Atos 10
ULwitikano uLupya (NDH) vs NVT
1 Akabhaakwo umundu yumo mu kaaya aka Kayisaaliya yuuyo ingamu yaake akabha ghwi Kolineeli. UKolineeli akabha ghwi songo ughwa bhashikali imya yimo (100) ukufuma mu chibhughutila ichikulu icha bhashikali chiicho ingamu yaake bhakatingi Chibhughutila icha Bhaitaaliya.
1 Morava em Cesareia um oficial do exército romano chamado Cornélio, capitão do Regimento Italiano.
2 Soona, uKolineeli pamupeene na bhandu bhooshi abha mu nyumba yaake bhakabhombagha shiisho shibhaghiile pandaashi pa Chaala nu kumughindika. Umundu uyo akabhaafwanga abhapiina nu kumwipuuta uChaala akabhalilo kooshi.
2 Era um homem devoto e temente a Deus, como era também toda a sua família. Dava aos pobres esmolas generosas e sempre orava ao Senhor.
3 Ishiku limo mu kabhalilo aka sala iya bhuhaano na inna (9:00), uKolineeli akamubhona pabhwelu ughwandumi ughwa Chaala akumusetukila, akiisa kukwake, akamwitisha ingamu yaake akati, “Ghwe Kolineeli!”
3 Certa tarde, por volta das três horas, teve uma visão na qual viu um anjo de Deus vir em sua direção e dizer: “Cornélio!”.
4 Po uKolineeli akamulubhaalila ku maka ughwandumi yula ku nongwa iya bhwogha ubhukulu, akamubhuusha akati, “Ghwe malafyale ghwangu, kali, kulonda kooni?” Po ughwandumi yula akamwamula akati, “UChaala aapulika inyipuuto shaako nu kutupokeela utundu twoshi tuutwo ghwabhaafwanga abhapiina. Twoshi utwo twamuhobhosha uChaala.
4 Temeroso, Cornélio olhou fixamente para o anjo e perguntou: “Que é, senhor?”. E o anjo respondeu: “Suas orações e esmolas subiram até Deus, e ele as guarda na memória.
5 Ulu, bhatume abhandu bhamu ukuti bhabhuuke mu kaaya aka Yoopa, bhamweghe nu kwisa naghwe umundu yumo yuuyo ingamu yaake yimo ghwi Siimoni, ni nine ghwi Peeteli.
5 Agora, envie alguns homens a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro.
6 Umundu uyo muheesha mu nyumba iya Siimoni umutendekesha makwela. Inyumba iya mundu uyo yisengiighwe kupiipi ni nyanja.”
6 Ele está hospedado com Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar”.
7 Bhwo aayugha amashu agho, ughwandumi yula akatiila pabhuyo bhula nu kubhuuka. Po uKolineeli akabhiitisha abhabhombi bhabhili mu bhabhombi bhaake pamupeene nu mushikali yumo yuuyo akabha ghwe yumo mu bhaabho bhakamulindililagha. Umushikali uyo ghwepe akamwipuutagha nu kumughindika uChaala.
7 Assim que o anjo foi embora, Cornélio chamou dois servos de sua casa e um soldado devoto de seu grupo de auxiliares.
8 Bhwo bhiisa, uKolineeli akabhabhuula shooshi isa muumwo ughwandumi yula akamubhuulila. Po akabhatuma ukuti bhabhuuke ku kaaya aka Yoopa pakumwegha uPeeteli nu kwisa naghwe mu kaaya aka Kayisaaliya.
