Atos 23
ULwitikano uLupya (NDH) vs NVT
1 Po uPaabhuli akabhalubhaalila ku maka abhosongo abha Libhalaasa bhala, akabhabhuula akati, “Mwe Bhayuuta bhanyiitu, mu bhwumi bhwangu naayimaliisha imbombo yangu ku ndumbula inyeelu pandaashi pa Chaala ukufika umuusughu.”
1 Paulo olhou fixamente para o conselho dos líderes do povo e disse: “Irmãos, tenho vivido diante de Deus com a consciência limpa”.
2 Loole bhwo umupuuti usongo uNaniiya aapulika amashu agho, akabhalaghila bhala bhaabho bhakiima papiipi nu Paabhuli ukuti bhamukome na mapi ku mulomu.
2 No mesmo instante, o sumo sacerdote Ananias ordenou aos que estavam perto de Paulo que lhe dessem um tapa na boca.
3 Po uPaabhuli akamubhuula akati, “UChaala indiakukome na mapi ughwe ghwe uli ungati lubhumba luulwo bhashingwile ipanya! Ughwe ghwikiile panu ukuti ghuundonge une ukukongana ni ndaghilo isha Moose, loole yughweghwe kushifuyula indaghilo isho paapo kulaghila ukuti ingomighwe na mapi!”
3 Então Paulo lhe disse: “Deus o ferirá, seu grande hipócrita! Que espécie de juiz é o senhor, desrespeitando a lei ao mandar me agredir dessa forma?”.
4 Po abhandu bhala bhaabho bhakiima papiipi nu Paabhuli bhakamubhuusha bhakati, “Kali, utali ni soni naashimo ukumutuka umupuuti usongo ughwa Chaala?”
4 Os que estavam perto de Paulo lhe disseram: “Você ousa insultar o sumo sacerdote de Deus?”.
5 UPaabhuli akabhaamula akati, “Mwe Bhayuuta bhanyiitu, ingusuuma muuhobhokele, indaameenye ukuti umwene mupuuti usongo paapo shisimbiighwe mu Masimbo aMeelu ukuti, ‘Manye umuyughaghe akabhiibhi usongo ughwa bhandu bhaako.’ ”
5 “Irmãos, não sabia que ele era o sumo sacerdote”, respondeu Paulo. “Pois as Escrituras dizem: ‘Não fale mal de suas autoridades’.”
6 Bhwo uPaabhuli aabhatesha abhandu bhaabho bhakabhaapo pala, akashaaghania ukuti bhamu mu bhandu bhala bhakabha Bhafalisaayi na bhanine bhakabha Bhasandukaayi. Po akayugha ku ishu ilya pamwanya akati, “Mwe Bhayuuta bhanyiitu, une nee Mufalisaayi, nee mwana ghwa Mufalisaayi. Bhakuusitaaka une panu ku nongwa iya kuti indi nu lusuubhilo ukuti uChaala indiakabhashuushe abhafwe bhooshi nu kubha bhuumi soona.”
6 Sabendo Paulo que alguns membros do conselho dos líderes do povo eram saduceus e outros fariseus, gritou: “Irmãos, sou fariseu, como eram meus antepassados! E estou sendo julgado por causa de minha esperança na ressurreição dos mortos!”.
7 Bhwo uPaabhuli aamala ukuyugha amashu agho, ulukaani lukaanda ku Bhafalisaayi na Bhasandukaayi. Ku nongwa iyo, Ibhalaasa lyoshi likayabhanika.
7 Quando Paulo disse isso, o conselho se dividiu, fariseus contra saduceus,
8 Paapo aBhasandukaayi bhakwitikagha ukuti abhafwe bhataabhakashuuke, abhandumi abha Chaala bhataliipo, nu mbepo ataliipo, loole aBhafalisaayi bhakwitikagha shooshi isho.
8 pois os saduceus afirmam não haver ressurreição, nem anjos, nem espíritos, mas os fariseus creem em todas essas coisas.
