Atos 5

ULwitikano uLupya (NDH) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Akabhaakwo umundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Naniiya. UNaniiya akabha nu mukashi yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Safila. Abhandu abha bhakabha nu mughunda ghwabho ghumo. Ishiku limo bhoope bhakaghulisha umughunda ghwabho ughwo.
1 Um homem chamado Ananias, juntamente com Safira, sua mulher, também vendeu uma propriedade.
2 Loole bhwo bhaaghulisha, uNaniiya akafifa indalama shimo nu mukashi akamanya shooshi shiisho umulume akashibhomba. Po uNaniiya akeegha indalama shiisho shikashaala nu kubhuuka pakubhiika ku bhatumighwa abha Yeesu nu kubhashimbula ukuti shili shooshi.
2 Ele reteve parte do dinheiro para si, sabendo disso também sua mulher; e o restante levou e colocou aos pés dos apóstolos.
3 Po uPeeteli akamubhuusha uNaniiya akati, “Ghwe Naniiya, kali, kooni umwitikishiishe uSeetano ukuti akulongoshange, ukuti umushimbule uMbepo uMwelu ku sila iya kufifa indalama, shimo shiisho ghwashaaghite bhwo ghwaghulisha umughunda ghwako?
3 Então perguntou Pedro: "Ananias, como você permitiu que Satanás enchesse o seu coração, a ponto de você mentir ao Espírito Santo e guardar para si uma parte do dinheiro que recebeu pela propriedade?
4 Bhwo ukaali ukughulisha umughunda ughwo, kali, ghutaali ghwako? Na bhwo ghwaghulisha umughunda ughwo, kali, indalama shitaali shaako nu kuti ghwabhaghiile ukushibhombela isa muumwo ghwighaniile? Po kali, kooni ghwinongʼonite mu ndumbula yaako ukushibhomba isho? Ku nongwa iyo, umanye ukuti utaabhashimbula abhandu bheene, loole ghwamushimbula nu Chaala.”
4 Ela não lhe pertencia? E, depois de vendida, o dinheiro não estava em seu poder? O que o levou a pensar em fazer tal coisa? Você não mentiu aos homens, mas sim a Deus".
5 Bhwo uNaniiya aapulika amashu agho, nakalinga akaghwa paase bhwo afwile. Po abhandu bhooshi bhaabho bhakapulika inongwa isho, bhakooghopa leka.
5 Ouvindo isso, Ananias caiu e morreu. Grande temor apoderou-se de todos os que ouviram o que tinha acontecido.
6 Po abhalumyana bhamu bhakiisa, bhakaghuniembetelela umufimba nu mwenda, bhakaghupimba nu kubhuuka pakughushiila.
6 Então os moços vieram, envolveram seu corpo, levaram-no para fora e o sepultaram.
7 Bhwo iisala shitatu shaakinda, umukashi ughwa Naniiya akiingila mu nyumba yiiyo uPeeteli akabha, loole chishita kumanya shiisho shikabhombighwa ku mulume.
7 Cerca de três horas mais tarde, entrou sua mulher, sem saber o que havia acontecido.
8 UPeeteli akamulangisha uSafila indalama shiisho umulume akiisa nasho kukwake, akamubhuusha akati, “Ghwe Safila, imbuule, kali, ishi ndalama shooshi shiisho mukapokeela nu mulume ghwako bhwo mwaghulisha umughunda ghwinyu?” Umwene akamwamula akati, “Mwo muumwo, ishi ndalama shooshi shiisho tukapokeela.”
8 Pedro lhe perguntou: "Diga-me, foi esse o preço que vocês conseguiram pela propriedade? " Respondeu ela: "Sim, foi esse mesmo".
9 Po uPeeteli akamubhuusha akati, “Kali, kooni mukiitikana nu mulume ghwako ukumughela uMbepo uMwelu? Ulu pulikisha! Abhalumyana bhaabho bhaamushiila umulume ghwako, lwoshi ulu bhali papiipi pa mulyango, bhakwisa pakughupimba umufimba ghwako nu kubhuuka pakughushiila ghwope.”
9 Pedro lhe disse: "Por que vocês entraram em acordo para tentar o Espírito do Senhor? Veja! Estão à porta os pés dos que sepultaram seu marido, e eles a levarão também".
10 Nakalinga, uSafila akaghwa pa tulundi utwa Peeteli bhwo afwile. Bhwo abhalumyana bhala bhaaghaluka, bhakiingila nu kumwagha uSafila ghwepe afwile. Po bhakaghupimba umufimba ghwake, bhakabhuuka nu kughushiila papiipi ni ipumba ilya mulume.
10 Naquele mesmo instante, ela caiu aos pés dele e morreu. Então os moços entraram e, encontrando-a morta, levaram-na e a sepultaram ao lado de seu marido.
