Atos 9

Na Taratara TeAtua i naa taratara Takuu (NHO) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 I te saaita naa raa, Saul koi lellere ki taaia a ia naa tama e tautari ki TeAriki. Teenaa a ia ni masike no hano iloo no mmata i te Maatua Hakamau raa
1 Enquanto isso, Saulo ainda respirava ameaças de morte contra os discípulos do Senhor. Dirigindo-se ao sumo sacerdote,
2 ki sissii ni pas no hakailoa ake ki naa hare lotu naa Jew i Damascus, ma ki mee a ia, Saul, e lave ni tama e tautari ki te Mateara TeAriki i te kina naa, teenaa ko naa taanata hakapaa katoo ma naa haahine, naa tama naa ma ki tauhia a ia no taakina ake ki Jerusalem.
2 pediu-lhe cartas para as sinagogas de Damasco, de maneira que, caso encontrasse ali homens ou mulheres que pertencessem ao Caminho, pudesse levá-los presos para Jerusalém.
3 Teenaa te saaita Saul ni hanatu no taupiri ki Damascus raa, a ia ni hakatekia i naa llama ake te maasina raa i te lani no too te maasina naa iaa ia.
3 Em sua viagem, quando se aproximava de Damasco, de repente brilhou ao seu redor uma luz vinda do céu.
4 Saul ni leiho ki te kerekere no lono iloo ia i naa taratara ake te reo raa peelaa kiaa ia, “Saul, Saul! Nau e seeia a koe ki taia i te aa?”
4 Ele caiu por terra e ouviu uma voz que lhe dizia: "Saulo, Saulo, por que você me persegue? "
5 Saul ki vasiri, “Koe ko ai, TeAriki?”
5 Saulo perguntou: "Quem és tu, Senhor? " Ele respondeu: "Eu sou Jesus, a quem você persegue.
6 Masike ki aruna aa koe ku hanatu ki loto te matakaaina naa. E mee te tama e noho i te kina naa ma ki taratara atu i too vana ki mee.”
6 Levante-se, entre na cidade; alguém lhe dirá o que você deve fazer".
7 Naa tama ni oo laatou ma Saul raa ni tuu seemuu koi, see hai taratara. Naa tama naa ni llono i naa taratara ake te reo naa, tevana iaa laatou ni see hai tama ni kkite.
7 Os homens que viajavam com Saulo pararam emudecidos; ouviam a voz mas não viam ninguém.
8 Saul ni masike ki aruna no mee iloo ma ki tallaki ana karamata, araa nei ana karamata ku ppuni. Teenaa ppiki iloo naa tama naa te rima Saul no hakattaki ki loto ki te matakaaina Damascus.
8 Saulo levantou-se do chão e, abrindo os olhos, não conseguia ver nada. E eles o levaram pela mão até Damasco.
9 Ni aso iloo e toru, Saul ni see lavaa te kite, aa i naa aso naa raa, a ia e noho see kai aa see unu.
9 Por três dias ele esteve cego, não comeu nem bebeu.
10 E noho iloto Damascus raa, teelaa se tama e lotu, tana inoa ko Ananias. TeAriki ni hakasura atu kiaa ia no vanaake peelaa, “Ananias!”
10 Em Damasco havia um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: "Ananias! " "Eis-me aqui, Senhor", respondeu ele.
11 TeAriki ki mee ake, “Masike no hano ki te ara e ttapa ma ko te Ara e Tonu, aa i te hare Judas raa koe ku vasiri ki mmata koe i te tanata haka Tarsus e ttapa ma ko Saul. Ttama naa e taku,
11 O Senhor lhe disse: "Vá à casa de Judas, na rua chamada Direita, e pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando;
12 ku oti te hakakkiitea TeAtua i naa hanake te tanata e ttapa ma ko Ananias no hakapiri ana rima kiaa ia ki kite ia hoki.”