9 Ku nongwa iya kuyabhanika ukwo, umuywegho ghukabha mukulu leka. Po abhamanyishi bhamu abha ndaghilo isha Moose bhaabho bhakabha Bhafalisaayi bhakiima, bhakashimikisha ku maka, bhakayugha bhakati, “Utwe tutaayaagha inongwa naayimo ukufuma ku mundu uyu! Lumo ghwi mbepo pamu ghwandumi ughwa Chaala ghwe yuuyo aayugha naghwe.”
9 Houve grande alvoroço. Alguns dos mestres da lei que eram fariseus se levantaram e começaram a discutir energicamente. “Não vemos nada de errado com este homem!”, gritavam. “Talvez um espírito ou um anjo tenha falado a ele!”
10 Bhwo umuywegho ghwabha mukulu ngaani, usongo ughwa bhashikali akaanda ukwoghopa leka ukuti aBhafalisaayi na Bhasandukaayi indibhamunyaapulanie uPaabhuli. Po akabhalaghila abhashikali ukuti bhamutiishe ku maka uPaabhuli nu kubhuuka naghwe ku bhwikalo ubhwa bhashikali, bhoope bhakabhomba isa muumwo usongo ghwabho akabhalaghilila.
10 A discussão ficou cada vez mais violenta, e o comandante teve medo de que Paulo fosse feito em pedaços. Assim, ordenou que os soldados o retirassem à força e o levassem de volta à fortaleza.
11 Mu kabhalilo aka pabhushiku, uMalafyale uYeesu akamubhonekela uPaabhuli, akiima papiipi naghwe, akamubhuula akati, “Ghwe Paabhuli, ikashanga! Isa muumwo ukabhabhuulagha abhandu abha mu Yelusaleemu muno inongwa shangu, bhubhuubhwo kulondighwa ubhabhuule na bhandu abha mu kaaya aka Looma.”
11 Naquela noite, o Senhor apareceu a Paulo e disse: “Tenha ânimo, Paulo! Assim como você testemunhou a meu respeito aqui em Jerusalém, deve fazê-lo também em Roma”.
12 Bhwo bhwacha, aBhayuuta bhamu bhakiitikana pamupeene, bhakaloolika bhakati, “Tutaatulye pamu tutaatungʼwe ukufika paapo twamughogha uPaabhuli.”
12 Na manhã seguinte, alguns judeus se juntaram para conspirar, jurando solenemente que não comeriam nem beberiam antes de matar Paulo.
13 Abhandu bhaabho bhakiitikana nu kuloolika ukumughogha uPaabhuli bhakabha amalongo manna (40) nu kwongelaapo.
13 A conspiração envolveu mais de quarenta homens.
14 Po bhakabhuuka ku bhosongo abha bhapuuti na ku bhosongo abha Bhayuuta, bhakabhabhuula bhakati, “Utwe twaloolika ukuti tutaatulye pamu tutaatungʼwe ukufika paapo twamughogha uPaabhuli.
14 Foram aos principais sacerdotes e aos líderes do povo e lhes disseram: “Juramos solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeremos nem beberemos antes de matar Paulo.
15 Ku nongwa iyo, tukubhasuuma umwe pamupeene ni Ibhalaasa mutume indumi kwa songo ughwa bhashikali ukuti iise nu Paabhuli kukwinyu. Mwibhiike ungati mukulonda ukubhuushikisha akiisa inongwa yaake, loole utwe twiyaaliile ukumughogha uPaabhuli bhwo akaali nu kufika panu.”
15 Agora peçam, vocês e o conselho dos líderes do povo, que o comandante traga Paulo de volta ao conselho. Finjam que os senhores desejam examinar o caso com mais detalhes. Nós o mataremos no caminho”.
16 Loole bhwo umwipwa ughwa Paabhuli aapulika inongwa isha kumughogha uPaabhuli, akabhuuka ku bhwikalo ubhwa bhashikali nu kumulingaania uPaabhuli inongwa shooshi isho.
16 Contudo, o sobrinho de Paulo, filho de sua irmã, soube do plano deles e foi à fortaleza contar a seu tio.
17 Bhwo uPaabhuli aapulika inongwa isho, akamwitisha umulongoshi ughwa bhashikali yumo, akamubhuula akati, “Ingukusuuma umweghe umulumyana uyu nu kubhuuka naghwe kwa songo ughwa bhashikali bhooshi paapo ali ni nongwa shimo isha kumubhuula.”
