Atos 21

ULwitikano uLupya (NDH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Bhwo twalaghana na bhosongo abha mu kaaya aka Efesi, tukakwela mu ngalabha nu kubhuuka mu lusungo ulwa Koosi. Pi ishiku ilya ningeelo tukabhuuka nu kufika mu lusungo ulwa Londo. Ukufuma mu lusungo ulwo, tukabhuuka nu kufika mu kaaya aka Patala.
1 Depois de nos despedirmos, navegamos em direção à ilha de Cós. No dia seguinte, chegamos a Rodes e, então, a Pátara.
2 Tukiika mu ngalabha nu kuyaagha ingalabha inine yiiyo yikabhuukagha mu kaaya aka Foyinike, mu chiisu icha Siiliya. Po tukakwela mu ngalabha iyo nu kwendelela ni sila yiitu.
2 Ali, embarcamos num navio que partia para a Fenícia.
3 Bhwo twafika pabhuyo paapo ichiisu icha Kiipulo chikabhonekagha, tukaghendela kutulundi nu kufika mu kaaya aka Tiilo mu chiisu icha Siiliya. Ingalabha yikiima mu kaaya ako nu kwisha imishigho yooshi.
3 Avistamos a ilha de Chipre, passamos por ela à nossa esquerda e aportamos em Tiro, na Síria, onde o navio deixaria sua carga.
4 Mu kaaya aka Tiilo ako, tukabhaagha abhiitiki abha Malafyale uYeesu nu kwikala pamupeene nabho ku mulungu ghumo. Mu kabhalilo ako, uMbepo uMwelu akabhalongosha abhiitiki nu kubhalangisha pabhwelu shiisho shikuya pakumwagha uPaabhuli mu kaaya aka Yelusaleemu. Po bhakamusoka ukuti manye eendelelaghe ukubhuuka mu kaaya ako.
4 No desembarque, encontramos os discípulos que ali viviam e ficamos com eles por uma semana. Pelo Espírito, eles advertiam Paulo de que não fosse a Jerusalém.
5 Loole bhwo ishiku lyafika ilya kutiila mu kaaya aka Tiilo, abhiitiki bhooshi abhaliisha na bhakashi bhaabho pamupeene na bhaana bhaabho bhakatushindikila ukubhuuka ku nyanja kuukwo ingalabha yikabha. Bhwo twafika ku chiseese ku nyanja, tukafughamila tweshi nu kwipuuta kwa Chaala.
5 Ao fim de nosso tempo ali, voltamos ao navio, e toda a congregação, incluindo mulheres e crianças, saiu da cidade e nos acompanhou até a praia. Ali nos ajoelhamos, oramos
6 Bhwo twipuuta, tukalaghana. Po tukakwela ingalabha, bhoope bhakaghaluka ukubhuuka mu twaya twabho.
6 e nos despedimos. Então subimos a bordo, e eles voltaram para casa.
7 Bhwo twatiila mu kaaya aka Tiilo, tukeendelela ni sila yiitu nu kufika mu kaaya aka Tolemaayi. Mu kaaya ako, tukabhaagha abhiitiki abhanyiitu, tukabhalamuka nu kwikala pamupeene nabho ku ishiku limolyene.
7 Depois que partimos de Tiro, chegamos a Ptolemaida, onde saudamos os irmãos e passamos um dia.
8 Ishiku liilyo likakongagha, tukatiila mu kaaya aka Tolemaayi, tukabhuuka nu kufika mu kaaya aka Kayisaaliya. Bhwo twafika, tukiingila nu kwikala mu nyumba iya mundu yumo umulumbilili yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Filipu. UFilipu akabha ghwe yumo mu bhandu bhahaano na bhabhili (7) bhala bhaabho bhakasalighwa ku Yelusaleemu kula.
8 No dia seguinte, prosseguimos para Cesareia e nos hospedamos na casa de Filipe, o evangelista, um dos sete que tinham servido na igreja em Jerusalém.
