Aa teenei koe ku tukua a nau ki roorosi koe i naa mane tammaki. Kau no hakahiahia ma nau!’
23 Disse-lhe o seu senhor: Bem
24 “Teenaa hanake iloo te tama ni too tana simata raa no mee ake, ‘Te ariki, nau ni mataku iaa koe se tama e haaeo. Naa mee aaraa tama e tuku raa, koe e too, aa naa mee aaraa tama e tori raa, koe e vasi.
24 Mas, chegando também o que recebera um talento disse: Senhor, eu conhecia-te, que és um homem duro, que ceifas onde não semeaste e ajuntas onde não espalhaste;
25 Nau ni mataku iaa koe, teenaa hano iloo nau no tanumia oo mane nei iloto te kerekere. Mmata mai, teenei oo mane ni kaumai kiaa nau.’
25 e, atemorizado, escondi na terra o teu talento; aqui tens o
26 “Tana hakamau raa ki mee ake, ‘Ttama e sosorina hakallika e matanaenae! E aa? Koe ni see iloa maa nau maraa e too aku mee ni see tuku, aa maa nau e vasi aku mee ni see tori?
26 Respondendo, porém, o seu senhor, disse-lhe: Mau e negligente servo; sabes que ceifo onde não semeei e ajunto onde não espalhei;
27 Ai koe ni see heheunatia ai koe naa mane naa? Ki mee raa nau ni hakaahe mai aku mane naa hakapaa ma naa tamaa mane aau ni lavaa te ffuti i taku saaita ni ahemai.’
27 devias, então, ter dado o meu dinheiro aos banqueiros, e, quando eu viesse, receberia o que é meu com os juros.
28 Teenaa huri iloo ia no mee ake ki naa tama e ttuu i te kina naa, ‘Too naa mane raa iaa ia no kauake ki te tama ni lavaa ana simata e sinahuru.’
28 Tirai-lhe, pois, o talento e dai-o ao que tem os dez talentos.
29 Te hakamau raa ki mee ake, ‘Naa tama e illoa te roorosi hakaraaoi ki aku mee ni kauake ki laatou raa, nau ma ki kauake hoki aaraa mee ki hakapaa atu ki naa mee e nnoho maa laatou; aa naa tama see illoa te roorosi hakaraaoi ki aku mee ni kauake raa, teenaa naa tamaa mee e nnoho maa laatou naa ma ki toa hakkaatoa nau.
29 Porque a qualquer que tiver será dado, e terá em abundância; mas ao que não tiver, até o que tem ser-lhe-á tirado.
30 Kootou oo mai no toa te tama e matanaenae nei no peesia ki te poouri ana i haho; tana kina ma ki moe no kakarati ana niho.’
30 Lançai, pois, o servo inútil nas trevas exteriores; ali, haverá pranto e ranger de dentes.
31 “Te saaita Ttama te Henua ma ki au ma se Tuku ma ana ensol raa, a Ia ma ki noho i aruna tana nohorana maatua.
31 E, quando o Filho do Homem vier em sua glória, e todos os santos anjos, com ele, então, se assentará no trono da sua glória;
32 Naa tama i naa henua hakkaatoa ma ki kkutu atu i mua aana. Teenaa naa tama naa ma ki vaaea a Ia no hakattuuria ki naa vasi e lua, e mee pee ko te tama e roorosi naa sipsip e vvae ana sipsip raa i ana gout.
32 e todas as nações serão reunidas diante dele, e apartará uns dos outros, como o pastor aparta dos bodes as ovelhas.
33 Naa tama e ttonu naa ora laatou raa ma ki ttuu ki tana vasi hakamaatau, aa aaraa tama iaa ma ki ttuu ake i tana maavii.
33 E porá as ovelhas à sua direita, mas os bodes à esquerda.
34 Teenaa te Ttuku raa ma ki mee ake ki naa tama e ttuu ake ki tana maatau, ‘Oo mai, kootou naa tama e haia hakaraaoina taku Tamana. Kootou oomai no nnohoria te nohorana teelaa ni tukua atu TeAtua maa kootou i te mahaa mai ana te maarama nei.
34 Então, dirá o Rei aos que Vinde, benditos de meu Pai, possuí por herança o Reino que vos está preparado desde a fundação do mundo;
35 I taku saaita ni hiikai raa, nau ni hanaia kootou; i taku saaita ni hiiunu raa, nau ni hakaunumia kootou ki te vai; niaaina maa kootou ni see illoa iaa nau raa, nau ni hakauruhia atu kootou ki loto naa hare kootou.