17 Então Paulo mandou chamar um dos oficiais romanos e disse: “Leve este rapaz ao comandante. Ele tem algo importante para lhe contar”.
18 Po umulongoshi yula akamwegha nu kubhuuka nu mulumyana yula kwa songo ughwa bhashikali. Bhwo bhaafika, umulongoshi yula akamubhuula usongo ughwa bhashikali akati, “Ghwe songo, umupinyighwa uPaabhuli yula aanyiitisha nu kuusuuma ukuti niise nu mulumyana uyu kukwako paapo ali ni nongwa shimo isha kukubhuula.”
18 O oficial o levou ao comandante e explicou: “O preso Paulo me chamou e pediu que eu trouxesse ao senhor este rapaz, pois ele tem algo a lhe contar”.
19 Po usongo ughwa bhashikali yula akamukola akakono umulumyana yula, akabhuuka naghwe pabhushiifu, akamubhuusha akati, “Ghwe mulumyana, kali, nongwa shiki shiisho kulonda ukuumbuula?”
19 O comandante tomou o rapaz pela mão e o levou à parte. “O que você quer me dizer?”, perguntou.
20 Umulumyana yula akamwamula akati, “Ghwe songo, aBhayuuta bhiitikanite ukuti bhakusuume ughwe ubhuuke nu Paabhuli ku Ibhalaasa lyabho ningeelo. Indibhakakubhuule ukuti bhakulonda ukubhuushikisha akiisa inongwa shaake.
20 O sobrinho de Paulo respondeu: “Alguns judeus pedirão que o senhor apresente Paulo diante da reunião do conselho amanhã, fingindo que desejam obter mais informações.
21 Loole ughwe manye ukiitikanaghe nabho paapo aBhayuuta amalongo manna nu kwongelaapo indibhakamushighile uPaabhuli mu sila. Soona bhaloolikite kwa Chaala ukuti bhataabhalye pamu bhataabhangʼwe ukufika paapo bhaamughogha uPaabhuli. Abheene bhiiyaaliile ukubhomba ulwo, soona lwoshi ulu bhakukulindilila ughwe ukuti ubhiitikishe ukukongana na muumwo bhaakusuumila.”
21 Não acredite neles. Há mais de quarenta homens emboscados para matar Paulo. Juraram solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeriam nem beberiam antes de matá-lo. Estão de prontidão, apenas esperando sua permissão”.
22 Po usongo ughwa bhashikali yula akamwitikisha umwipwa ughwa Paabhuli ukuti atiileepo pala, loole akamulaghilila akati, “Manye umubhuulaghe umundu naayumo ukuti ghwambuula inongwa ishi.”
22 O comandante despediu o rapaz e o advertiu: “Não deixe ninguém saber que você me contou isso”.
23 Po usongo ughwa bhashikali yula akabhiitisha abhalongoshi abha bhashikali bhabhili, akabhabhuula akati, “Mwe bhashikali umwe, itendekeshanga ukutiila panu mu sala iya bhutatu pabhushiku ukubhuuka ku kaaya aka Kayisaaliya. Mubhuuke na bhashikali imya shibhili (200) bhaabho indibhaghendaghe paase, abhashikali amalongo mahaano na mabhili (70) bhaabho indibhakwele pa falaasi na bhashikali imya shibhili (200) bhaabho indibhabhe ni ngwegho.
23 Então o comandante chamou dois de seus oficiais e ordenou: “Preparem duzentos soldados para partir a Cesareia hoje às nove da noite. Levem também duzentos lanceiros e setenta soldados a cavalo.
24 Soona mutendekeshe ni falaasi shiisho uPaabhuli indiakwele, mushindikile nu kumufikisha akiisa kwa songo ughwa chiisu uFelikisi.”
24 Providenciem um cavalo para Paulo e levem-no em segurança ao governador Félix”.
25 Po usongo ughwa bhashikali yula akamusimbila ukalata uFelikisi akati,
25 Em seguida, escreveu a seguinte carta ao governador:
26 “Une nee Kilabhundiyo Lisiya, ingukulamuka ughwe ghwe mughindikighwa Felikisi.