9 UFilipu akabha na bhalindu bhanna bhaabho bhakabha bhateeghiighwe. Abhalindu abho bhakabha ni chikungilwa icha kusolola.
9 Ele tinha quatro filhas solteiras que profetizavam.
10 Bhwo twikala amashiku amingi mu kaaya aka Kayisaaliya, umusololi yumo ughwa Chaala yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Aghabho akiisa nu kwilomuka ukufuma ku chiisu icha Yuteeya.
10 Muitos dias depois, chegou da Judeia um profeta chamado Ágabo.
11 Bhwo uAghabho aafika, akeegha umukanda ughwa Paabhuli, akiipinya mu tulundi na mu tukono twake, akayugha akati, “UMbepo uMwelu akuyugha akuti, ‘Abhalongoshi abha Bhayuuta abha mu Yelusaleemu indibhamupinye isa ulu umwene mukanda ughu nu kumubhiika mu tukono utwa bhandu bhaabho bhataa Bhayuuta.’ ”
11 Ele veio ao nosso encontro, tomou o cinto de Paulo e com ele amarrou os próprios pés e as mãos. Em seguida, disse: “O Espírito Santo declara: ‘Assim o dono deste cinto será amarrado pelos judeus, em Jerusalém, e entregue aos gentios’”.
12 Bhwo twapulika amashu agho, utwe pamupeene na bhandu bhooshi bhaabho bhakabhaapo pala tukaanda ukumupyelesha uPaabhuli ukuti manye abhuukaghe ku Yelusaleemu.
12 Ao ouvir isso, nós e os irmãos dali suplicamos a Paulo que não fosse a Jerusalém.
13 Loole uPaabhuli akaamula akati, “Kali, kooni mukulila nu kuungitula indumbula? Une niiyaaliile ukupinyighwa, soona nu kufwa mu kaaya aka Yelusaleemu ku nongwa iya ngamu iya Malafyale uYeesu.”
13 Ele, porém, disse: “Por que todo esse choro? Assim vocês me partem o coração! Estou pronto não apenas para ser preso em Jerusalém, mas para morrer pelo Senhor Jesus”.
14 Bhwo twashaaghania ukuti tutabhaghiile ukusanusha inyinongʼono isha Paabhuli, tukaleka ukumupyelesha, tukayugha tukati, “Tukusuuma ukuti ubhwighane ubhwa Malafyale uChaala bhwo bhuubhwo bhubhombighwe.”
14 Quando ficou evidente que não conseguiríamos fazê-lo mudar de ideia, desistimos e dissemos: “Que seja feita a vontade do Senhor”.
15 Bhwo isho shaakinda, tukeegha imishigho yiitu, tukaanda ukughenda ukubhuuka ku Yelusaleemu.
15 Depois disso, arrumamos nossas coisas e partimos para Jerusalém.
16 Abhiitiki bhamu abha mu kaaya aka Kayisaaliya bhakatushindikila ukufika mu nyumba iya mundu yumo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Munaasoni muumwo tukiikala ku kabhalilo akapimba. Umundu uyo akafumagha mu lusungo ulwa Kiipulo. Umwene akabha ghwe yumo mu bhiitiki abha bhwandilo.
16 Alguns discípulos de Cesareia nos acompanharam e nos levaram à casa de Mnasom, nascido em Chipre e um dos primeiros discípulos.
17 Bhwo twafika mu kaaya aka Yelusaleemu, abhiitiki bhakatupokeela ku lusekelo.
17 Quando chegamos a Jerusalém, os irmãos nos deram calorosas boas-vindas.
18 Ishiku liilyo likakongagha, uPaabhuli pamupeene na bhanyiitu bhamu tukabhuuka pakumulamuka uYaakobhu na bhosongo bhooshi abha chipanga icha Yelusaleemu bhoope bhakabhaapo.
18 No dia seguinte, Paulo foi conosco a um encontro com Tiago, e todos os presbíteros da igreja de Jerusalém estavam presentes.