35 porque tive fome, e destes-me de comer; tive sede, e destes-me de beber; era estrangeiro, e hospedastes-me;
36 I taku saaita ni taka hua raa, nau ni hakataraina kootou; i taku saaita ni maki, kootou ni anaana mai kiaa nau, aa i taku saaita ni moe i te hare karapusi raa, kootou ni asi ake kiaa nau.’
36 e vestistes-me; adoeci, e visitastes-me; estive na prisão, e fostes ver-me.
37 “Teenaa naa tama e ttonu naa ora laatou raa ki mee ake, ‘TeAriki, i te saaita hea maatou ni kkite maa koe ni hiikai raa ooatu iloo maatou no hanaia koe? Aa i te saaita hea maatou ni kkite maa koe ni hiiunu raa ooatu iloo maatou no hakaunumia koe?
37 Então, os justos lhe responderão, dizendo: Senhor, quando te vimos com fome e
38 I te saaita hea maatou ni kkite maa koe se horau no oo atu maatou no toa koe ki naa hare maatou? Aa i te saaita hea hoki maatou ni kkite iaa koe e taka hua no oo atu maatou no hakataraina koe?
38 E, quando te vimos estrangeiro e
39 I te saaita hea maatou ni kkite maa koe ni maki aa maa koe ni moe i te hare karapusi no oo atu maatou no asi atu kiaa koe?’
39 E, quando te vimos enfermo ou na prisão e fomos ver-te?
40 Te Ttuku raa ki hakaahe ake, ‘Nau e vanaatu ki kootou, i naa saaita kootou ni hakasura te tiputipu nei ki naa tamavare i taku haanauna nei raa, kootou naa e mee mai kiaa nau.’
40 E, respondendo o Rei, lhes dirá: Em verdade vos digo que, quando o fizestes a um destes meus pequeninos irmãos, a mim
41 “Te Ttuku raa ma ki huri atu ki naa tama e ttuu ki tana maavii raa no mee ake, ‘Kootou hakattaha iaa nau, kootou e takkoto i laro naa haaeo TeAtua! Kootou oo ki te ahi e ura see mate, te kina e tukua mai maa Satan ma ana ensol.
41 Então, dirá também Apartai-vos de mim, malditos, para o fogo eterno, preparado para o diabo e seus anjos;
42 I taku saaita ni hiikai raa nau ni see hanaia kootou; taku saaita ni hiiunu raa nau ni see hakaunumia kootou.
42 porque tive fome, e não me destes de comer; tive sede, e não me destes de beber;
43 I taku saaita ni hanatu iaa nau ni see hai kina ki noho raa, nau ni see hakauruhia kootou ki loto naa hare kootou, aa i taku saaita ni taka hua raa, nau ni see hakataraina kootou; i taku saaita ni maki aa ni moe iloto te hare karapusi raa, kootou ni see oomai no asi iaa nau.’
43 sendo estrangeiro, não me recolhestes;
44 “Teenaa naa tama naa ma ki mee ake kiaa Ia, ‘TeAriki, i te saaita hea maatou ni kkite maa koe ni hiikai ka hiiunu, aa seai ma koe ni au ki naa hare maatou, aa seai ma koe ni taka hua, aa seai ma koe ni maki, aa seai ma koe ni moe iloto te hare karapusi, aa maa maatou ni see tokonaki atu kiaa koe?’
44 Então, eles também lhe responderão, dizendo: Senhor, quando te vimos com fome, ou com sede, ou estrangeiro, ou nu, ou enfermo, ou na prisão e não te servimos?
45 Te Ttuku ma ki mee ake, ‘I naa saaita kootou ni see fiffai maa kootou e tokonaki ki naa tamavare koi raa, teenaa kootou ni see fiffai maa kootou e tokonaki mai kiaa nau.’
45 Então, lhes responderá, dizendo: Em verdade vos digo que, quando a um destes pequeninos
46 Teenaa te kaavena naa ma ki kaavea ki oo no hakallono ki te isu peenaa, aa naa tama e ttonu naa ora laatou iaa ma ki too te ora e ora hakaoti.”
46 E irão estes para o tormento eterno, mas os justos, para a vida eterna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.