11 Po ubhwogha ubhukulu bhukabhakola abhiitiki bhooshi mu kaaya aka Yelusaleemu pamupeene na bhandu abhanine bhaabho bhakapulika inongwa isho.
11 E grande temor apoderou-se de toda a igreja e de todos os que ouviram falar desses acontecimentos.
12 Abhatumighwa bhakabhombagha ifyika ifyingi ifya kuswighisha ku bhandu fiifyo fikalangishanga amaka agha Chaala. Bhoope abhiitiki bhooshi bhakakomaanagha pamupeene kooshi akabhalilo ku ndumbula yimoyeene mu Ibhalaasa ilya Solomooni.
12 Os apóstolos realizavam muitos sinais e maravilhas entre o povo. Todos os que creram costumavam reunir-se no Pórtico de Salomão.
13 Pamupeene nu kuti abhandu bhaabho bhakabha bhatamwitikite uYeesu bhakabhaghindikagha leka abhiitiki, poope atakabhaapo umundu naayumo yuuyo akaghela ukwongaana pamupeene nabho, ku nongwa iya kwoghopa ku shiisho shikabhaagha uNaniiya nu Safila.
13 Dos demais, ninguém ousava juntar-se a eles, embora o povo os tivesse em alto conceito.
14 Loole abhaliisha na bhakolo abhingi bhakaanda ukumwitika uMalafyale uYeesu nu kwongaana pamupeene ni chibhughutila icha bhiitiki abhanine.
14 Em número cada vez maior, homens e mulheres criam no Senhor e lhes eram acrescentados,
15 Ku nongwa iya kuti abhatumighwa bhakabhombagha ifyika ifya kuswighisha, abhandu bhakabhapimbagha abhabhine pa matembelo na pa malili nu kubhabhiika palubhafu pa sila ukuti linga uPeeteli akughenda kupiipi kukwabho, ukaasheeshe ghwake abhaaghe abhabhine abho ukuti bhapole.
15 de modo que o povo também levava os doentes às ruas e os colocava em camas e macas, para que pelo menos a sombra de Pedro se projetasse sobre alguns, enquanto ele passava.
16 Soona, abhandu abhingi ukufuma mu twaya utunandi tuutwo tukabha kupiipi na kaaya aka Yelusaleemu bhakabhuukagha na bhabhine na bhandu bhaabho bhakakolighwa ni mbepo imbiibhi, bhooshi bhakapolagha.
16 Afluíam também multidões das cidades próximas a Jerusalém, trazendo seus doentes e os que eram atormentados por espíritos imundos; e todos eram curados.
17 Po umupuuti usongo, pamupeene na bhanine bhooshi abha kufuma mu chibhughutila icha Bhasandukaayi, bhakabha nu lwibhuno leka ku nongwa iya bhatumighwa abha Yeesu.
17 Então o sumo sacerdote e todos os seus companheiros, membros do partido dos saduceus, ficaram cheios de inveja.
18 Po bhakabhalaghila abhashikali ukuti bhabhakole abhatumighwa bhala. Bhoope bhakabhakola nu kubhapinya mu nyumba iya bhapinyighwa.
18 Por isso, mandaram prender os apóstolos, colocando-os numa prisão pública.
19 Loole pa kabhalilo aka pabhushiku, ughwandumi ughwa Malafyale uChaala akiisa nu kwighula ifyighi ifikulu ifya nyumba iya bhapinyighwa yila, akabhafumya kuuse abhatumighwa bhala, akabhabhuula akati,
19 Mas durante a noite um anjo do Senhor abriu as portas do cárcere, levou-os para fora e
20 “Bhuuka mwime mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala nu kwendelela ukubhabhuula abhandu amashu ghooshi agha bhwumi ubhwa bhwila na bhwila.”
20 disse: "Dirijam-se ao templo e relatem ao povo toda a mensagem desta Vida".
21 Bhwo bhaapulika isho, abhatumighwa bhakabhuuka nu kwingila mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala nu kwanda ukumanyisha. Mu kabhalilo ako, umupuuti usongo, pamupeene na bhala bhaabho akabha nabho, bhakabhungaana nu kwitisha ulukomaano ulwa bhosongo bhooshi abha Libhalaasa ilya Bhayuuta. Po bhakabhatuma abhalindilili bhamu abha Nyumba iya Chaala ukuti bhabhuuke, bhabhaabhule abhatumighwa mu nyumba iya bhapinyighwa nu kwisa nabho kukwabho.
21 Ao amanhecer, eles entraram no pátio do templo, como haviam sido instruídos, e começaram a ensinar o povo. Quando chegaram o sumo sacerdote e os que os seus companheiros, convocaram o Sinédrio — toda a assembléia dos líderes religiosos de Israel — e mandaram buscar os apóstolos na prisão.