8 Ele lhes contou o que havia acontecido e os enviou a Jope.
9 Pi ishiku ilya ningeelo pamuusi, abhabhombi bhatatu bhala bhakaghendagha mu musebho ukubhuuka ku Yoopa. Bhwo bhaapalamila ukufika mu kaaya ako, uPeeteli akakwela ukubhuuka pa kasale aka nyumba pakwipuuta kwa Chaala.UPeeteli akuchibhona ichisetuka ukufuma kumwanya|alt="Peter praying on of the roof of the house" src="WA03963b.tif" size="col" copy="Wade Images" ref="10:11-12"
9 No dia seguinte, quando os mensageiros de Cornélio se aproximavam da cidade, Pedro subiu ao terraço para orar. Era cerca de meio-dia,
10 Bhwo uPeeteli ali pakwipuuta, akiipulika isala, akalonda ukulya ifindu fimo. Loole bhwo ifindu fili pakutendekeshighwa, uPeeteli akachibhona ichisetuka ukufuma kwa Chaala.
10 e ele estava com fome. Enquanto a refeição era preparada, entrou num êxtase.
11 Akakubhona kumwanya kwighuka na kandu kamu kaako kakabha ungati ligholole ikulu kakwilomuka pa chiisu mu fipeto fyake finna.
11 Viu o céu aberto e algo semelhante a um grande lençol ser baixado por suas quatro pontas.
12 Mukati mu igholole ilyo fikabhaamwo ifikolo fyoshi ifya fikanu fiifyo fili nu tulundi tunna, ifikanu fiifyo fikukwefuka nu tuyuni.
12 No lençol havia toda espécie de animais, répteis e aves.
13 Po uPeeteli akapulika ishu likumubhuula likuti, “Ghwe Peeteli, iima! Ghogha ichikanu chimo mu fikanu ifyo, lyanga inyama yaake!”
13 Então uma voz lhe disse: “Levante-se, Pedro; mate e coma”.
14 Loole uPeeteli akaamula akati, “Ghwe Malafyale ghwangu, nashiku! Une indaliile naalumo inyama yooshi yiiyo indaghilo isha Moose shikumanyisha ukuti nyali.”
14 “De modo nenhum, Senhor!”, respondeu Pedro. “Jamais comi coisa alguma que fosse considerada impura e imprópria.”
15 Ishu lila likamubhuula ulwa bhubhili likati, “Ghwe Peeteli, akandu kooshi kaako uChaala akeelufyishe, manye utingi kanyali.”
15 Mas a voz falou novamente: “Não chame de impuro o que Deus purificou”.
16 Ishu lila likayugha nu Peeteli katatu, po nakalinga igholole lila likaghuusighwa nu kughaluka ukubhuuka kumwanya.
16 A mesma visão se repetiu três vezes. Então, subitamente, o lençol foi recolhido ao céu.
17 Bhwo uPeeteli akaali akwibhuusha isha chisetuka icho ukuti kwo kuti kooni, abhabhombi bhatatu bhala bhaabho uKolineeli akabhatuma bhakafika mu kaaya aka Yoopa. Bhakabhabhuusha abhandu ukuti bhabhalangishe inyumba iya Siimoni umutendekesha makwela. Bhwo bhaabhalangisha, bhakabhuuka nu kwima pandaashi pa mulyango umukulu ughwa lupaso ulwa nyumba yaake.
17 Pedro ficou perplexo, pensando em qual seria o significado da visão. Nesse momento, os homens que Cornélio tinha enviado encontraram a casa de Simão. Eles se aproximaram do portão
18 Po bhakiitisha ku ishu ilya pamwanya, bhakabhuusha bhakati, “Kali, aliimwo umuheesha yumo mu nyumba umwo yuuyo ingamu yaake ghwi Siimoni Peeteli?”
18 e perguntaram se estava hospedado ali Simão, também chamado Pedro.
19 Bhwo uPeeteli akaali akwendelela ukwinongʼona isha chisetuka icho, uMbepo ughwa Chaala akamubhuula akati, “Ghwe Peeteli, pulikisha! Bhaliipo abhandu bhamu bhatatu bhaabho bhakulonda ukukomaana nuughwe.