12 numa visão viu um homem chamado Ananias chegar e impor-lhe as mãos para que voltasse a ver".
13 Teenaa ki mee ake Ananias, “Te Ariki, turaa tama ku oti te taratara mai i naa sosorina te tama naa, aa i ana vana hakallika iloo ni mee ki oo tama i Jerusalem.
13 Respondeu Ananias: "Senhor, tenho ouvido muita coisa a respeito desse homem e de todo o mal que ele tem feito aos teus santos em Jerusalém.
14 Aa teenei a ia ku heunatia mai naa maatua hakamaatua i Damascus ki au no karapusina naa tama katoo e lotu iaa koe.”
14 Ele chegou aqui com autorização dos chefes dos sacerdotes para prender todos os que invocam o teu nome".
15 TeAriki ki mee ake kiaa ia, “Tere. Teenaa ko taku tama ni ttapa ma kioti ku haia aku heuna. Taku inoa ma ki hakailotia te tama naa ki naa tama i naa henua sara, ki naa tuku aa ki te kanohenua hoki Israel.
15 Mas o Senhor disse a Ananias: "Vá! Este homem é meu instrumento escolhido para levar o meu nome perante os gentios e seus reis, e perante o povo de Israel.
16 Aa te tama naa ma ki hakaarina ake nau ki iloa maa ia ma ki mee pakavaina, i te aa i aa ia e lotu iaa nau.”
16 Mostrarei a ele o quanto deve sofrer pelo meu nome".
17 Teenaa hanatu iloo Ananias no uru atu ki te hare e noho ai Saul no hakapiri atu ana rima kiaa ia ka mee ake peelaa, “Saul, taku taina. Nau e heunatia mai TeAriki Jesus, te tama ni hakasura atu kiaa koe i te ara i too saaita ni au peenei, ki au nau no mmata iaa koe ki lavaa koe te kite hoki, aa ki tau naa mahi TeAitu Tapu iaa koe.”
17 Então Ananias foi, entrou na casa, impôs as mãos sobre Saulo e disse: "Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho por onde você vinha, enviou-me para que você volte a ver e seja cheio do Espírito Santo".
18 Saaita naa lokoi, te mee e mee ma ni unahi naa ika raa ku maaoha mai i naa karamata Saul no kite hoki a ia. A ia ni masike ki aruna no huri atu iloo Ananias no hakaukau tapuria.
18 Imediatamente, algo como escamas caiu dos olhos de Saulo e ele passou a ver novamente. Levantando-se, foi batizado
19 Teenaa i tana saaita ni oti te kai raa, a ia ni makkaa hoki.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo passou vários dias com os discípulos em Damasco.
20 A ia ni hanotonu ki naa hare lotu naa Jew raa no kaamata te hakaea maa Jesus ko te Tama TeAtua.
20 Logo começou a pregar nas sinagogas que Jesus é o Filho de Deus.
21 Naa tama hakkaatoa ni llono i ana hakaea naa taratara naa ni oho ka vasirisiri peelaa, “E aa? Teenei seai ko te tama koi ni sare taaia a ia naa tama i Jerusalem teelaa e lotu i Jesus? Te tama nei seai ni au no mee ki karapusina naa tama naa aa ku taakina ki naa maatua hakamaatua?”
21 Todos os que o ouviam ficavam perplexos e perguntavam: "Não é ele o homem que procurava destruir em Jerusalém aqueles que invocam este nome? E não veio para cá justamente para levá-los presos aos chefes dos sacerdotes? "
22 Tevana iaa Saul ni usuhia TeAtua ka haimahi ana taratara; a ia ni mattoni iloo i ana hakaea maa Jesus ko te Mesaea, teenaa naa Jew e nnoho i Damascus raa ni see hai taratara ni illoa ma ki hakaahea laatou ana taratara.
22 Todavia, Saulo se fortalecia cada vez mais e confundia os judeus que viviam em Damasco, demonstrando que Jesus é o Cristo.