26 “De Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix. Saudações.
27 “Naamutuma umundu uyu, uPaabhuli, kukwako ku nongwa iya kuti aBhayuuta bhamu bhaamukolite, bhaalondagha ukumughogha. Loole bhwo umundu yumo aambuula ukuti umundu uyu Mulooma, ingabhuuka na bhashikali bhangu nu kumupoka.
27 “Este homem foi capturado por alguns judeus que estavam prestes a matá-lo quando cheguei com meus soldados. Ao ser informado de que ele era cidadão romano, transferi-o para um lugar seguro.
28 Ingalondagha ukumanya inongwa yiiyo aBhayuuta bhala bhakamusitaakilagha, po ingamwegha nu kubhuuka naghwe pandaashi pi ibhalaasa lyabho.
28 Então levei-o diante do conselho supremo dos judeus para investigar o motivo das acusações.
29 Po ingashaaghania ukuti bhakamusitaakagha ku nongwa iya kukaanikana isha ndaghilo shaabho. Loole uPaabhuli atakabha ni nongwa naayimo iya kuti bhamughoghe pamu bhamupinye.
29 Não demorei a descobrir que ele era acusado de algo relacionado à lei religiosa, sem dúvida nada que justificasse a pena de morte ou mesmo a prisão.
30 Bhwo naapulika ukuti aBhayuuta bhamu bhatumwile ku bhushiifu ukumughogha umundu uyu, nakalinga naamutuma kukwako ukuti ulonge inongwa yaake. Soona naabhalaghila aBhayuuta bhooshi bhaabho bhakumusitaaka ukuti bhoope bhiise kukwako bhayughe inongwa yiiyo bhakumusitaakila umundu uyo.”
30 Fui informado, porém, de uma conspiração para matá-lo e enviei-o de imediato ao senhor. Também informei aos acusadores que devem apresentar suas denúncias diante do senhor”.
31 Po abhashikali bhakamwegha uPaabhuli isa muumwo usongo ghwabho akabhalaghilila, bhakabhuuka naghwe pabhushiku bhula bhula nu kufika naghwe mu kaaya aka Antipatili.
31 Naquela noite, os soldados cumpriram as ordens que haviam recebido e levaram Paulo até Antipátride.
32 Bhwo bhwacha, abhashikali bhala bhakabhaleka abhashikali abhanine bhaabho bhakakwela pa falaasi ukuti bheendelelaghe ukubhuuka pamupeene nu Paabhuli, loole abheene bhakaghaluka ulwa paase ukubhuuka ku bhwikalo ubhwa bhashikali.
32 Voltaram à fortaleza na manhã seguinte, enquanto a cavalaria prosseguiu com ele.
33 Bhwo abhashikali bhala bhaabho bhakamushindikilagha uPaabhuli bhaafika mu kaaya aka Kayisaaliya, bhakamupa ukalata uFelikisi nu kumubhiika uPaabhuli mu tukono twake, bhoope bhakaghaluka ukubhuuka ku Yelusaleemu.
33 Quando chegaram a Cesareia, apresentaram Paulo e a carta ao governador Félix.
34 Usongo yula akabhelenga ukalata yula. Bhwo aamala ukubhelenga, akamubhuusha uPaabhuli akati, “Ghwe mundu ughwe, kali, kufuma mu chiisu chiki?” UPaabhuli akamwamula akati, “Une ingufuma mu chiisu icha Kilikiya.”
34 O governador leu a carta e perguntou a Paulo de que província ele era. “Da Cilícia”, respondeu Paulo.
35 Bhwo usongo yula aamanya ukuti uPaabhuli akufuma mu chiisu icha Kilikiya, akamubhuula uPaabhuli akati, “Linga bhiisa bhaabho bhakukusitaaka ughwe, indiimbulikishe inongwa yaako.” Po akabhalaghila abhashikali ukuti bhamulindililaghe uPaabhuli mu nyumba ingulu iya bhunyafyale yiiyo umalafyale uHelooti akasenga.
35 “Ouvirei seu caso pessoalmente quando seus acusadores chegarem”, disse o governador. Em seguida, ordenou que Paulo fosse mantido na prisão do palácio que Herodes havia construído.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.