19 Enquanto Pedro ainda refletia sobre a visão, o Espírito lhe disse: “Três homens vieram procurá-lo.
20 Nyatuka, ilomuka lubhilo nu kubhuuka pamupeene nabho! Manye ghwilaamwange ukubhuuka nabho paapo neene imbatumite!”
20 Levante-se, desça e vá encontrar-se com eles. Não hesite em acompanhá-los, pois eu os enviei”.
21 UPeeteli akiilomuka, akabhaagha abhandu bhala nu kubhalamuka. Po akabhabhuula akati, “Une neene mukuundonda. Kali, kooni mukuundonda?”
21 Pedro desceu e disse aos homens: “Eu sou quem vocês procuram. Por que vieram?”.
22 Abhandu bhala bhakamwamula bhakati, “Usongo ughwa bhashikali yuuyo ingamu yaake ghwi Kolineeli aatutuma kukwako. UKolineeli mundu yuuyo akumwipuuta nu kumughindika uChaala, soona na Bhayuuta bhooshi bhakumughindika leka. Ughwandumi ughwa Chaala amulaghiile ukuti akupokeele mu nyumba yaake ukuti apulikishe amashu ghaagho indiumubhuule.”
22 Eles responderam: “Cornélio, um oficial romano, nos enviou. Ele é um homem devoto e temente a Deus, respeitado por todos os judeus. Um santo anjo o instruiu a chamar o senhor à casa dele para que ele ouça sua mensagem”.
23 Po uPeeteli akiingila nabho mu nyumba yila, akabhapa ifindu nu kubhatendekeshekesha ubhuyo ubhwa kughona. Bhwo bhwacha, uPeeteli akanyatuka, akabhuuka na bhandu bhala pamupeene na bhiitiki bhamu ukufuma mu kaaya aka Yoopa.
23 Então Pedro convidou os homens para se hospedarem ali aquela noite. No dia seguinte, foi com eles, acompanhado de alguns irmãos de Jope.
24 Bhwo uPeeteli na bhanine bhala bhaatiila mu kaaya aka Yoopa, ishiku ilya ningeelo bhakafika mu kaaya aka Kayisaaliya. Mu kabhalilo ako, uKolineeli akabha akubhalindilila pamupeene na bhakamu bhaake na bhamanyani bhaake abha papiipi bhaabho akabhapaalila.
24 Chegaram a Cesareia no dia seguinte. Cornélio os esperava e havia reunido seus parentes e amigos íntimos.
25 Bhwo uPeeteli akwingila mu nyumba yila, uKolineeli akamupokeela, akafughamila mundaashi mumwake.
25 Quando Pedro chegou à casa, Cornélio veio ao seu encontro e prostrou-se diante dele, adorando-o.
26 Loole uPeeteli akamwinula, akamubhuula akati, “Ghwe Kolineeli, nyatuka, nuune nee munduushe isa ghweghwe!”
26 Mas Pedro o levantou e disse: “Fique de pé! Eu sou apenas um homem como você”.
27 Bhwo uPeeteli akwendelela ukuyugha naghwe, akiingila mu nyumba. Bhwo iingila, akabhaagha abhandu abhingi bhabhungaanite.
27 Os dois conversaram e depois entraram na casa, onde muitos outros estavam reunidos.
28 Po uPeeteli akabhalamuka, akabhabhuula akati, “Umwe mumeenye akiisa ukuti indaghilo isha Moose shikutukaanisha utwe twe Bhayuuta ukwongaana na bhandu bhaabho bhataa Bhayuuta nu kughendelana pamupeene. Loole uChaala aandangisha ukuti manye imwitishange umundu naayumo ukubha munyali.
28 Pedro lhes disse: “Vocês sabem que nossas leis proíbem que um judeu entre num lar gentio como este ou se associe com os gentios. No entanto, Deus me mostrou que não devo mais considerar ninguém impuro ou impróprio.
29 Yo yiiyo nongwa iyi bhwo ghwanyiitisha, niisa chishita kwilaamwa. Ulu ingusuuma ghuumbuule, kali, kooni ghwanyiitishanga?”