23 E tammaki naa aso ku oti te llaka raa, naa Jew raa ni kkutu hakapaa no taratara ki taia laatou Saul.
23 Decorridos muitos dias, os judeus decidiram de comum acordo matá-lo,
24 Tevana ia Saul ni hakaarina ake i te vana naa tama naa ni taratara ki mee. I te poo ma te ao naa tama naa e roorosi peenaa i naa mata naa ara te matakaaina naa ki kkite laatou i Saul aa ku taia laatou ki mate.
24 mas Saulo ficou sabendo do plano deles. Dia e noite eles vigiavam as portas da cidade a fim de matá-lo.
25 Tevana iaa i te poo tokotasi raa, naa tama ni ttaka ma Saul raa ni toa laatou Saul no pponotia ki loto te kete no hakaterekia ki taha te hiri e aareha i te henua naa.
25 Mas os seus discípulos o levaram de noite e o fizeram descer num cesto, através de uma abertura na muralha.
26 Saul ni hano ki Jerusalem no mee ma ki heheuna ia hakapaa ma naa disaipol. Tevana iaa naa disaipol raa ni mattaku i aa ia, i laatou ni mannatu maa Saul seai se tama e lotu maaoni.
26 Quando chegou a Jerusalém, tentou reunir-se aos discípulos, mas todos estavam com medo dele, não acreditando que fosse realmente um discípulo.
27 Teenaa hanake iloo Barnabas no toa Saul ka oo laaua no mmata i naa aposol. Barnabas ni taratara ake ki naa aposol raa i naa hakasura ake TeAriki no taratara laaua ma Saul i te ara. A ia e taratara ake hoki i naa hakaea see kkapo Saul te Lono Taukareka iloto te inoa TeAriki i Damascus.
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como, no caminho, Saulo vira o Senhor, que lhe falara, e como em Damasco ele havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Teenaa noho iloo Saul ma naa tama naa i Jerusalem ka hakaea see kkapo te Lono Taukareka raa iloto te inoa TeAriki.
28 Assim, Saulo ficou com eles, e andava com liberdade em Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 A ia ni taratara ka hakatauttau hoki laatou ma naa Jew teelaa e illoa te taratara haka Greece. Teenaa mee iloo naa tama naa ma ki taia laatou Saul ki mate.
29 Falava e discutia com os judeus de fala grega, mas estes tentavam matá-lo.
30 Te saaita naa tama te lotu raa ni llono i te vana naa raa, toa iloo laatou Saul ki Sisaria no heunatia ka hano ki Tarsus.
30 Sabendo disso, os irmãos o levaram para Cesaréia e o enviaram para Tarso.
31 Teenaa te nnoho naa tama te lotu i Judea, Galilee, aa ko Samaria raa ni taukareka iloo. Naa tama naa ni tokonakina hakaraaoi iloo TeAitu Tapu, aa te kooina ni hakauru ake no lotu laatou hakapaa raa ni hanake no tammaki iloo. Teenaa naa tama naa ni nnoho ka lotu peenaa i TeAriki.
31 A igreja passava por um período de paz em toda a Judéia, Galiléia e Samaria. Ela se edificava e, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número, vivendo no temor do Senhor.
32 Peter ni hano ki naa kina hakkaatoa i te matakaaina naa, teenaa i te saaita tokotasi raa, a ia ni hano no mmata i naa tama TeAtua e nnoho i Lida.
32 Viajando por toda parte, Pedro foi visitar os santos que viviam em Lida.
33 I te kina naa raa, a ia ni ttiri i te tanata e ttapa ma ko Enias. Te tanata naa see lavaa te sasare, aa teenei a ia ku lava iloo ana setau e varu e moemoe koi peenaa, see lavaa te masike.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Enéias, que estava acamado fazia oito anos.