19 Bhwo twabhalamuka, uPaabhuli akabhabhuula shooshi muumwo uChaala akashibhomba ku bhandu bhaabho bhataa Bhayuuta ukughendela mu bhubhombeli bhwake.
19 Depois que Paulo os cumprimentou, relatou em detalhes o que Deus havia realizado entre os gentios por meio de seu ministério.
20 Bhwo bhaapulika shooshi shiisho uPaabhuli akabhabhuula, uYaakobhu na bhosongo bhala bhakamupaala uChaala. Po bhakamubhuula uPaabhuli bhakati, “Ghwe mwitiki munyiitu, tesha muumwo aBhayuuta abhoelufu bhamwitikite uYeesu na muumwo bhooshi abho bhakwikaakila ukushikonga indaghilo isha Moose.
20 Quando ouviram isso, louvaram a Deus e disseram: “Você sabe, irmão, quantos milhares de judeus também creram, e todos eles seguem à risca a lei de Moisés.
21 Loole bhapulikite ukufuma ku bhandu ukuti kubhamanyishanga aBhayuuta bhooshi bhaabho bhakwikala mu fyisu fiifyo fitaa fya Bhayuuta ukuti manye bhashikongaghe indaghilo isha Moose. Soona kubhamanyishanga ukuti manye bhabhakwesulaghe abhaana bhaabho nu kuti manye bhashikongaghe inyiiho shiitu.
21 Mas eles foram informados de que você ensina todos os judeus que vivem entre os gentios a abandonarem a lei de Moisés. Ouviram que você os instrui a não circuncidarem os filhos nem seguirem os costumes judaicos.
22 Kali, ulu tubhombe kooni? Paapo aBhayuuta bhooshi abhanyiitu abha mu kaaya aka indibhapulike ukuti ghwisile.
22 Que faremos? Certamente eles saberão que você chegou.
23 Ku nongwa iyo, tukukusuuma ubhombe isa muumwo tukukubhuulila. Tuli na bhandu bhanna panu bhaabho bhakaloolika kwa Chaala.
23 “Queremos que você faça o seguinte. Temos aqui quatro homens que cumpriram um voto.
24 Bhuuka na bhandu abha mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala ukuti muye mwiyeelufye. Bhahombe indalama shiisho indibhashilonde linga bhiiyeelufya, po indibhamwe ichingʼwili chaabho. Linga ghwabhomba ulwo, po abhandu bhooshi indibhamanye nalooli ukuti shooshi isho shiisho bhakakuyughagha shitaa sha nalooli, soona indibhamanye ukuti ughwe kushikonga indaghilo isha Moose.
24 Vá com eles ao templo e participe da cerimônia de purificação. Pague as despesas para realizarem o ritual de raspar a cabeça. Então todos saberão que os rumores são falsos e que você mesmo cumpre as leis judaicas.
25 Loole ku bhiitiki bhooshi bhala bhaabho bhataa Bhayuuta, twabhasimbila ukalata ukubhabhuula shiisho twatumula, ukuti manye bhalyange ifindu fiifyo bhafumyishe ku bhochaala, manye bhalyange ibhanda ilya fikanu pamu inyama iya chikanu chiicho bhachighoghite ku sila iya kuchinionga. Soona twabhasimbila ukuti manye bhabhombaghe ubhushipani.”
25 “Quanto aos convertidos gentios, devem fazer aquilo que pedimos por carta: abster-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados e de praticar a imoralidade sexual”.
26 Po uPaabhuli akiitikana na muumwo bhakayughila. Bhwo bhwacha, uPaabhuli akabheegha abhandu bhala, akabhuuka pakwiyeelufya pamupeene nabho. Po akiingila mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala, akafumusha ku bhapuuti ukuti indibhakamaliishe ukwiyeelufya ku mashiku mahaano na mabhili (7). Soona, umundu yumo yumo indiakafumye ifyabhupe ifya kupemba.