29 Por isso, vim assim que fui chamado, sem levantar objeções. Agora digam por que vocês mandaram me buscar”.
30 UKolineeli akamwamula akati, “Amashiku manna ghaagho ghaakindagha, niipuutagha kwa Chaala mu nyumba yangu mu kabhalilo isa kakaaka aka mu sala iya bhuhaano na inna (9:00). Nakalinga, umundu yumo yuuyo akafwala imyenda yiiyo yikangʼangʼagha, akiima mundaashi mumwangu,
30 Cornélio respondeu: “Quatro dias atrás, eu estava orando em casa por volta deste mesmo horário, às três da tarde. De repente, um homem vestido com roupas resplandecentes apareceu diante de mim.
31 akaambuula akati, ‘Ghwe Kolineeli, uChaala aapulika inyipuuto shaako nu kutupokeela utundu twoshi tuutwo ghwabhaafwanga abhapiina. Twoshi utwo twamuhobhosha uChaala.
31 Ele me disse: ‘Cornélio, Deus ouviu sua oração e se lembrou de suas esmolas.
32 Ulu bhatume abhandu bhamu ukuti bhabhuuke mu kaaya aka Yoopa, bhamweghe nu kwisa naghwe umundu yumo yuuyo ingamu yaake yimo ghwi Siimoni, ni nine ghwi Peeteli. Umwene muheesha mu nyumba iya Siimoni umutendekesha makwela, yuuyo inyumba yaake yisengiighwe kupiipi ni nyanja.’
32 Agora, envie mensageiros a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro. Ele está hospedado na casa de Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar’.
33 Nakalinga ingabhatuma abhandu kukwako, nuughwe ghwabhomba akiisa ukwisa. Ulu utwe tweshi tubhungaanite panu pandaashi pa Chaala ukuti tupulikishe shooshi shiisho uMalafyale uChaala akulaghiile ukuti utubhuule.”
33 Assim, mandei buscá-lo de imediato, e foi bom que tenha vindo. Agora estamos todos aqui, esperando diante de Deus para ouvir a mensagem que o Senhor mandou que você nos trouxesse”.
34 Po uPeeteli akaanda ukuyugha akati, “Ulu naamanya ukuti nalooli uChaala akubhapokeela abhandu abha fikolo fyoshi chishita kusala.
34 Então Pedro respondeu: “Vejo claramente que Deus não mostra nenhum favoritismo.
35 Loole umundu ghweshi ukufuma mu chikolo chooshi chila yuuyo akumwipuuta uChaala nu kubhomba shiisho shibhaghiile pandaashi papaake, umwene akumupokeela.
35 Em todas as nações ele aceita aqueles que o temem e fazem o que é certo.
36 Umwe mumeenye ukuti uChaala akatuma indumi yaake ku bhandu abha Isilaeli, ku sila iya kulumbilila iNongwa iNyiisa, ukuti bhabhange nu lutengaano ukughendela kwa Yeesu Kilisiti, yuuyo ghwi Malafyale ughwa bhandu bhooshi.
36 Esta é a mensagem de boas-novas para o povo de Israel: Há paz com Deus por meio de Jesus Cristo, que é Senhor de todos.
37 Umwe mushimeenye shila shiisho shikabhombighwa mu chiisu chooshi icha Yuteeya ukwandila mu chiisu icha Ghalilaayi bhwo uYoohani uMwoshi aanda ukulumbilila ku bhandu isha lwosho.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, começando na Galileia, depois do batismo que João proclamou.
38 Umwe mumeenye muumwo uChaala akamusala uYeesu ughwa kufuma mu kaaya aka Naasaleeti, na muumwo akamutumila uMbepo uMwelu nu kumupa amaka. Soona mumeenye muumwo uYeesu akashunguulilagha mubhuyo ubhwingi nu kubhomba inyiisa ku bhandu, ku sila iya kubhaposha bhooshi bhaabho bhakalongoshighwanga na maka agha Seetano, paapo uChaala akabha pamupeene naghwe.