22 Loole bhwo abhalindilili bhala bhiingila mu nyumba iya bhapinyighwa yila, bhakaagha abhatumighwa bhala bhataliimwo. Po bhakaghaluka ku bhosongo bhaabho, bhakabhabhuula bhakati,
22 Todavia, ao chegarem à prisão, os guardas não os encontraram ali. Então, voltaram e relataram:
23 “Bhwo twafika pa nyumba iya bhapinyighwa, twagha ifyighi fyoshi fipingiighwe akiisa, soona twabhaagha abhalindilili bhiimite pa fyighi ifyo bhakulindilila, loole bhwo twighula ifyighi ifyo, tutaamwagha umundu naayumo.”
23 "Encontramos a prisão trancada com toda a segurança, com os guardas diante das portas; mas, quando as abrimos não havia ninguém".
24 Bhwo usongo ughwa bhalindilili abha Nyumba iya Chaala na bhosongo abha bhapuuti bhaapulika isho, bhakaswigha leka nu kubhuusania bheene-bheene bhakati, “Kali, ishi indishibhe bhuleele?”
24 Diante desse relato, o capitão da guarda do templo e os chefes dos sacerdotes ficaram perplexos, imaginando o que teria acontecido.
25 Po umundu yumo akiisa, akabhabhuula akati, “Mwe bhosongo, pulikisha! Abhandu bhaabho mwabhapinyite mu nyumba iya bhapinyighwa bhali mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala, bhakumanyisha abhandu!”
25 Nesse momento chegou alguém e disse: "Os homens que os senhores puseram na prisão estão no pátio do templo, ensinando o povo".
26 Nakalinga, usongo ughwa bhalindilili yula, pamupeene na bhashikali bhamu, bhakabhuuka kuukwo abhatumighwa bhakabha, bhakabhakola abhatumighwa bhala nu kwisa nabho ku Ibhalaasa ilya Bhayuuta. Loole bhakabhakola chishita kubhombela amaka, paapo bhakabhooghopagha abhandu ukuti manye bhabhaghoghe ku sila iya kubhakoma na mayondo.
26 Então, indo para lá com os guardas, o capitão trouxe os apóstolos, mas sem o uso de força, pois temiam que o povo os apedrejasse.
27 Bhwo bhiisa nabho, bhakabhalaghila ukuti bhiime pandaashi pi Ibhalaasa. Po umupuuti usongo akaanda ukubhabhuusha akati,
27 Tendo levado os apóstolos, apresentaram-nos ao Sinédrio para serem interrogados pelo sumo sacerdote,
28 “Mwe bhandu umwe, kali, tutaabhasokite ku maka ukuti manye mubhamanyishange abhandu ukubhombela ingamu iya Yeesu? Loole umwe mukwendelela ukufumusha ifimanyisho fyake mu kaaya kooshi aka Yelusaleemu, soona mukulonda ukutubhiika utwe ukuti twetwe twapelite ukuti umundu uyo afwe!”
28 que lhes disse: "Demos ordens expressas a vocês para que não ensinassem neste nome. Todavia, vocês encheram Jerusalém com sua doutrina e nos querem tornar culpados do sangue desse homem".
29 UPeeteli na bhatumighwa abhanine bhakamwamula bhakati, “Tukulondighwa ukumupulika uChaala ukukinda ukubhapulika abhandu.
29 Pedro e os outros apóstolos responderam: "É preciso obedecer antes a Deus do que aos homens!
30 Umwe mukamughogha uYeesu ku sila iya kumukomeela pa chikobhekano, loole uChaala yuuyo abhosekulu bhiitu bhakamwipuutagha akamushuusha.
30 O Deus dos nossos antepassados ressuscitou Jesus, a quem os senhores mataram, suspendendo-o num madeiro.
31 UChaala akamughindika ngaani uYeesu ku sila iya kumubhiika ku kakono kaake aka kumwisa ukubha Mulongoshi soona Mupoki. UChaala akabhomba ulwo ukuti abhaafwe abhandu abha Isilaeli bhiilaate nu kuti abhahobhokele imbiibhi shaabho.
31 Deus o exaltou, colocando-o à sua direita como Príncipe e Salvador, para dar a Israel arrependimento e perdão de pecados.
32 Nuutwe twe bhakeeti abha shooshi isho nu Mbepo uMwelu yuuyo uChaala amutumite ku bhandu bhaabho bhakumupulika, ghwepe akushishimikisha isho.”
32 Nós somos testemunhas destas coisas, bem como o Espírito Santo, que Deus concedeu aos que lhe obedecem".
33 Bhwo abhosongo abha Libhalaasa bhala bhaapulika amashu agho, bhakakalala leka mu ndumbula shaabho, bhakaanda ukulonda isila iya kubhaghogha abhatumighwa bhala.