26 No dia seguinte, Paulo se purificou junto com aqueles homens e entrou no templo. Declarou quando terminariam os dias da purificação e quando seria oferecido o sacrifício em favor deles.
27 Bhwo amashiku mahaano na mabhili agha kwiyeelufya ghala ghaapalamila ukushila, uPaabhuli akaghaluka ukubhuuka mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala. ABhayuuta bhamu bhaabho bhakafumagha mu chiisu icha Aasiya bhakamubhona. Po bhakasongelesha ichilundilo chooshi icha bhandu bhaabho bhakabhaapo pala nu kumukola uPaabhuli.
27 Estando os sete dias quase no fim, alguns judeus da província da Ásia viram Paulo no templo e incitaram a multidão contra ele. Agarraram-no,
28 Bhwo bhaamukola, bhakaywegha bhakati, “Mwe Bhaisilaeli bhanyiitu, isagha mutwafwe! Umundu uyu ghwe yula yuuyo akumanyishanga abhandu ukuti bhatufuyulaghe utwe twe Bhaisilaeli kwoshi kuukwo akubhuukagha. Akumanyishanga abhandu ukuti manye bhashikongaghe indaghilo isha Moose nu kushita kuyighindika iNyumba iya Chaala. Soona aayinyasha iNyumba iya Chaala ku nongwa iya kuti aabhiingisha abhandu bhaabho bhataa Bhayuuta mu lupaso ulwa Nyumba iyo.”
28 gritando: “Homens de Israel, ajudem-nos! Este é o homem que fala contra nosso povo em toda parte e ensina todos a desobedecerem às leis judaicas. Fala contra o templo e até profana este santo lugar, trazendo gentios para dentro dele”.
29 Bhakayugha ulwo ku nongwa iya kuti ishiku limo bhakamubhona umundu yumo yuuyo atakabha Muyuuta akughenda nu Paabhuli mu kaaya kaabho. Umundu uyo yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Tulofimo, akafumagha mu kaaya aka Efesi. Abheene bhakiinongʼonagha ukuti lumo uPaabhuli akabha aamwingisha umundu uyo mu lupaso ulwa Nyumba iya Chaala.
29 Antes tinham visto Paulo na cidade com Trófimo, um gentio de Éfeso, e concluíram que Paulo o havia levado para dentro do templo.
30 Po akaaya kooshi aka Yelusaleemu kakafulughanika, abhandu bhakiisa lubhilo ukufuma imbafu shooshi, bhakamukola uPaabhuli, bhakamughweleghwesa nu kumufumya kuuse ku lupaso ulwa Nyumba iya Chaala. Nakalinga, abhalindilili abha Nyumba iya Chaala bhakapinga ifyighi.
30 Toda a cidade se agitou com essas acusações, e houve grande tumulto. A multidão agarrou Paulo e o arrastou para fora do templo, e imediatamente foram fechadas as portas.
31 Bhwo abhandu bhala bhakulonda ukumughogha uPaabhuli, inongwa shikamwagha usongo ughwa bhashikali abha Looma ukuti akaaya kooshi aka Yelusaleemu kaafulughanika.
31 Quando procuravam matar Paulo, chegou ao comandante do regimento romano a notícia de que toda a Jerusalém estava em rebuliço.
32 Nakalinga, usongo yula akacheegha ichilundilo icha bhashikali pamupeene na bhosongo bhaabho, bhakakinda ukubhuuka ku lupaso ulwa Nyumba iya Chaala kuukwo chikabha ichilundilo icha bhandu. Bhwo ichilundilo icha bhandu chila chiicho chikamukomagha uPaabhuli chaamubhona usongo ughwa bhashikali pamupeene ni chilundilo icha bhashikali bhakwisa, chikaleka ukumukoma uPaabhuli.
32 No mesmo instante, ele chamou seus soldados e oficiais e correu para o meio da multidão. Quando viram o comandante e os soldados se aproximarem, pararam de espancar Paulo.