38 Sabem também que Deus ungiu Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Então Jesus foi por toda parte fazendo o bem e curando todos os oprimidos pelo diabo, porque Deus estava com ele.
39 “Utwe twe bhakeeti abha shooshi shiisho uYeesu akashibhombagha mu chiisu chooshi icha Yuteeya na mu kaaya aka Yelusaleemu. ABhayuuta bhakamughogha umwene ku sila iya kumukomeela pa chikobhekano.
39 “E nós somos testemunhas de tudo que ele fez em toda a Judeia e em Jerusalém, onde o mataram. Penduraram-no numa cruz,
40 Loole uChaala akamushuusha pi ishiku ilya bhutatu nu kumwitikisha ukubhoneka ku bhandu.
40 mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e permitiu que ele fosse visto,
41 UYeesu atakabhoneka ku bhandu bhooshi, loole akabhoneka kukwitu utwe twe uChaala akatusala ukuti tubhe bhakeeti bhaake, twe tukalya nu kungʼwa pamupeene naghwe bhwo aashuuka.
41 não por todo o povo, mas por nós que fomos escolhidos por Deus de antemão para sermos suas testemunhas. Nós fomos os que comemos e bebemos com ele depois que ele ressuscitou dos mortos.
42 Umwene akatulaghila ukuti tulumbililaghe iNongwa iNyiisa ku bhandu bhooshi nu kubhabhuula ukuti uYeesu ghwe yuuyo uChaala akamusala ukuti abhe mulongi ughwa bhandu bhooshi bhaabho bhuumi na bhaabho bhafwe.
42 E ele nos mandou anunciar sua mensagem em toda parte e testemunhar que Deus o designou juiz dos vivos e dos mortos.
43 Abhasololi bhooshi abha Chaala bhakeendelela ukubhabhuula abhandu inongwa shaake ukuti umundu ghweshi yuuyo akumwitika uMesiiya, uChaala indiakamuhobhokele imbiibhi shaake ukughendela kukwake.”
43 É a respeito dele que todos os profetas dão testemunho, dizendo que todo o que nele crer receberá o perdão de seus pecados por meio de seu nome”.
44 Bhwo uPeeteli akaali akwendelela ukuyugha amashu agho, nakalinga uMbepo uMwelu akabhiisila nu kubhalongosha abhandu bhooshi bhaabho bhakamupulikishanga.
44 Enquanto Pedro ainda falava, o Espírito Santo desceu sobre todos que ouviam a mensagem.
45 ABhayuuta abhiitiki bhaabho bhakiisa pamupeene nu Peeteli ukufuma mu kaaya aka Yoopa bhakaswigha leka ukuti uChaala akabhapa uMbepo uMwelu na bhandu bhaabho bhataa Bhayuuta.
45 Os discípulos judeus que acompanhavam Pedro ficaram admirados de que o dom do Espírito Santo também fosse derramado sobre os gentios,
46 Paapo bhakabhapulika abhandu abho bhwo bhakuyugha injugha imbya shiisho uMbepo uMwelu akabhabhaghisha ukuyugha nu kumupaala uChaala ku mbombo shaake ingulu.
46 pois os ouviram falar em outras línguas e louvar a Deus. Pedro perguntou:
47 “Ku nongwa iya kuti uChaala aabhapa abhandu abha uMbepo uMwelu isa muumwo akatupeela nuutwe, kali, aliipo umundu yuuyo abhaghiile ukubhashighila abhandu abha ukuti manye bhooshighwe na miishi?”
47 “Pode alguém se opor a que eles sejam batizados agora que, como nós, também receberam o Espírito Santo?”.
48 Po uPeeteli akalaghila ukuti abhandu bhala bhooshighwe mu ngamu iya Yeesu Kilisiti. Bhoope bhakooshighwa bhooshi. Bhwo bhooshighwa, bhakamusuuma uPeeteli ukuti iikale pamupeene nabho ku mashiku manandi, ghwepe akiitika.
48 Então ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Depois, pediram que Pedro ficasse com eles alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.