34 Peter ni huri atu no mee ake peelaa kiaa ia, “Enias. Koe e haia Jesus no taukareka. Masike no ffatu oo moelana.” Teenaa masike lokoi Enias no tuu ki aruna.
34 Disse-lhe Pedro: "Enéias, Jesus Cristo vai curá-lo! Levante-se e arrume a sua cama". Ele se levantou imediatamente.
35 Naa tama hakkaatoa ni nnoho i Lida ma Sharon raa ni kkite iaa ia, teenaa naa tama naa ni ffuri naa manava laatou no tautari katoo ki TeAriki.
35 Todos os que viviam em Lida e Sarona o viram e se converteram ao Senhor.
36 I te matakaaina e ttapa ma ko Jopa raa, teelaa se ffine e lotu, tana inoa ko Tabita. Iaa tana inoa haka Greece raa ko Dorkas. Te ffine naa e hakasura peenaa te tiputipu e taukareka aa e tokonaki peenaa ki naa tama e nnoho see hai mee.
36 Em Jope havia uma discípula chamada Tabita, que em grego é Dorcas, que se dedicava a praticar boas obras e dar esmolas.
37 I te saaita naa raa, te ffine naa ni laavea te maki no mate iloo. Tana haitino ni hakaukauria no hakamoeria iloo i te puitana i aruna.
37 Naqueles dias ela ficou doente e morreu, e seu corpo foi lavado e colocado num quarto do andar superior.
38 Jopa see mmao i Lida. Teenaa te saaita naa tama e tautari i-Jesus e nnoho i Jopa raa ni llono maa Peter e noho i Lida raa, heunatia iloo laatou te takarua taanata ki oo no mee ake ki Peter ki hakavave no hanake ki laatou.
38 Lida ficava perto de Jope, e quando os discípulos ouviram falar que Pedro estava em Lida, mandaram-lhe dois homens dizer-lhe: "Não se demore em vir até nós".
39 Teenaa masike iloo Peter no oo laatou. I tana saaita ni tae atu raa, a ia ni toa naa tama naa ki te puitana i aruna. Naa puruna raa ni muimui ake i ana vasi ka ttani no hakarikari ake ki Peter i naa kkahu Dorkas ni tuitui i tana saaita koi ora.
39 Pedro foi com eles e, quando chegou, foi levado para o quarto do andar superior. Todas as viúvas o rodearam, chorando e mostrando-lhe os vestidos e outras roupas que Dorcas tinha feito quando ainda estava com elas.
40 Peter ni heunatia a ia naa tama naa katoo ki oo no ttuu i haho, teenaa tuu iloo ia ki ana turi no taku; araa hakatahuri atu iloo ki te ffine e mate raa no mee ake, “Tabita, masike ki aruna!” Te ffine naa ni tallaki ana karamata no kite iloo i Peter, teenaa masike iloo ia no noho ki aruna.
40 Pedro mandou que todos saíssem do quarto; depois, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para a mulher morta, disse: "Tabita, levante-se". Ela abriu os olhos e, vendo Pedro, sentou-se.
41 Peter ni suru atu no hakamasikeria iloo ia te ffine raa ki aruna. Teenaa kannaatia ake iloo ia naa tama te lotu, hakapaa ma naa puruna, ki oo ake no mmata i Dorkas ku ora hoki.
41 Tomando-a pela mão, ajudou-a a pôr-se de pé. Então, chamando os santos e as viúvas, apresentou-a viva.
42 Te lono nei ni tere ki naa kina katoo iloto Jopa, teenaa turaa tama iloo ni ffuri no lotu i TeAriki.
42 Este fato se tornou conhecido em toda a cidade de Jope, e muitos creram no Senhor.
43 Peter ni noho ake iloo ana aso e tammaki i Jopa laaua ma Simon, teenaa se tama e penapena mee ki naa kiri naa manu.
43 Pedro ficou em Jope durante algum tempo, com um curtidor de couro chamado Simão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.