33 Bhwo usongo ughwa bhashikali yula aafika pabhuyo bhula, akamukola uPaabhuli, akabhalaghila abhashikali bhaake ukuti bhamupinye ni minyololo mibhili. Bhwo bhaamupinya, usongo yula akachibhuusha ichilundilo icha bhandu bhala akati, “Kali, umundu uyu ghwini? Kali, aatula nongwa yiki?”
33 Então o comandante o prendeu e mandou que o amarrassem com duas correntes. Em seguida, perguntou à multidão quem era ele e o que havia feito.
34 Abhandu bhamu mu chilundilo chila bhakayweghagha ishi na bhanine bhakayweghagha shila. Ku nongwa iya kuti umuywegho ghukoongelagha ukubha mukulu ngaani, usongo ughwa bhashikali yula akapootwa ukushaaghania shiisho bhakayughagha. Po akalaghila abhashikali bhamweghe uPaabhuli nu kubhuuka naghwe ku bhwikalo ubhwa bhashikali ukuti aye amubhuushikishe akiisa.
34 Uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. Não conseguindo descobrir a verdade no meio de todo o tumulto, ordenou que Paulo fosse levado à fortaleza.
35 Bhwo bhaafika pa mateghelelo agha bhwikalo bhula, abhashikali bhakamupimba uPaabhuli ku nongwa iya kuti abhandu abhingi bhaabho bhakabhakongagha, bhakakalala leka nu kulonda ukumughogha uPaabhuli.
35 Quando Paulo chegou às escadas, o povo se tornou tão violento que os soldados tiveram de levantá-lo nos ombros para protegê-lo.
36 Ichilundilo icha bhandu chila bhaabho bhakabhakongagha, bhakeendelela ukuywegha bhakatingi, “Mughoghe umundu uyo! Mughoghe umundu uyo!”
36 E a multidão foi atrás, gritando: “Matem-no! Matem-no!”.
37 Bhwo abhashikali bhala bhaapalamila ukumwingisha uPaabhuli mu bhwikalo bhwabho, uPaabhuli akamubhuusha usongo ughwa bhashikali yula mu njugha iya Chighiliki akati, “Ghwe songo, kali, imbaghiile ingubhuule limo liilyo indi nalyo?” Usongo yula akamwamula uPaabhuli akati, “Kali, ubhaghiile ukuyugha injugha iya Chighiliki?
37 Quando Paulo estava para ser levado à fortaleza, disse ao comandante: “Posso ter uma palavra com o senhor?”. Surpreso, o comandante perguntou: “Você fala grego?
38 Kali, ughwe utaa Mumiisili yula yuuyo aabhasongeleshanga abhandu ukwandisha inyakanyaaka nu kubhalongosha abhaghoghi abhoelufu bhanna (4,000) bhala ukubhuuka nabho ku lungalangala?”
38 Não é você o egípcio que liderou uma rebelião algum tempo atrás e levou consigo ao deserto quatro mil assassinos?”.
39 UPaabhuli akamwamula akati, “Nashiku, une indaa Mumiisili. Une nee Muyuuta ukufuma mu kaaya aka Taaliso kaako kafumukitwe mu chiisu icha Kilikiya. Ingukusuuma ghuunyiitikishe ukuti injughe na bhandu abha.”
39 “Não”, respondeu Paulo. “Sou judeu e cidadão de Tarso, cidade importante da Cilícia. Por favor, permita-me falar a esta gente.”
40 Usongo ughwa bhashikali yula akamwitikisha. Po uPaabhuli akiima pa mateghelelo, akabhasumbisha abhandu ku sila iya kubhiimikila akakono. Bhwo bhaasumba, akayugha nabho mu njugha yaabho iya Chihibhuli.
40 O comandante concordou, de modo que Paulo ficou em pé na escadaria e fez sinal para o povo se calar. Logo, um silêncio profundo envolveu a multidão, e ele lhes falou em aramaico, o idioma deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.