33 Ouvindo isso, eles ficaram furiosos e queriam matá-los.
34 Loole mu bhosongo bhala, akabhaamwo uMufalisaayi yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Ngamaliyeeli. UNgamaliyeeli akabha mumanyishi ughwa ndaghilo isha Moose yuuyo abhandu bhooshi bhakamughindikagha leka. Umwene akiima pandaashi pi Ibhalaasa, akabhalaghila abhalindilili abha Nyumba iya Chaala ukuti bhabhafumye kuuse abhatumighwa ku kabhalilo akapimba.
34 Mas um fariseu chamado Gamaliel, mestre da lei, respeitado por todo o povo, levantou-se no Sinédrio e pediu que os homens fossem retirados por um momento.
35 Po bhwo bhaabhafumya kuuse, uNgamaliyeeli akabhabhuula abhosongo abhanine bhala akati, “Mwe bhandu abha Isilaeli umwe, inongʼona akiisa taashi ku isho shiisho mukulonda ukubhabhombela abhandu abha.
35 Então lhes disse: "Israelitas, considerem cuidadosamente o que pretendem fazer a esses homens.
36 Paapo mukumbuke ukuti ku mashiku agha kunyuma, akabhaapo umundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Tebhunda. UTebhunda uyo akiifunagha leka ukuti umwene mundu mufumukwe nu kukuusa abhandu imya inna (400) bhaabho bhakamukongagha. Loole pabhumalilo, uTebhunda akaghoghighwa, po abhandu bhala bhooshi bhaabho bhakamukongagha, bhakanyambaana ni chibhughutila chaake chooshi chikashilila pala pala.
36 Há algum tempo, apareceu Teudas, reivindicando ser alguém, e cerca de quatrocentos homens se juntaram a ele. Ele foi morto, todos os seus seguidores se dispersaram e acabaram em nada.
37 Bhwo isho shaakinda, akabhoneka umundu yumo ukufuma mu chiisu icha Ghalilaayi yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Yuuta. UYuuta akafumukwa leka akabhalilo kaako isilikali iya Looma yikabhelengagha abhandu ichiisu chooshi. UYuuta uyo akakuusa abhandu abhingi leka, bhakaanda ukumukonga. Loole pabhumalilo, ghwepe akaghoghighwa, po abhandu bhooshi bhala bhaabho bhakamukongagha, bhoope bhakanyambaana.
37 Depois dele, nos dias do recenseamento, apareceu Judas, o galileu, que liderou um grupo em rebelião. Ele também foi morto, e todos os seus seguidores foram dispersos.
38 Po ukukongana ni nongwa iya bhatumighwa abha Yeesu abho, ingubhasuuma, manye mubhafulashange, loole bhaabhule, bhaleke bhabhuukaghe. Inguyugha ulu ku nongwa iya kuti linga isho bhakubhomba shifumite ku bhandu, bhataabhafike pabhutali, indibhapootwe.
38 Portanto, neste caso eu os aconselho: deixem esses homens em paz e soltem-nos. Se o propósito ou atividade deles for de origem humana, fracassará;
39 Loole linga shifumite kwa Chaala, mutabhaghiile ukubhashighila paapo indimwise mwaghe mukulwa nu Chaala.”
39 se proceder de Deus, vocês não serão capazes de impedi-los, pois se acharão lutando contra Deus".
40 Po bhakalaghila ukuti abhatumighwa bhiingile soona mu Ibhalaasa nu kubhakoma ni fikoti. Po bhakabhasoka soona ku maka abhatumighwa bhala ukuti manye bheendelelaghe ukuyugha soona ku bhandu ukughendela ku ngamu iya Yeesu. Pabhumalilo, bhakabhaabhula nu kubhiitikisha ukuti bhabhuukaghe.
40 Eles foram convencidos pelo discurso de Gamaliel. Chamaram os apóstolos e mandaram açoitá-los. Depois, ordenaram-lhes que não falassem em nome de Jesus e os deixaram sair em liberdade.
41 Po abhatumighwa bhala bhakafuma mu Ibhalaasa lila bhwo bhali nu lusekelo ulukulu leka paapo uChaala akabhabhaghisha ukuti bhataamighwe ku nongwa iya ngamu iya Yeesu.
41 Os apóstolos saíram do Sinédrio, alegres por terem sido considerados dignos de serem humilhados por causa do Nome.
42 Lyoshi ishiku, abhatumighwa bhakabhuukagha mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala na mu nyumba isha bhandu bhooshi, bhakeendelelagha ukumanyisha nu kulumbilila iNongwa iNyiisa ukuti uYeesu ghwi Mesiiya.
42 Todos os dias, no templo e de casa em casa, não deixavam de ensinar e proclamar que Jesus é o Cristo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.